Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

John ro Brawanrhame—Udje rọ ha Userhumu Rẹn Ọwan Sẹrorẹ Aghọghọ

John ro Brawanrhame—Udje rọ ha Userhumu Rẹn Ọwan Sẹrorẹ Aghọghọ

O VWO oborẹ wu guọlọ ru uvuẹn ukoko na, ọrẹn wu vwa sabu ruie vwana-a? Ọkezẹko owian rẹ ohworho ọrọrọ ọ wian. Yanghene uphẹn ẹga wu vwori bi. Ọrẹn, ọho, omọkpokpọ ọnọ, ebẹnbẹn igho, yanghene ehwan ekrun, ọ vwọ sabu lẹrhuọ ruẹ te oborẹ we ruẹ bi-i. Yanghene ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ewene uvuẹn ukoko na, ọ lẹrheruọ tiobọnu owian wa wian bi. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, wu na sabu rhe roro taghene owian wa wian uvuẹn ogame i Jehova o te-e. Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ enana, ẹhọn ọnọ sabu seriotọre ọkezẹko. Orho rhiẹ omaran, marhẹ wu ne ru fi ẹhẹn ro seriotọre kparobọ jeghwai ti eghrẹn nẹ ọmuduo? Marhẹ wu ne ru sẹrorẹ aghọghọ ọnọ?

Ana sabu yono uyono ra sẹrorẹ aghọghọ nẹ udje John ro Brawanrhame. John ọ riamerhen uphẹn sansan uvuẹn ogame i Jehova, ọrẹn o fiẹrorhọ oborẹ ọ phia riẹ-ẹn. Ọye o fiẹrorhọ taghene ono rhirhiẹ ekanron jiri ghwẹ ọke ro ghwoghwo-o. Ọrẹn, John o ji vwo aghọghọ, jeghwai sẹrorẹ uruemru ọrana uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen. Me yọ ha userhumu riẹn? Marhẹ ene ru sẹrorẹ aghọghọ udabọ ebẹnbẹn?

OWIAN RỌ YI JOHN AGHỌGHỌ

Uvuẹn ehion ẹgbukpe 29 ọke i Kristi, John nọ tuẹn owian ri Jehova ọ yẹriẹ rhọ, no rhiẹ ọro no mwuegbe ihworho hẹrhẹ ẹrhiọ i Jesu, rọ ta: “Ghwẹriẹ, fọkime Uvie ọrọ ha idjuwu na o ti kẹrẹ ne.” (Matt. 3:2; Luke 1:12-17) Ihworho buebun i kerhọ. Itiọrurhomẹmro, otu buebun i nẹ ekete iseseri rhe ma kerhọ iyẹnrẹn na, buebun ni ji ghwẹriẹ jeghwai bromarhame. John o ji fiudugbere ha orhetio rẹn ilori ẹga re dje oma aye rhiẹ evwata, taghene aye arha ghwẹriẹ-ẹ, ana ghwọghọ aye. (Matt. 3:5-12) Ọ mẹrẹn oborẹ owian aghwoghwo yi o riaro te ne uvuẹn ehion ẹgbukpe 29 ọke i Kristi, ọke i Jesu o bromarhame. Nẹ ọke ọrana nyarhẹn, John nọ ta rẹn ihworho na nẹ aye i nyalele i Jesu ro rhiẹ i Messiah na.—John 1:32-37.

Fọkiẹ owian oghẹnrensan i John, Jesu nọ sabu ta: “Usuẹn ihworho emẹse i vwiẹre, o vwo ọrọ do ghwẹ John ro Brawanrhame na-a.” (Matt. 11:11) O vwo ẹfro-o, John ọ ghọghọre fọkiẹ ebrurhọ buebun rọ mẹrẹnren. Jerẹ i John, ihworho buebun inyenana e ji rhiẹromẹrẹn ebrurhọ buebun. Jerẹ udje, roro kpahen omizu owu re se Terry. Ọye ọrhẹ aniẹ re se Sandra i ghwọghọ ẹgbukpe ri vrẹn 50 uvuẹn aghwoghwo ọke ephian. Terry nọ tare: “Mi vwo uphẹn ẹga buebun. Mi gare ẹrhẹ ọkobaro, mi gare uvuẹn Oghọn Ukoko, ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan, oniruo okinhariẹ, oniruo ẹkwotọre, vwana mia rharhumu ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan.” Arha yẹ ọwan uphẹn ẹga sansan oma nọ merhen ọwan, ọrẹn jerẹ oborẹ ene yono nẹ udje i John, ana mẹrẹnvwrurhe taghene ọ lọhọ ra na sẹrorẹ aghọghọ orhianẹ erhirhiẹ ọwan ọ wẹnẹre-en.

