1. Ayọmo yi ha userhumu phia ha ukoko mwu uvuẹn i Philippi?

ỌKE ọnyikọ Paul, Silas, Luke, ọrhẹ Timothy e te Philippi rọ ha i Rome, aye ni mẹrẹn ihworho buebun ri guọlọ rhon kpahen iyẹnrẹn esiri na. Imizu ehworhare awan ẹne enana ri vwo oruru ni ha userhumu phia ha ukoko mwu, ọsoso idibo na na vwoma kugbe, ọkezẹko uvuẹn oghwa ọmase re se Lydia ro vwo uruemru re dede epha.—Acts 16:40.

2. Obẹnbẹn ọgo yẹ ukoko na ọ dẹrughwaroghwu?

² O jiri-i, ukoko ọkpokpọ ọnana nọ dẹrughwaroghwu obẹnbẹn. Echu nọ ha ihworho ri vwo utuoma kpahen urhomẹmro na kparehaso aghwoghwo Ilele Kristi enana. Ne mwu i Paul ọrhẹ Silas, kpe aye, jeghwai fi aye rhẹ ekanron. Ọke re tiobọnu aye, aye ni kọn bru idibo ekpokpọ na jeghwai ha udu rhẹ aye aghwẹ. Ọke oru, Paul, Silas, ọrhẹ Timothy ni nẹ amwa na, ọrẹn Luke nọ daji avwaye. Me yẹ imizu ri ha ukoko ọkpokpọ ọnana ine ruo? Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, aye ni ga rhọ rhẹ oruru. (Phil. 2:12) Oma ọ dabu merhen i Paul kpahen aye!

3. Jerẹ oborẹ ọ ha Philippians 1:9-11, me yi Paul ọ nẹrhomo kpahen?

³ Emrẹ ẹgbukpe ikpe a vrẹn ne, Paul nọ ya Ileta vwe ukoko rọ ha uvuẹn i Philippi. Uvuẹn ileta ọrana, wu na sabu mẹrẹn oborẹ i Paul o vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na te. Nọ tare: “Uhrun are o ti mẹ rhẹ aruẹ ẹguọlọ okokodo ri Kristi Jesu o vwori.” (Phil. 1:8) Ọ ya vwe aye taghene ọ nẹrhomo rẹn aye. Ọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye nẹ ẹguọlọ aye ọ gbanhonrhọ, nẹ aye i gbẹro rhọ ekwakwa ri mai ghanren, nẹ aye i je vwo upe, nẹ aye i  je rhiẹ ukọ rẹn awọrọ, nẹ aye i jeghwai rha mọ omamọ ọrẹ irueruo ọvwata. O vwo ẹfro-o, wu ne kwerhọ ye taghene ana ji mẹrẹn erere nẹ ẹmro i Paul inyenana. Omarana, jene se ẹmro ri Paul ọ ya vwe Ilele Kristi ri ha uvuẹn Philippi. (Se Philippians 1:9-11.) Orho ru, ene yono kpahen ihwẹmro rọ hunute ọrhẹ oborẹ ene ru ha aye owuowu ruiruo.

4. (a) Lele oborẹ ọ ha 1 John 4:9, 10, marhẹ i Jehova o ru dje ẹguọlọ ye rẹn ọwan? (b) Marhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ ono kodo te?

⁴ Jehova o dje ẹguọlọ phia rẹn ọwan nyoma ro dje Ọmọyen rhiẹ otọrakpọ na me hwuo fọkiẹ edandan ọwan. (Se 1 John 4:9, 10.) Ẹguọlọ Osolobrugwẹ yo mwu ọwan vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (Rom. 5:8) Marhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ ono kodo te? Jesu ọ kpahenrhọ onọ ọrana ọke rọ ta rẹn onyẹ i Pharisee owu: “Wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova Osolobrugwẹ ọnọ rhẹ ọsoso ọmudu ọnọ ọrhẹ ọsoso ugboma ọnọ kugbe ọsoso ẹhẹn ọnọ.” (Matt. 22:36, 37) Ọwan i guọlọ vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọwan. Ọwan i guọlọre nẹ ẹguọlọ re vwo kpahiẹn nọ rhọ gbanhanrhọ gbanhanrhọ. Paul nọ ta rẹn Ilele Kristi ri ha Philippi taghene o fori nẹ ẹguọlọ aye “ọrhọ gbanhanrhọ gbanhanrhọ.” Me ye ne ruo nẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ nọ gbanhonrhọ?

