ISODJA i Russia na nọ van ghwu mẹ: “Wẹwẹ orharhere ọsẹ, wu zẹ jẹ anuọ rọ mẹrevwan ọrhẹ ọmọ ọgbọtọ ọnọ vwo. Ọrọmo yọ nọ hẹrote aye jeghwai ghẹrẹ aye? Tiẹn irueruo ọnọ, ne wu ghwẹrioma rie!” Mẹmẹ ni tare: “Mia zẹ jẹ ekrun mẹ vwo-o. Are yi mwurun mẹ! Me mi tobọ ru?” Isodja na nọ tare: “O vwo orusọ ro biomu te ọrẹ ohworho ono rhiẹ Oseri Jehova-a.”

Ame i tẹmro erana uvuẹn ekanron rọ ha uvuẹn Irkutsk obẹ Russia, uvuẹn ẹgbukpe 1959. Ji mẹ gbikun oborẹ ọsoriẹ mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ ro rhiẹ Maria e mwuegbe rẹ ame ina “rioja fọkiẹ irueruo ọvwata” ọrhẹ oborẹ ame i ru mẹrẹn ebrurhọ fọkiẹ atamwu ame i vwori.—1 Pet. 3:13, 14.

E vwiẹre mẹ uvuẹn Ukraine uvuẹn ẹgbukpe 1933, uvuẹn amwa re se Zolotniki. Uvuẹn ẹgbukpe 1937, omizu izu mẹ ọrhẹ esa ye ri rhiẹ Iseri Jehova, ni nẹ ẹkwotọre France bru ame rhiẹ Ukraine, aye ni yẹrẹ ame ẹbe eva re se Government ọrhẹ Deliverance, Watch Tower Society yi fomirien phia. Ọke ọsẹ mẹ o se ẹbe na, esegburhomẹmro ro vwo kpahen i Jehova nọ mọ gbanhonrhọ. Ọrẹn, ọrẹ omemwurhọ, uvuẹn ẹgbukpe 1939, no kpomurun omamọ, ọrẹn, o ki hwu, nọ ta rẹn izu mẹ: “Ọnana yẹ urhomẹmro na. Yono emọ na kpahiẹn.”

Uvuẹn April 1951, ihworho re suẹn uvuẹn Russia ni mwu Iseri Jehova buebun riẹ evrẹn uvuẹn Siberia. Ne mwu izu mẹ, mẹmẹ, ọrhẹ Grigory ro rhiẹ omizu mẹ ọhworhare ọkokamu nẹ Ukraine. Itreni nọ kpare rẹ ame te amwa Tulun uvuẹn Siberia, ugbo onya na ọ te iroko 3,700. Ikprughwre eva a vrẹn hin, ne mwu omizu mẹ ọkpako re se Bodgan riẹ ọko owu rọ kẹrerẹ ame re se Angarsk. E brorhiẹn kpe yi taghene ono rhirhiẹ ekanron te ẹgbukpe 25, jeghwai wian owian ọgbogbanhon uvuẹn ekanron na.

Mẹmẹ, izu mẹ, ọrhẹ Grigory ne ghwoghwo uvuẹn Tulun, ọrẹn, o fori nẹ ame i ha ona ruie. Jerẹ udje, ame a nọ ihworho, “O vwo ohworho rọ guọlọ rhẹ inama?” Ame i rha mẹrẹn ohworho rọ guọlọ rhẹ inama, ame na ta riẹn kpahen izede igbevwunu ra ma inama na lele. Orho ru, ame na ta rẹn ohworho na kpahen Ọmemama na. Ọke ọrana, ọbe iyẹnrẹn owu nọ tare taghene Iseri Jehova a nọ ihworho kpahen inama, ọrẹn, igegede yẹ aye a guọlọ! Ame i ghini mẹrẹn ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn jerẹ igegede! O rhiẹ emru omamerhomẹ rẹ ame e lele ihworho ri vwo uruemru ghwologhwolo ọrhẹ omeriotọre yono i Baibol na kugbe uvuẹn ẹkwotọre ọrana. Inyenana, o vwo ukoko owu uvuẹn Tulun, ro vwo ighwoghwẹmro ri vrẹn 100.

