MEXICO amwa ro vwo ihworho ri vrẹn oduduru owu. Uvuẹn November 1932, na ha ukpẹ re suẹn itrafiki mwu uvuẹn amwa na. Ọrẹn, ikuegbe ukpẹ re suẹn itrafiki na, o rhiẹ ikuegbe ahwanren ne. Ọrẹn, ọkprughwre owu ọ vrẹn hin, ihworho ra kpare iyẹnrẹn uvuẹn Mexico ni riẹ ekete emru ọrọrọ ọ phia. Aye i kpare ikamẹra riẹ ekete itreni e gbo rhọ, aye a hẹrhẹ Joseph F. Rutherford ro rhiẹ ipresidẹnti Watch Tower Society. Iseri Jehova re ha avwaye a hẹrhẹ Omizu Rutherford, ro mo rhiẹ ọpha ruẹ aye uvuẹn omẹvwa ẹdọke esa.

Golden Age na, nọ tare: O vwo ẹfro-o, omẹvwa ọduado ọnana ono rhiẹ oborẹ imizu na ina rha karorhọ ọke ephian taghene ọ yọ lẹrherẹ aye tuẹn ekerabọ iyẹnrẹn esiri na rhọ uvuẹn Mexico. Ọrẹn, me yọ lẹrhẹ omẹvwa ọduado ọnana rẹ imizu ri te omẹ 150 i nyaren na, rhiẹ oborẹ a djokarhọ omamọ?

E ki ruẹ omẹvwa ọrana, ibiẹ Iseri Jehova yi ha uvuẹn Mexico. Nẹ ẹgbukpe 1919 nyarhẹn, emẹvwa ekokamo yẹ aye e ruẹ, ọrẹn, ọke oru, uchunu ikoko ri ha avwaye ni seriotọre. Oghọn ukoko ra ha mwu uvuẹn Mexico uvuẹn ẹgbukpe 1929, nọ lẹrherẹ aye vwo ifiẹrorhọ taghene erhirhiẹ na ono rhomu rhọ. Ọrẹn, o vwo ọgbanrhọ buebun. Ọke ra ha ọkpọvi phia taghene a vwa sueyi ọke re vwobọrhọ iyẹnrẹn esiri na-a, colporteur owu no biomevwan, no tiomanẹ usuẹn Iseri Jehova, nọ ha ẹko ọnẹyen mwu. (Colporteur ye se ọkobaro ọke ọrana) Uvuẹn ọke owu na, ohworho rọ hẹrote oghọn ukoko na ọke ọrana, no ruẹ oborẹ ọsọre, na ha ohworho ọrọrọ wenie. Iseri Jehova ri vwo atamwu uvuẹn Mexico i guọlọ uduẹharhaghwẹ.

Ọke Omizu Rutherford o rhiẹ ọpha ruẹ aye, nọ yẹrẹ aye uduẹharhaghwẹ nyoma ọ ha ẹmro eva phia uvuẹn omẹvwa na, nọ jeghwai ha ẹmro urhebro isionrin phia nyoma i ekpetagbero. Ọnana yẹ ọke ukaro rẹ ihworho ri ha uvuẹn Mexico e rhon iyẹnrẹn esiri na nyoma ekpetagbero. Ọke omẹvwa na o hin, omizu ọrọrọ rọ hẹrote oghọn ukoko na, nọ dabu kwaphiẹ owian aghwoghwo na rhọ. Ọke oru, imizu na ni vwo oruru rẹ aye ine ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, aye ni jeghwai mẹrẹn ebrurhọ i Jehova.

Ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn, ne ru omẹvwa ọduado eva uvuẹn ẹkwotọre na, e ru owu uvuẹn Veracruz, ne ru ọreva ye uvuẹn Mexico. Jehova no fi ebrurhọ rhẹ omẹdamu imizu na. Uvuẹn ẹgbukpe 1931, ighwoghwẹmro ri ha avwaye ni te 82. Uvuẹn ẹgbukpe 1941, ighwoghwẹmro ri ha avwaye ni ha akwa ikpe bun ghwẹ oborẹ aye i bun te bi! Ihworho ri te 1,000 yi riẹ omẹvwa re ruru uvuẹn Mexico uvuẹn ẹgbukpe 1941.

