Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

Oborẹ ene ru ku Uruemru Ahwanren na nu Jeghwai Tiobọnie

Oborẹ ene ru ku Uruemru Ahwanren na nu Jeghwai Tiobọnie

“Ku uruemru ahwanren na ọrhẹ irueruo yi nu.”COL. 3:9.

IJORO: 83, 129

1, 2. Me ya djokarhọ kpahen Iseri Jehova?

IHWORHO buebun a tẹmro kpahen omamọ iruemru ri gberẹ Iseri Jehova. Jerẹ udje, Anton Gill ro rhiẹ ọyẹbe nọ ta kpahen imizu ọwan rẹ isodja i German i mwu rhẹ ekanron: “Iseri Jehova yẹ isodja i German i mai vwo utuoma kpahen. . . . Uvuẹn ẹgbukpe 1939, Iseri Jehova re fi rhẹ ekanron i te 6,000.” Ọyẹbe na nọ ji ta taghene udabọ ẹkparehaso ọgbogbanhon aye i dẹrughwaroghwu, aye i ji ru dẹndẹn jeghwai sẹrorẹ atamwu aye i vwo kpahen Osolobrugwẹ.

2 O vwo jijiri na, ihworho i ji djokarhọ omamọ iruemru rẹ Iseri Jehova i vwori uvuẹn South Africa. O vwo ọke owu uvuẹn South Africa rẹ Iseri Jehova ri rhiẹ ihworho ibiebi ọrhẹ eri rhiẹ iyibo i vwe kwomakugbe. Ọrẹn, uvuẹn i Sọnde, December 18, 2011, Iseri Jehova ri rhiẹ ihworho ibiebi ọrhẹ iyibo ri vrẹn 78,000 ri nẹ South Africa ọrhẹ ẹkwotọre erọrọ rhe, ni kokori uvuẹn aghwẹlẹ ughe ọduado uvuẹn Johannesburg, nẹ aye i riẹ amerhen iyono eghoghanren ra kwaphiẹrhọ. Ọke ohworho rọ hẹrote ekete na ọ ta kpahen ihworho ri kokori na, nọ tare: “Are yẹ ihworho ri mai vwo omamọ uruemru mi mẹrẹn ne uvuẹn aghwẹlẹ ughe ọnana. Are ephian i sẹ osẹme ri serhọ. Are i jeghwai dabu ru aghwẹlẹ ughe na fon. Ọrẹ ọ mai gbe mẹ unu yẹ are e rhiẹ ihworho ibiebi ọrhẹ iyibo ri kwomakugbe.”

3. Me yọ lẹrhẹ Iseri Jehova rhiẹ ihworho oghẹnrensan?

3 Ẹmro erana rẹ ihworho i tare oberun na, i djephia taghene Iseri Jehova ri ha uvuẹn akpọ na ephian, ihworho oghẹnrensan. (1 Pet. 5:9) Me yọ lẹrhẹ ukoko ọwan vẹnẹ ikoko erọrọ? Nyoma userhumu i Baibol na ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ, ọwan na damoma ne “ku uruemru ahwanren na” nu. Ọwan ne “ku uruemru ọkpokpọ na rhọ.”—Col. 3:9, 10.

4. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, mesoriẹ?

4 Erhe ku uruemru ahwanren na nu ne, o fori ne tiobọnie. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru ku uruemru ahwanren na nu, oborẹ ọsoriẹ o fo ne ru omaran kpatakpata ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ ana sabu ru ewene arha tobọ ruẹ edandan eghwaghwa. Ene ji yono kpahen oborẹ ihworho ri ha uvuẹn ukoko na jiri ne, ine ru tiobọnẹ uruemru ahwanren na. Mesoriẹ ekarorhọ enana a ghanren? Ọrẹ omemwurhọ, ihworho ezẹko ra ga i Jehova ọke jijiri ne, i rharhumu ghwẹrioma riẹ uruemru ahwanren na. Omarana, o fori nẹ ọwan ephian i ha urhebro ọnana ruiruo: “Jenẹ ohworho ro rorori taghene ọye o mevigbanhon, o ni omayen so no jo rho se.”—1 Cor. 10:12.

TIOBỌNU IRUERUO EPHIAN RI SEKPAHEN ỌFANRHIẸN

5. (a) Dje udje kpahen oborẹ ọsoriẹ o fo ne ku uruemru ahwanren na nu kpatakpata. (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Colossians 3:5-9, iruemru ego yẹ iruemru ahwanren na?