5. Marhẹ ẹguọlọ ọwan ono ru gbanhonrhọ?

⁵ O fori ne rhe Osolobrugwẹ na sabu vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Baibol na ọrhọ ta: “Kohworho kohworho ro vwo vwo ẹguọlọ, o ji rhe Osolobrugwẹ-ẹ, fọkime Osolobrugwẹ yẹ ẹguọlọ.” (1 John 4:8) Ọnyikọ Paul o djephia taghene ẹguọlọ ọwan kpahen Osolobrugwẹ ọnọ rhọ gbanhanrhọ erhe vwo “irherhe rọ gbare ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe.” (Phil. 1:9) Ọke ra tuẹn uyono i Baibol rhọ obọ, ne vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova dedevwo ibiẹ irherhe ọvo ye vwo kpahiẹn. Ọrẹn, ọke re yono kpahen i Jehova riarorhọ, ẹguọlọ ọwan kpahiẹn nọ gbanhanrhọ. Ọrana yẹ ọsoriẹ ọwan e ni uyono i Baibol ọke ephian ọrhẹ e roro kodo kpahen oborẹ e seri na rhiẹ emru ọghoghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwan!—Phil. 2:16.

6. Lele oborẹ ọ ha 1 John 4:11, 20, 21, izede ọgo ye ne ruẹ ẹguọlọ ọwan gbanhonrhọ?

⁶ Ẹguọlọ okokodo rẹ Osolobrugwẹ o vwo kpahen ọwan, ono mwu ọwan vwo ẹguọlọ kpahen imizu uvuẹn ukoko na. (Se 1 John 4:11, 20, 21.) Ọkezẹko ana sabu roro taghene ọnọ phẹrẹ re ne vwo ẹguọlọ kpahen imizu uvuẹn ukoko na. Fọkime, ọwan a ga i Jehova jeghwai damoma hẹrokelie. Ọwan a hẹrokele i Jesu ro vwo ẹguọlọ kpahen ọwan omamọ, te erhirhiẹ rọ ha arhọ ye kpahontọre fọkiẹ ọwan. Ọrẹn, ọkezẹko ọnọ bẹn ra na huvwele akama re ne vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan. Roro kpahen udje owu uvuẹn ukoko i Philippi.

7. Me ye yono nẹ urhebro ri Paul ọ harẹn Euodia ọrhẹ Syntyche?

⁷ Euodia ọrhẹ Syntyche imizu emẹse awanva ri vwo oruru ri lele ọnyikọ Paul “wian kugbe.” Ọrẹn aye i ha uphẹn rẹn ẹghwọ no rhirhiẹ uvwre aye. Uvuẹn ileta ra ya vwe ukoko rẹ imizu emẹse erana i havwọ, Paul nọ vi hunute edẹ aye jeghwai ha urhebro rẹn aye nẹ aye i “vwo ẹhẹn owu.” (Phil. 4:2, 3) Paul o roririe rhẹ oborẹ o serhọ nọ ha urhebro rẹn ọsoso ukoko na: “Are i rhe ruẹ ekwakwa ephian vabọ unuebro ọrhẹ ẹfro.” (Phil. 2:14) O vwo ẹfro-o, urhebro i Paul ọ ha userhumu rẹn imizu emẹse erana ri vwo  atamwu ọrhẹ ọsoso ukoko na ruẹ ẹguọlọ aye kpahen owuowọnwan gbanhonrhọ.

8. Me yẹ obẹnbẹn owu rọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan je vwo ẹguọlọ kpahen imizu ọwan, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan?