Maria ro rhiẹ ane mẹ o yono urhomẹmro na uvuẹn Ukraine ọke e fiuvweri akpọ ephian ọreva. Ọke  ọrana, ọ ha ẹgbukpe 18, Isodja owu no kpokpie jeghwai damoma rọ nọ gba ye lelie gbọfanrhiẹn, ọrẹn, Maria o kwe-e. Ẹdẹ owu, ọke i Maria o te oghwa, nọ mẹrẹn isodja na ro semerhẹn ekpa ye. Maria nọ zẹre. Isodja na nọ tuekwẹre, ọye nọ tare taghene ono fi Maria rhẹ ekanron nime ọye Oseri Jehova, itiọrurhomẹmro, ne ghini fi Maria rhẹ ekanron uvuẹn ẹgbukpe 1952, na tare taghene ono rhirhiẹ avwaye tẹ ẹgbukpe ikpe. Maria nọ họhọ i Joseph uvuẹn i Baibol na, re fi rhẹ ekanron nime ọ sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen. (Gen. 39:12, 20) Ohworho rọ ha imoto kpare i Maria nẹ oghwa ẹghware na riẹ ekanron na, nọ ta riẹn: “Wu vwa zofẹ-ẹn. Ihworho buebun e riẹ ekanron ọrẹn, aye a ghwẹrioma sa rhẹ emevigbanhon aye.” Ẹmro erana i ghini ru Maria gbanhon.

Nẹ ẹgbukpe 1952 riẹ 1956, yi Maria ọ wian owian ọgbogbanhon uvuẹn amwa rọ kẹrẹ amwa re se Gorkiy (re me rhe rhẹ Nizhniy Novgorod vwana) uvuẹn Russia. Na ta riẹn taghene o ghwie erhan nẹ otọre, ọke erinrin. Maria no kpomẹ gbangbanhon, omarana, ne tiobọnie uvuẹn ẹgbukpe 1956, Maria no riẹ Tulun.

Ọke omizu ọhworhare owu uvuẹn Tulun ọ ta mẹ taghene omizu ọmase owu ọ sa, ni mi ha idjighere mẹ ya kpariẹ nẹ ekete ibọsu e jẹ edọn rhọ. Ọke mia mẹrẹn Maria, ni mi vwo ẹguọlọ kpahiẹn ogege. Ọ ha ọke omamọ, Maria o ki me vwo ẹguọlọ kpahen mẹ, ọrẹn obẹta ye, ni mi me fikparobọ. Ame ni rọnmọren uvuẹn ẹgbukpe 1957. Ẹgbukpe owu ọ vrẹn, ane mẹ no vwiẹ Irina ro rhiẹ ọmọ ame ọkpako, ọrẹn, ame a ghọghọ jiri-i. Uvuẹn ẹgbukpe 1959, ne mwurun mẹ rhẹ ekanron nime mie fomu ẹbe ukoko na phia. Mi daji ekanron te uphrophro ẹgbukpe. Ne mi sabu vwo ẹhẹn ro totọre ọke ọrana, ni mia nẹrhomo, so ijoro ukoko na, jeghwai roro kpahen oborẹ mi ne ghwoghwo lele mi rhe vwo ugbomọphẹ.

Ọke mia ha uvuẹn ekanron, uvwre ọke isodja na ọ nọ mẹ enọ, nọ vanren, “Phẹrẹkpẹ, ame ina le are nẹ ẹkwotọre na jerẹ oborẹ e le eranmoghwa nẹ oghwa!” Ni mi tare: “Jesu ọ tare taghene ENE ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na lele egbamwa na ephian, o vwo ohworho rọ nọ sabu dobọ ye ji-i.” Isodja na no wene ona rọ ha ruiruo, nọ riẹrie mẹ ni mi wene ẹhẹn, jerẹ oborẹ mi hunute uvuẹn ọtonrhọ na. Ọke rọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọyẹ ọ sabu wene ẹhẹn mẹ nyoma ofẹn yanghene nyoma oriẹriẹme-e, ne firi mẹ rhẹ ọko owu rọ kẹrẹ amwa Saransk, ni mi wian owian ọgbogbanhon te ẹgbukpe irhiruẹ erọrọ avwaye. Ọke mie riẹ ọko na, ni mi rhonrin taghene ane mẹ o vwiẹ ọmọ ọgbọtọ ame ọreva ye ne, odẹ ye Olga. Dedevwo, ane mẹ ọrhẹ emọ mẹ egbọtọ i ha ekete oseseri, oma nọ merhen mẹ nime Maria ọ sẹrorẹ atamwu ro vwo kpahen i Jehova.