5 Me wu ne ruo, orhianẹ ewun wu kurhọ o gberi, ọkezẹko ọ tobọ gbon? Wu ne kwuie nu ogege. Omaran ọ ji havwọ, o fori na kpare idjaghwẹ kpatakpata ra na nyalele urhi rọ tare taghene e tiobọnu iruemru esọsọ rẹ Osolobrugwẹ o vwo utuoma kpahen. O fori na ha urhebro i Paul ọ ya vwe Ilele Kristi uvuẹn ọke ọnẹyen e ruiruo: “Are i vi tiobọnu ekwakwa enana ephian.” Jene yono kpahen irueruo edandan eva ri Paul ọ hunute, aye yẹ uruemru ọfanrhiẹn ọrhẹ uruemru ijẹfuọn.—Se Colossians 3:5-9.

6, 7. (a) Marhẹ ẹmro i Paul o ru djephia taghene a vi guọlọ omẹdamu ọgbogbanhon na ki sabu ku uruemru ahwanren nu? (b) Aruo akpenyerẹn ọgo yi Sakura o nyerẹnren, me yọ ha userhumu riẹn tiobọnie?

6 Uruemru ọfanrhiẹn. Baibol na ọrhọ tẹmro kpahen ọfanrhiẹn, o sekpahen ọhworhare ọrhẹ ọmase ri vwa ji rọnmọ a mẹroma ọrhẹ uruemru rẹ ehworhare a gbẹ ehworhare yanghene emẹse a gbẹ emẹse. Paul ọ ta rẹn Ilele Kristi nẹ aye i “kpe oruru ugboma” aye, sekpahen “ọfanrhiẹn.” Ẹmro i Paul ọ ha ruiruo, o djephia taghene a vi guọlọ omẹdamu ọgbogbanhon na sabu tiobọnu irueruo esọsọ erana. Itiọrurhomẹmro, ana sabu fi ojemẹ esọsọ kparobọ.

7 Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Sakura * obẹ i Japan. Ọke rọ ghwanran, no ni omayen taghene ọye ọvo yọ havwiẹ, nọ jeghwai mwuomarhọ ọke ephian. Ọke ọ ha ẹgbukpe 15, no lele ihworho sansan gbọfanrhiẹn, no jo rho mwuomarhọ. Sakura nọ tare: “Fọkiẹ ọrana ni mi kpanren evwan ọgbọ esa, ukukaro, oma ọ merhen mẹ ri mie lele ehworhare buebun gbọfanrhiẹn, nime mie roro taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen mẹ omamọ. Ọrẹn, ọke mie fioma rhọ uruẹmru ọfanrhiẹn na rhọ, ẹhẹn mẹ no kpokpi mẹ. Sakura no ji ru irueruo enana te ọke ọ ha ẹgbukpe 23. Ọke oru, no lele Iseri Jehova yono i Baibol na.” Sakura o vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ ọye o yonorin na, nyoma userhumu i Jehova, nọ sabu fi iroro ro kpokpie ẹhẹn, ofa, ọrhẹ uruemru ọfanrhiẹn na kparobọ. Vwarana, Sakura ọ ga uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian, o vwo rho roro taghene ọye ọvo yọ havwiẹ-ẹ. Ukpomaran, nọ tare, “oma ọ ghini merhen mẹ kẹdẹkẹdẹ mia mẹrẹn ẹguọlọ i Jehova o vwo kpahen mẹ.”

RHE FI URUEMRU IJẸFUỌN KPAROBỌ

8. Me yẹ ekwakwa ezẹko ri na sabu lẹrhẹ ọwan rhiẹ ihworho ri vwa fon uvuẹn ukẹro Osolobrugwẹ?

8 Uruemru ijẹfuọn. Ẹmro na “ijẹfuọn,” o mevirhọ ekwakwa buebun uvuẹn i Baibol na, o rhiẹ ọfanrhiẹn ọvo yo sekpahe-en. Ọnọ sabu rhiẹ uruemru re phopho isigẹti yanghene uruemru ra tẹmro esọsọ ri sekpahen uruemru ọfanrhiẹn. (2 Cor. 7:1; Eph. 5:3, 4) O ji sekpahen irueruo rẹ ohworho o ruẹ ọrẹ odjahen, jerẹ ohworho ro se ẹbe ri sekpahen irueruo ọfanrhiẹn yanghene re ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ, ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho vwo orharhere uruemru ọfanrhiẹn rẹ ohworho ọvo ọ ha obọ gbule omayen uvuẹn ekete ri vwe fo.—Col. 3:5. *