⁸ Jerẹ Euodia ọrhẹ Syntyche, ana sabu dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ri na lẹrhẹ ọwan je vwo ẹguọlọ kpahen awọrọ, nọyẹ ọrẹ ana tẹnrovi ijẹgba aye. Ọwan ephian e ruẹ sọ kẹdẹkẹdẹ. Arha tẹnrovi ijẹgba awọrọ, ọnọ bẹn re ne vwo ẹguọlọ kpahen aye. Jerẹ udje, orhianẹ omizu ọ karorhọ ha userhumu rẹn ọwan rhionron Aghwẹlẹ Uviẹ na-a, evwan ọnọ sabu biomu ọwan. Ọwan i rha sẹrorẹ ọsoso orusọ rẹ omizu na o ruru rhẹ ẹhẹn, evwan yen ono rho biomu ọwan, ẹguọlọ re vwo kpahiẹn no no zien. Wu rha mẹrẹn oma uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ono rhomu wu rhe roro kpahen urhomẹmro ọnana: Jehova ọ mẹrẹn ijẹgba ọwan ọrhẹ ọrẹ omizu ọwan na. Ọrẹn, udabọ ijẹgba erana, ọye o ji vwo ẹguọlọ kpahen omizu ọwan jerẹ oborẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. Fọkiẹ ọrana, o fori na hẹrokele ẹguọlọ i Jehova, jeghwai ha ukẹro ro serhọ ni imizu ọwan. Arha damoma vwo ẹguọlọ kpahen imizu ọwan, ne rhirhiẹ ye ọrẹ okugbe.—Phil. 2:1, 2.

9. Me yọ ha usuẹn “ekwakwa ri mai ghanren” ri Paul ọ hunute uvuẹn ileta rọ ya vwe itu i Philippi?

⁹ Ẹhẹn ọfuanfon o mwu i Paul ha urhebro rẹn Ilele Kristi ri ha Philippi ọrhẹ Ilele Kristi ephian nẹ aye “i dabu gbẹro rhẹ ekwakwa ri mai ghanren.” (Phil. 1:10) Usuẹn ekwakwa eghoghanren enana yẹ odẹ Osolobrugwẹ re ne ru fon, orugba ọhọre Osolobrugwẹ, ọrhẹ ufuoma kugbe onyerẹnkugbe uvuẹn ukoko na. (Matt. 6:9, 10; John 13:35) Enana i rhe rhiẹ ekwakwa ri mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwan, ne djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova.

10. Me ye ne vi ru na sabu vabọ upe?

¹⁰ Paul ọ ji ta taghene ana vi vabọ “upe.” Ọnana o mevirhọ taghene ene rhiẹ ihworho ri gbare-e. Ọwan i sabu gba jerẹ i Jehova-a. Ọrẹn, Jehova ono ni ọwan rhiẹ ihworho ri gbare arha damoma ruẹ ẹguọlọ re vwo kpahiẹn kodorhọ, jeghwai rhe gbẹro rhẹ ekwakwa ri mai ghanren. Izede owu ra na sabu dje ẹguọlọ ọwan phia yẹ ọrẹ ana damoma je rhiẹ ukọ rẹn awọrọ.

11. Mesoriẹ ene je rhiẹ ukọ rẹn awọrọ?

¹¹ O fori na kẹnoma rẹn uruemru re rhiẹ ukọ rẹn awọrọ. Marhẹ ene ru rhiẹ ukọ rẹn ohworho? Ọwan ina sabu ruẹ ọnana nyoma aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe re nẹ, aruẹ ewun re kuẹrhọ yanghene nyoma aruẹ owian ra wian. Ọkezẹko oborẹ e ruẹ o serhọ. Ọrẹn, odjẹ ọwan ọrhọ hobọte ẹhẹn obrorhiẹn awọrọ jeghwai rhiẹ ọgbanrhọ rẹn aye, ọrana ọkpemru. Jesu nọ tare taghene ono rhomu na gba atita mwu owọre ọwan jeghwai donron ọwan rhẹ urhie ọduado, ghwẹ ọrẹ ene rhiẹ ukọ rẹn owu usuẹn igegede enẹyen!—Matt. 18:6.