Uvuẹn ẹgbukpe 1943, Iseri Jehova ni ru ophanphan ra ha dọn oma, neneyo aye i sabu ta rẹn ihworho kpahen omẹvwa re ne ru uvuẹn emwa 12 uvuẹn Mexico, ro vwo urhomu-ẹmro na “Free  Nation’s.” * Aye i kpare ophanphan ra ya iyẹnrẹn rhọ, owu ọ ha obaro, ọrọrọ ọ ha oberhumu. Ọnana ona rẹ Iseri Jehova i ha ruiruo nẹ ẹgbukpe 1936 rhe.

Imagazini owu re se La Nación, rọ ta kpahen oborẹ Iseri Jehova i ha ophanphan ra ya iyẹnrẹn rhọ na ruiruo uvuẹn Mexico, ọrhọ ta: “Ẹdẹ ukukaro omẹvwa na, na ta rẹn Iseri Jehova nẹ aye i ha use rẹn ihworho buebun. Ẹdẹ ọreva ye, ihworho ni vuọn aghwẹlẹ omẹvwa na tobọ ruẹ otafe.” Oma ọ merhen ilori ẹga ishọshi Catholic kpahen eru riaro ọnana-a, omarana, aye ni kparehaso Iseri Jehova. Udabọ ẹkparehaso ọnana, imizu ri vwo uduefigbere ne ji ghwoghwo rẹn ihworho uvuẹn idumu na. La Nación na, nọ ji ta: ‘Ọsoso ihworho ri ha uvuẹn amwa na, i mẹrẹn ihworho ri kpare ophanphan iyẹnrẹn na.’ Imagazini La Nación na o vwo ifoto imizu ri ha uvuẹn idumu i Mexico. A ya ẹmro enana rhẹ obotọre ifoto na: “Aye i ghwiẹ ruẹ idumu na.”

Uvwre ọke ọrana, imizu buebun e fiẹ edamẹ erọrọ rhẹ okokọ nẹ aye i sabu riẹ emẹvwa obẹ Mexico. Ihworho buebun i nẹ ọko sansan rhe, itreni ọ vwọ sabu te ọko erana-a. Ihworho ri ha uvuẹn ukoko owu ni yare: “Itreni i vwe te amwa ame i havwọ-ọ.” Omarana, ihworho re riẹ omẹvwa na, na ruẹ ikẹrẹkẹtẹ, yanghene ha oghwẹ nya ẹdọke buebun nẹ aye i ki te ekete itreni ọnọ kpare aye riẹ omẹvwa na.

Iseri Jehova buebun ivwiegbere, aye i vwa sabu kwosa omẹfa aye riẹ omẹvwa na-a. Aye i rhe te oboran, imizu na buebun ne lele Iseri Jehova ri ha avwaye rhirhiẹ, aye ne rhiabọ dede aye. Ezẹko ne rhirhiẹ Aghwẹlẹ Uvie. Ọke owu, ihworho ri te 90 ni rhirhiẹ oghọn ukoko rọ ha avwaye, aye ni “ha ikatọni ẹbe 20 e ru ukpe semerhẹn.” Yearbook na nọ tare taghene imizu na i tare taghene ikatọni ẹbe na i “rhomu ghwẹ otọre ọkaka.”

Iseri Jehova erana ri dje ọdaremẹro phia na, i mẹrẹnvwrurhe taghene re ne koko rhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na, yẹ oborẹ ọ mai ghanren. Inyenana, Iseri Jehova ri ha uvuẹn Mexico ri joma te oduduru owu na, i ji vwo ẹhẹn ọdaremẹro ọrana. * Iyẹnrẹn owu rọ ha uvuẹn 1949 Yearbook, ọ ta kpahen imizu ri ha uvuẹn Mexico: “Erhirhiẹ ọgbogbanhon rẹ aye i dẹrughwaroghwu, ọ lẹrhẹ oruru aye i vwo kpahen ogame i Jehova seriotọre-e, nime aye a ha ẹmro aye i rhonrin uvuẹn komẹvwa komẹvwa aye i nyaren ruiruo ọke ephian, habaye, imizu na, na nọ onọ ọnana ọke ephian, Ọke ọgo ye ne riẹ omẹvwa ọrọrọ?” Iyẹnrẹn ọrana o ji sekpahen ọwan inyenana.—O nẹ oghwa iyẹnrẹn ọwan rọ ha uvuẹn Central America rhe.