9. Me yọ nọ sabu phia, orhianẹ ohworho ọ sabu sun oruru ehware ọnẹye-en?

9 Ihworho re fioma rhẹ uruemru re ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ, i vwa sabu sun oruru ehware aye i vwori-i, ọnana nọ lẹrhẹ aye rhiẹ evrẹn rẹn uruemru ọfanrhiẹn. Iyẹnrẹn owu, o djephia taghene uruemru re ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ, ọ họhọ ohworho ro rhiẹ ọvrẹn rẹn enyo ẹda vrẹn oma yanghene imwu egbogbanhon ẹha. Ọye ọsoriẹ uruemru re ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ o rhiẹ uruemru rọ rhua ẹkuọn buebun sa, usuẹn aye yẹ ofa, ovwiẹlẹ uvuẹn ekete iruo, omemwurhọ ra mẹrẹn uvuẹn ekrun, orọnmo ẹfan, ọrhẹ uruemru re surhe hwuẹ. Ọke ọhworhare owu ọ vabọ uruemru re ni ifoto ọrhẹ ughe ihworho ri banfirhọ ọsoso ẹgbukpe owu, ọhworhare na nọ yare: “Mi vwe rhe ni oma mẹ taghene mie fiemru-u.”

10. Marhẹ Ribeiro o ru fi uruemru ro ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ kparobọ?

10 Ọ bẹn rẹn ihworho buebun, rẹ aye ine tiobọnu uruemru re ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ. Ọrẹn, udje Ribeiro obẹ Brazil, o djephia taghene ana sabu fi uruemru ọrana kparobọ. Ribeiro ọ kwa nẹ oghwa ọke rọ ha uphuphẹn, nọ wian uvuẹn ikọmpini ra ha ẹbe ahwanren ruẹ ekwakwa erọrọ, avwaye nọ yọ mẹrẹn ifoto ihworho ri banfirhọ. Ribeiro nọ tare: “Bibiesuon, ni mi me rhiẹ ọvrẹn rẹn uruemru re ni ifoto ihworho ri banfirhọ. Erhirhiẹ na o biomurun omamọ te erhirhiẹ mia hẹrhẹ nẹ ọmase mie lele rhirhiẹ o nẹ oghwa neneyo mi ni ividio ihworho ri banfirhọ.” Ẹdẹ owu, uvuẹn ekete Ribeiro ọ wian, Ribeiro nọ mẹrẹn ọbe owu ro vwo urhomu-ẹmro na The Secret of Family Happiness uvuẹn ẹbe ezẹko ra guọlọ ha ruẹ ekwakwa erọrọ. Ribeiro nọ rhọreriẹ nẹ usuẹn ẹbe na, no serie. Oborẹ o yonorin, nọ lẹrheriẹ kwe nẹ Iseri Jehova i lelie yono i Baibol na, ọrẹn, ọ ha ọke jijiri ọ ki sabu fi uruemru ọrana kparobọ. Me yọ ha userhumu riẹn? Ribeiro nọ tare: “Nyoma ẹrhomo ẹnẹ, Baibol e se ọrhẹ eroro kodo kpahen oborẹ mi yonorin, nọ lẹrhẹ ọdaremẹro mi vwo kpahen iruemru Osolobrugwẹ kodo rhọ, habaye ẹguọlọ mi vwo kpahen i Jehova no kodo ghwẹ ojemẹ mi ne ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ.” Nyoma userhumu i Baibol na ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ, Ribeiro nọ sabu ku uruemru ahwanren na nu, no bromarhame, vwarana, ọ ga uvuẹn ẹrhẹ ọkpako ukoko.

11. Me ya guọlọre nẹ ohworho ọ sabu vabọ uruemru re ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ?

11 Djokarhọ ye taghene Ribeiro o yono i Baibol na jeghwai damoma fi uruemru ọrana kparobọ. Ọye ọ ha uphẹn rẹn ẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na no te ọmudu ọnẹyen. Nyoma ẹrhomo ẹnẹ ọrhẹ eroro kodo kpahen oborẹ o yono, ẹguọlọ ro vwo kpahen i Jehova no kodo ghwẹ ojemẹ ro no ni ifoto ihworho ri banfirhọ. Erhe vwo ẹguọlọ okokodo kpahen i Jehova jeghwai vwo utuoma kpahen oborẹ obiomurun ọnọ sa ọwan erhumu vabọ uruemru re ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ.—Se Psalm 97:10.