12. Me ye yono nẹ udje esa ọrhẹ ane owu ri rhiẹ ọkobaro?

¹² Djokarhọ oborẹ esa ọrhẹ ane owu ri rhiẹ ọkobaro i ru nyalele orhetio i Jesu. Aye a ga uvuẹn ukoko owu ro vwo esa ọrhẹ ane owu ri bromarhame obọ, ri ghwanranren uvuẹn ekrun ri vwo irhi buebun re suẹn aye. Esa ọrhẹ ane ọkpokpọ na e nie taghene ọ sọre rẹ Olele Kristi ono riẹ isinima, ọrhọ tobọ rhiẹ omamọ ughe yo nirin. O gberẹ aye unu ọke aye e rhon taghene esa ọrhẹ ane ri rhiẹ ọkobaro na i riẹ isinima. Fọkiẹ ọnana, esa ọrhẹ ane ri rhiẹ ọkobaro na  erhe riẹ isinima ghwomara-an, bọmọke esa ọrhẹ ane ọnana i ki yono ẹhẹn obrorhiẹn aye, ji vwẹruọ oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun. (Heb. 5:14) Izede ọnana, aye ni djephia taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen esa ọrhẹ ane ọkpokpọ na ọrẹ ẹmro ọrhẹ ọrẹ irueruo.—Rom. 14:19-21; 1 John 3:18.

13. Marhẹ ọwan ine ru lẹrhẹ ohworho ruẹ ọdandan?

¹³ Izede ọrọrọ ra na sabu rhiẹ ukọ rẹn awọrọ yẹ ọrẹ ana lẹrhẹ aye ye ru ọdandan. Marhẹ onana ono ru phia? Roro kpahen erhirhiẹ ọnana. Gba haye taghene ohworho ra ha i Baibol yono rọ da inyo vrẹn oma nọ dobọ inyo ẹda ji ọke ro jiri bẹn. Nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nọ kẹnoma rẹn inyo ẹda phẹlẹphẹlẹ. No ru ewene buebun uvuẹn akpenyerẹn yen jeghwai bromarhame. Ọke oru, omizu owu ro ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre akpẹriọ nọ ta rẹn omizu ro bromarhame obọ na nọ da enyo ro mwu ọwan, nọ ta riẹn: “Wẹwẹ Olele Kristi vwana, wu vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ne. Oghọn owu usuẹn omamọ ẹhẹn ọfuanfon na yẹ omerhesun. Wu rhe vwo omerhesun, wu na sabu sun uchunu enyo wu na da.” Ono biomu orhianẹ omizu na ọ kerhọ urhebro ọsọsọ ọrana, jeghwai rharhumu rhiẹ ọgba inyo ẹda!

14. Marhẹ iyono ukoko o ru ha userhumu rẹn ọwan ha ọkpọvi rọ ha Philippians 1:10 ruiruo?

¹⁴ Iyono ukoko ọ ha userhumu rẹn ọwan ha ọkpọvi rọ ha Philippians 1:10 ruiruo uvuẹn izede buebun. Ọrukaro, oborẹ e yono uvuẹn uyono ọ lẹrhẹ ọwan  rhe oborẹ i Jehova ọ mai vwo ọdamẹ kpahen. Ọreva, ọwan e yono oborẹ ene ru ha iyono na ruiruo neneyo e je rhe vwo upe. Ọresa, o mwu ọwan “dje ẹguọlọ ọrhẹ iruo esiri phia.” (Heb. 10:24, 25) Imizu ọwan arha ha udu rhẹ ọwan aghwẹ, ẹguọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ imizu ọwan nọ nọ rhọ gbanhanrhọ. Erhe vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ọrhẹ imizu ọwan, na na damoma kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ sabu rhiẹ ukọ rẹn aye.