Ukwọgbọ ẹgbukpe, Maria no bru mẹ rhiẹ Saransk, dedevwo ugbo onya re ne riẹ Tulun, jeghwai rharhumu rhe, nyoma itreni ọ ha ẹdọke 12. Kẹgbukpe kẹgbukpe nọ ha isabatu bru mẹ sa. Maria no fiẹ Watchtower ekpokpọ rhẹ obotọre isabatu na. Ẹgbukpe owu, ẹrhiọ i Maria ọ merhenren mẹ oma omamọ, nime emọ mẹ awanva i lelirie rhe. Oma ọ ghini merhen mẹ omamọ mia mẹrẹn aye!

Uvuẹn ẹgbukpe 1966, ne tiobọnu mẹ, mẹmẹ ọrhẹ ekrun mẹ ni kwa riẹ Armavir rọ kẹrẹ Black Sea.  Avwaye yẹ ane mẹ o vwiẹ emọ ame ehworhare Yaroslav ọrhẹ Pavel.

O jiri-i, isodja na, ni rhiẹ oghwa ame, aye na guọlọ ẹbe ukoko na. Aye na guọlọ ekete ephian, aye i tobọ guọlọ ẹbe na uvuẹn odin rẹ inama a ria. Ọke owu, omẹdjan nọ djan isodja na fọkiẹ ekete ephian rọ djẹrẹ, ewun aye nọ vuọnren rhẹ oghwurhie. Aro aye nọ dọn i Maria, nime o rheri taghene oborẹ e djerẹ aye, yẹ aye e ruẹ. Maria no rhiẹ enyo rọ miẹmiẹ rẹn aye, nọ yẹrẹ aye oborẹ aye i ha hionron ewun aye, no rhie ame rhẹ oze rẹn aye, nọ ji yẹ aye itọwẹli. Ọke oru, olutu isodja na nọ rhere, isodja na ni ta riẹn kpahen oborẹ a hẹrote aye lele. Ọke aye e rie, olotu isodja na no kpogho obọ rẹn ame. Ame i rhiẹromẹrẹn omamerhomẹ ro nie sa arha damoma “ha orhorhomu fi ọkon kparobọ.”—Rom. 12:21.

Udabọ ẹkparehaso na, ame ne ji ghwoghwo uvuẹn Armavir. Ame na ji ha userhumu rẹn ẹko ighwoghwẹmro owu uvuẹn amwa Kurganinsk rọ kẹrerẹ ame. Inyenana, oma ọ merhen mẹ mie rhe taghene ikoko erhan i ha uvuẹn Armavir, habaye, ikoko ẹne i ha uvuẹn Kurganinsk.

Uvwre ẹgbukpe ri nyavrẹn na, o vwo ọkezẹko rẹ ogame ame a harẹn i Jehova o seriotọre. Ọrẹn, ame i kpẹmẹ i Jehova rọ ha imizu ri fuevwan uvuẹn ukoko na ruẹ ame gbanhon. (Ps. 130:3) Ame i dẹrughwaroghwu ọdamuni ọgbogbanhon ọke isodja i Russia ezẹko, a homaba ame uvuẹn ukoko na, ọrẹn ame e rhe-e. Aye ne ruẹ jerẹ ihworho ri vwo oruru omamọ uvuẹn ukoko na. Ezẹko usuẹn aye i tobọ vwo ẹrhẹ uvuẹn ukoko na. Ọke oru, ame ni me rhe aruo ihworho aye i ghini havwọ.