SẸRERHUMUJI EKWẸRE, ERHARHERE ẸMRO ẸTA, ỌRHẸ URUEMRU RA MỌRENFIAN

12. Me yọ ha userhumu rẹn Stephen tiobọnu ekwẹre ọrhẹ ẹmro ekan ẹta?

12 Ihworho ra kiki tuekwẹre, e dje ekwẹre aye phia nyoma ẹmro ekan ẹta. O fiotọre taghene aruo iruemru erana i sabu toroba omamerhomẹ uvuẹn ekru-un. Stephen rọ ha obẹ Australia, ro rhiẹ ọsẹ, nọ tare: “Mia kiki tẹmro ekan omamọ, mia jeghwai kiki tuekwẹre fọkiẹ ibiẹ ẹmro. Ane mẹ ọ kwa ji mẹ vwo te ọgbọ esa ne, habaye, ame a djẹ iroro ame ina forọnmo ame.” Ọke oru, aye ne lele Iseri Jehova yono i Baibol na. Me yo nẹ erhumie rhe, ọke i Stephen ọ ha urhebro i Baibol na ruiruo? Stephen nọ tare: “Erhirhiẹ ekrun ame no rhomu rhọ. Nyoma userhumu i Jehova, ni mi sabu vwo ufuoma ọrhẹ ẹhẹn ro totọre, ọrẹn, vẹrhẹ bi mẹmẹ ohworho ro vwo ẹhẹn ekwẹre ọgbogbanhon, erhe ru mẹ sọ ni mia ghwai dje yi phia ogege.” Vwarana, Stephen ọ ga uvuẹn ẹrhẹ odibo owian, habaye, aniẹ ọ ga uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian uvwre ẹgbukpe ezẹko ne. Ekpako ri ha uvuẹn ukoko Stephen, ni ta kpahiẹn: “Stephen ohworho ọfọfọ, ọgba owian, o ji vwo uruemru omeriotọre.” Aye a ji mẹriẹn rọ tuekwẹre dẹ-ẹ. Stephen o rhiabọ dede ujiri ọnana? Ẹjo, Stephen nọ tare: “Manẹ ebrurhọ enana i vwa sabu te mẹ obọ-ọ, orhianẹ mie rhiabọ dede userhumu i Jehova ọ yẹre mẹ ni mi sabu wene uruemru mẹ-ẹ.”

13. Mesoriẹ ekwẹre o rhiẹ emru imwofẹn, orhetio ọgo yi Baibol na ọ haphia?

13 Baibol na ọ ha orhetio phia taghene e tiobọnu ekwẹre ọgbogbanhon, ẹmro obiobiomu, ọrhẹ ovan. (Eph. 4:31) Ọrẹ omemwurhọ, iruemru erana a suẹ ozighi. Ihworho ina sabu ni ekwẹre taghene o fiemru-u, ọrẹn, Osolobrugwẹ rọ maren ọwan o vwo utuoma kpahiẹn. Ihworho buebun i ku iruemru enana nu, aye i ki sabu ku uruemru ọkpokpọ na rhọ.—Se Psalm 37:8-11.

14. Ohworho rọ tuekwẹre ọgbogbanhon ọnọ sabu rhiẹ ohworho dẹndẹn?

14 Roro kpahen udje Hans, ro rhiẹ ọkpako ukoko obẹ Austria. Ọrọhẹrote ewian ugboma ekpako uvuẹn ukoko i Hans, nọ tare: Hans “ọ ha usuẹn ihworho ri mai vwo uruemru dẹndẹn uvuẹn ukoko ame.” Ọrẹn, Hans o vwo uruemru dẹndẹn bi-i. Ọke Hans ọ ha uphuphẹn, ọ da enyo vrẹn oma, ọrana nọ lẹrhiẹ tuekwẹre ọgbogbanhon. Ẹdẹ owu nọ da enyo vrẹn oma, nọ tuekwẹre ọgbogbanhon, nọ lẹrheriẹ kpe ọgbọtọ ro lele djọse, fọkiẹ ọrana, ne brorhiẹn kpe yi taghene ọnọ daji ekanron te ẹgbukpe 20. Ukukaro, Hans ọ ghwẹriẹ nẹ uruemru ekwẹre ọgbogbanhon na uvuẹn ekanron na-a. Ọke oru, izie no ru ẹkwaphiẹrhotọre nẹ ọkpako ukoko owu o bruie riẹ ekanron na, ọke oru Hans no yono i Baibol na. Hans nọ tare: “Ọ lọhọ mi ne ku uruemru ahwanren na nu-u. Ekete i Baibol ri ha userhumu mẹ yẹ Isaiah 55:7, rọ tare: ‘Jenẹ ọvwọkon o tiobọnu izede ọnẹyen,’ ekete ọrọrọ yẹ 1 Corinthians 6:11, rọ ta kpahen ihworho ri sẹrerhumuji irueruo esọsọ aye ne, ọrhọ ta: ‘Ọrẹn, omaran ihworho ezẹko usuẹn are i havwọ bi.’ Uvwre ẹgbukpe buebun, Jehova ọ ha userhumu mẹ nyoma ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ne mi sabu ku uruemru ọkpokpọ na rhọ.” Ọke Hans ọ daji ekanron te ẹgbukpe 17 gbẹ uphrophro ne, ne tiobọnie, ọke ọrana o bromarhame ne. Hans nọ tare: “Mi kpẹmẹ i Jehova rọ harhomu mẹ jeghwai gbe arodọmẹ mẹ.”