15. Me yo mevirhọ ra na “vuọn rhẹ omamọ ọvwata”?

¹⁵ Paul ọ dabu nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhẹ taghene imizu ri ha Philippi i “vuọn rhẹ omamọ ọvwata.” (Phil. 1:11) O vwo ẹfro-o, “omamọ ọvwata” ọnana o surhobọmwu ẹguọlọ aye i vwo kpahen i Jehova ọrhẹ ihworho yi. O ji surhobọmwu ọrẹ aye ina ta rẹn awọrọ kpahen esegburhomẹmro aye i vwo kpahen Jesu ọrhẹ obọdẹn ẹruefirhọ aye. Philippians 2:15 ọ ha udje ọrọrọ phia, nọyẹ, “lo phia jerẹ ukpẹ uvuẹn akpọ na.” Ọrana o serhọ, fọkime Jesu o se idibo yi “ukpẹ ọrẹ akpọ na.” (Matt. 5:14-16) O jurhi rẹn idibo yi nẹ aye i “ye ruẹ idibo ihworho,” nọ ji ta taghene aye ine “rhiẹ iseri uvuẹn . . . ekete ri mai seri uvuẹn akpọ na.” (Matt. 28:18-20; Acts 1:8) Ọwan a mọ “omamọ ọvwata” nyoma re vwobọrhọ owian ọghoghanren ọnana.

16. Marhẹ i Philippians 1:12-14 o ru djephia taghene ana sabu lo jerẹ ukpẹ udabọ erhirhiẹ ebẹnbẹn? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹⁶ Udabọ erhirhiẹ ọwan, ana sabu lo jerẹ ukpẹ. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, oborẹ ọ họhọ ọgbanrhọ rẹn iyẹnrẹn esiri na ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo uphẹn re ne ghwoghwo. Jerẹ udje, ọnyikọ Paul ọ ya  ileta vwe imizu ri ha Philippi ọke re jurhi riẹn no jo nẹ oghwa ye uvuẹn i Rome. Ọrẹn, o ti rierhumu ro no ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn ihworho ra dẹriẹ ọrhẹ eri kọn bruie rhe-e. Paul o ghwoghwori rhẹ oruru uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ọnana nọ yẹ imizu na omẹgbanhon ọrhẹ uduefigbere aye ine “ghwoghwo ẹmro Osolobrugwẹ vabọ ofẹn.”—Se Philippians 1:12-14; 4:22.

17. Marhẹ imizu ezẹko i ru ghwoghwo udabọ erhirhiẹ ebẹnbẹn?

¹⁷ Imizu ọwan buebun i vwo uphẹn aye ina nyalele udje uduefigbere ọrẹ i Paul. Aye e rhirhiẹ ẹkwotọre ra dobọ owian aghwoghwo afiede ji, omarana aye na guọlọ izede erọrọ aye ine ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. (Matt. 10:16-20) Uvuẹn aruẹ ẹkwotọre ọrana owu, oniruo okinhariẹ owu nọ djiroro taghene oghwoghwẹmro owuowu o ghwoghwo uvuẹn “okogho” ọnẹyen, nọyẹ imizie, ihworho re rhirhiẹ kẹriẹ, ihworho ro lele riẹ isukuru, ihworho ro lele wian ọrhẹ igbehian yen. Uvwrẹ ẹgbukpe eva ọvo, uchunu ikoko ri ha okinhariẹ ọrana no bunrhọ. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene a dobọ owian aghwoghwo na ji uvuẹn ekete we rhirhiẹ-ẹ. Ọrẹn, ana sabu yono emru ọghoghanren nẹ udje imizu enana rhe: Rha guọlọ uphẹn wu ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, fiudugbere taghene Jehova ọnọ yọ uduefigbere wu guọlọre ne wu sabu fi ebẹnbẹn ephian kparobọ.—Phil. 2:13.

18. Me yo fori ne brorhiẹn yen?

¹⁸ Uvuẹn ọke ọgbogbanhon ọnana, jene brorhiẹn ra na ha urhebro rọ ha ileta ri Paul ọ ya vwe itu i Philippi ruiruo. Jene gbẹro rhẹ ekwakwa ri mai ghanren, vabọ upe, kẹnoma rẹn uruemru re rhiẹ ukọ rẹn awọrọ, jeghwai rha mọ omamọ ọvwata. Ọke ọrana, ẹguọlọ ọwan nọ nọ rhọ gbanhanrhọ, na na ji ha ujiri vwe Ọsẹ ọwan Jehova ro vwo ẹguọlọ kpahen ọwan.