Uvuẹn ẹgbukpe 1978 ọke i Maria ọ ha ẹgbukpe 45, nọ mẹrevwan ọrọrọ. Nime o vwo emiamo ọgbogbanhon owu, ofẹn no mwu idọkitọ na, aye ni ta riẹn nọ kpanren evwan na. Maria nọ tenren. Ọke oru, idọkitọ na ne le yi lele ihọsipita na rhẹ eghwede rẹ aye ine dumie, neneyo evwan na o se nu. Maria nọ zẹ nẹ ihọsipita na, neneyo ọ sabu simi arhọ ọmọ na.

Isodja Russia na ni le rẹ ame nẹ amwa na. Ame ni kwa riẹ amwa ọkokamu owu re se Tallinn uvuẹn Estonia rọ ji ha obotọre usun i Russia. Ọrẹ ovẹnẹ, sekpahen oborẹ idọkitọ ereva na i tare, Maria no vwiẹ ọmọ ọhworhare rẹ omayen ọ dabu sasa uvuẹn Tallinn, ame ni se ọmọ na Vitaly.

Ọke oru, ame ni kwa nẹ Estonia riẹ Nezlobnaya uvuẹn Russia. Ame na bẹbẹ ghwoghwo uvuẹn emwa ri ha avwaye rẹ ihworho buebun e rhiẹ ọpha rua. Ihworho a rhiẹ avwaye fọkiẹ omesimo, ọrẹn, aye ne rhon iyẹnrẹn esiri rọ lẹrhẹ aye vwo ifiẹrorhọ ọrẹ arhọ i bẹmẹdẹ!

Ame i damoma yono emọ ame nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova jeghwai ga ye. Ọke buebun ame e se imizu ri ha uvuẹn ukoko na rhiẹ oghwa ame neneyo emọ ame i sabu yono nẹ omamọ udje aye. Ohworho owu rọ kọn bru ame sa omamọ yẹ omizu mẹ re se Grigory rọ gare ẹrhẹ oniruo okinhariẹ nẹ ẹgbukpe 1970 riẹ 1995. Ekrun mẹ a riẹ amerhen ẹrhiọ ye nime ọye ohworho oma ọ merhan, ọ jeghwai tẹmro ra lẹrhẹ ihworho chẹẹ. Ihworho i rhe rhiẹ ọpha ruẹ ame, ame ne ruiruẹn udje i Baibol, emọ ame ni me vwo ẹguọlọ kpahen ikuegbe ri ha uvuẹn i Baibol na.

Uvuẹn ẹgbukpe 1987, ọmọ ame ọhworhare rẹ odẹ ye orhiẹ Yaroslav nọ kwa riẹ Riga uvuẹn Latvia ro rhiẹ ekete rọ sabu ghwoghwo ọrẹ afiede. Ọrẹn, ọke  rọ ten taghene ọye o vwobọrhọ uvweri-i, ne firie rhẹ ekanron te ẹgbukpe owu gbẹ uphrophro, a jeghwai fie rhẹ ekanron irhinrin sansan. Oborẹ mi ta riẹn kpahen oborẹ mi rhiẹromẹrẹn uvuẹn ekanron ọ ha userhumu riẹn vwo edirin uvuẹn ekanron. Ọke oru, nọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian. Uvuẹn ẹgbukpe 1990, ọmọ ame ọhworhare re se Pavel, rọ ha ẹgbukpe 19 ọke ọrana, nọ guọlọ vwobọrhọ owian ọkobaro ọke ephian uvuẹn Sakhalin rọ ha uvuẹn Japan. Ukukaro, ame a guọlọ nọ nya-a. Ighwoghwẹmro 20 ọvo yi ha uvuẹn amwa na, habaye ekete ame e rhirhiẹ ọ ha iroko 5,500 seri nẹ Sakhalin. Ọrẹn, ọke oru, ame ni kwerhọ ye, ọrana ghini omamọ orhienbro. Fọkime ihworho ri ha avwaye a dabu kerhọ iyẹnrẹn esiri na. Uvwre ẹgbukpe ezẹko ọvo, ikoko ri ha avwaye ni te ẹrẹnren. Pavel ọ gare uvuẹn Sakhalin te ẹgbukpe 1995. Ọke ọrana, ubrevwiẹ ame ọhworhare re se Vitaly nọ yo lele ame rhirhiẹ. Nẹ ọke Vitaly ọ ha emọvwerhe, yo se i Baibol na ọke ephian. Ọke o te ẹgbukpe 14, nọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian, mẹmẹ ọrhẹ ọye ni wian owian ọkobaro kugbe te ẹgbukpe eva. Ọrana ọ merhenrẹn mẹ oma omamọ. Ọke Vitaly ọ ha ẹgbukpe 19, nọ yọ ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan.