15. Uruemru ọgo yẹ ihworho buebun i vwori, ọrẹn, me yi Baibol na ọ ta kpahiẹn?

15 Erhe tiobọnu erharhere ẹmro ẹta na ne, o ji fo nẹ tiobọnu uruemru ra mọrenfian ro ji rhiẹ usuẹn uruemru ahwanren na. Jerẹ udje, ihworho a mọrenfian nẹ aye i ja rha kwosa urhomu, yanghene na ja rha ha oja riẹ aye fọkiẹ oborẹ aye i ru sọ. Ọrẹ ovẹnẹ, Jehova yẹ “Osolobrugwẹ urhomẹmro na.” (Ps. 31:5) Omarana, Jehova ọ guọlọre nẹ owuowọnwan ro rhiẹ odibo yi ọ ta urhomẹmro rẹn ọreva ye. (Eph. 4:25; Col. 3:9) Omarana, o fori na vi ta urhomẹmro, ọrhọ tobọ rhianẹ erhirhiẹ na ọ gbanhonron yanghene ọnọ lẹrhẹ ofa ruẹ ọwan.—Prov. 6:16-19.

OBORẸ AYE I RU FIKPAROBỌ

16. Marhẹ ene ru sabu ku uruemru ahwanren na nu?

16 Orhiẹ omẹgbanhon ọwan ọvo, ya na sabu ku uruemru ahwanren na nu-u. Sakura, Ribeiro, Stephen, ọrhẹ Hans ra hunute uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, i damoma nẹ aye i sabu fiẹ uruemru ibiobiomu aye i vwori kparobọ. Aye i sabu ru ọnana, nyoma ẹhẹn ọfuanfon na ọrhẹ urhebro i Baibol na aye i ha ruiruo. (Luke 11:13; Heb. 4:12) Neneyo a sabu mẹrẹn omẹgbanhon rọ ha uvuẹn i Baibol na, o fori ne se yi kẹdẹkẹdẹ jeghwai roro kodo kpahiẹn, habaye, ọ jeghwai fo na nẹrhomo ọke ephian nẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ ọwan ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon ra na ha urhebro i Baibol na ruiruo. (Josh. 1:8; Ps. 119:97; 1 Thess. 5:17) Ọwan a ji mẹrẹn erere nẹ i Baibol na ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ, arha dabu mwuegbe hẹrhẹ uyono jeghwai rhe riẹ uyono ukoko na ọke ephian. (Heb. 10:24, 25) Habaye, o fori na ji ha ekwakwa sansan rẹ ukoko na o tiobọnẹ ruiruo.—Luke 12:42.

Marhẹ ene ru sabu ku uruemru ahwanren na nu? (Mẹrẹn udjoghwẹ 16)

17. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

17 Ọwan i yono kpahen iruemru ibiobiomu ro fori nẹ Ilele Kristi i kunu jeghwai tiobọnu phẹlẹphẹlẹ ne. Ọrẹn, ọrana ọvo ya guọlọre na sabu vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ? Ẹjo. O fori ne ji ku uruemru ọkpokpọ na rhọ. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen eghọn sansan ri ha usuẹn uruemru ọkpokpọ na ro fori ne rhe kuẹrhọ ọke ephian.

^ Udjoghwẹmro 7 E wene edẹ ezẹko uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana.

^ Udjoghwẹmro 8 Se urhomu-ẹmro 25 ọrẹ ọbe na Questions Young People Ask—Answers That Work, Volume 1.