Ọke owu uvuẹn ẹgbukpe 1952, isodja i Russia owu ọ ta rẹn Maria: “Tiẹn esegburhomẹmro ọnọ yanghene wu na daji ekanron te ẹgbukpe ikpe. Bọmọke ene tiobọnuo, wu ho ne, wẹwẹ ọvo nọ yi na havwiẹ.” Ọrẹn, ekwakwa arha phia omara-an. Ame i rhiẹromẹrẹn ẹguọlọ atamwu ri Jehova o djephia rẹn ame, ẹguọlọ emọ ame, ọrhẹ eguọlọ ihworho buebun rẹ ame i ha userhumu rẹn aye rhiẹ Iseri Jehova. Mẹmẹ ọrhẹ i Maria e rhiẹ ọpha ruẹ emọ ame uvuẹn ekete aye a ga. Oma ọ ghini merhen ihworho rẹ emọ ame i userhumu rẹn aye yono kpahen i Jehova.

Uvuẹn ẹgbukpe 1991, na ha owian aghwoghwo Iseri Jehova mwu lele urhi uvuẹn ẹkwotọre ọrana. Ọrana nọ lẹrhẹ oruru ame i vwo kpahen owian aghwoghwo na gbanhon rhọ. Ihworho ri ha uvuẹn ukoko ame i tobọ dẹ ibọsu neneyo ame i sabu rhe riẹ ekete iseseri uvuẹn ehion kọkprughwre kọkprughwre.

Oma ọ merhen mẹ taghene Yaroslav ọrhẹ Alyona ro rhiẹ aniẹ, kugbe Pavel ọrhẹ Raya ro rhiẹ aniẹ a ga uvuẹn oghọn ukoko, ọrẹn, Vitaly ọ ga uvuẹn ẹrhẹ oniruo okinhariẹ ọrhẹ Svetlana ro rhiẹ aniẹ. Irina ro rhiẹ ọmọ ọgbọtọ ọkpako ame ọrhẹ ekrun ọnẹyen e rhirhiẹ Germany. Vladimir ro rhiẹ esa Irina kugbe emọ aye ehworhare awansa a ga ẹrhẹ ekpako ukoko. Olga ro rhiẹ ọmọ ame ọgbọtọ ọreva o rhirhiẹ Estonia, ọ jeghwai se mẹ ọke ephian nyoma ifonu. Ọrẹ omewmurhọ, ane mẹ ọghoghanren, no hwuru uvuẹn ẹgbukpe 2014. Mi vwo ifiẹrorhọ taghene mi na rharhumu mẹriẹn ọke ra rhọmeriẹn nẹ uhwu rhe! Vwarana, mie rhirhiẹ amwa re se Belgorod, habaye, imizu ri ha avwaye a sa mẹ erhumu omamọ.

Uvwre ẹgbukpe buebun mia ga i Jehova na, o yonirin mẹ taghene ene vi vwo edirin ekwakwa ezẹko na sabu sẹrorẹ emevigbanhon ọwan, habaye ufuoma ri Jehova o tiobọnẹ, ọ họhọ efe ọghoghanren. Ebrurhọ rẹ mẹmẹ ọrhẹ Maria i mẹrẹnren i ghwẹ oborẹ ame i fiẹrorhọ. Ẹkparehaso ihworhọ re suẹn uvuẹn Russia ọ ki dobọji uvuẹn ẹgbukpe 1991, ighwoghwẹmro ri vrẹn 40,000 ọvo yi ha avwaye. Inyenana, ighwoghwẹmro ri ha uvuẹn otọre usun i Russia i vrẹn 400,000 ne! Vwarana, mi te ẹgbukpe 83 ne, mia ji ga ẹrhẹ ọkpako ukoko. Jehova yọ userhumu mẹ vwo edirin ọke ephian. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ ghini yẹ mẹ ebrurhọ buebun.—Ps. 13:5, 6.