RHE DJE ỌDAREMẸRO PHIA

Oborẹ ọ ha userhumu rẹn i John din rhẹ aghọghọ yẹ ọdaremẹro ro vwo kpahen uphẹn ẹga ro vwori. Roro kpahen udje ọnana. Ọke i Jesu o bromarhame hin, idibo yi ne buẹnrhọ ọrẹn idibo i John na kama rhọ. Fọkiẹ ọnana, idibo i John ni brurie rhẹ jeghwai ta: “O bru ihworho rhẹ ame, ihworho ephian ne bruie nya.” (John 3:26) John nọ tare: “Kohworho kohworho ro vwo ọpha na yẹ esa ọpha na. Ọrẹn ugbehian esa ọpha na, ọke orho mevi ji rhon uvwele yi, o vwo aghọghọ rode fọkiẹ uvwele esa ọpha na. Omarana, aghọghọ mẹ ọ gba ne.” (John 3:29) John ọ ha omayen vwanvwọn i Jesu-u; yanghene roro taghene uphẹn ro vwori orho fiemru fọkime ẹrhẹ i Jesu ọ ghanren ghwẹ ọnẹye-en. Ukpomaran, John ọ sẹrorẹ aghọghọ ye fọkime ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ẹrhẹ rọ havwọ ro rhiẹ “ugbehian esa ọpha na.”

Uruemru i John ọ ha userhumu riẹn ghọghọ dedevwo owian yen ọ lọhọ-ọ. Jerẹ udje, a ha i John kpahontọre rẹn i Jehova ne, omarana no rhiẹ emru aghwa rọ nọ da enyo ro mwu ọwan. (Luke 1:15) Jesu nọ ta kpahen akpenyerẹn rọ lọhọre ri John o nyerẹnren: “John ọ rhere, ọ re jeghwai da-a.” Habaye, Jesu ọrhẹ idibo yi a ha obotọre aruẹ urhi ọrana-a. (Matt. 11:18, 19) Dedevwo John o ruẹ igbevwunu-u, ọrẹn o rheri taghene idibo i Jesu kugbe idibo yi ezẹko bi, ine ruẹ igbevwunu. (Matt. 10:1; John 10:41) Ukperẹ i John ọnọ lẹrhẹ ekwakwa enana rhiẹ ukọ riẹn, nọ tẹnrovi oborẹ ono ru sabu wian owian i Jehova ọ yẹriẹ.

Ọwan i rha ji ha ukẹro rọ ghanranren ni uphẹn ẹga re vwori uvuẹn ukoko i Jehova, ana sabu sẹrorẹ aghọghọ ọwan. Terry ra ta kpahen vrẹn ne, nọ tare, “Mia dabu gbero rhotọre wian kowian kowian ra yẹre mẹ.” Ọke ro roro kpahen akpenyerẹn yen uvuẹn owian Uvie na vuọnvuọn, nọ tare, “Mi vwa vioja-a, ukpomaran iroro ra yẹ mẹ aghọghọ ọvo yi mi vwori.”

Erhe roro kpahen oborẹ ọ ghini lẹrhẹ uphẹn ẹga re vwori uvuẹn ogame Osolobrugwẹ merhoma, na na sabu sẹrorẹ aghọghọ ọwan. Ọnana yẹ uphẹn re ne “lele Osolobrugwẹ wian kugbe.” (1 Cor. 3:9) Jerẹ oborẹ omamọ ẹruete ono ru lẹrhẹ emru ọghoghanren re vwori tọ, erhe roro kodo kpahen uphẹn re vwori ra na ha ẹga rẹn Osolobrugwẹ, ana kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ lẹrhẹ aghọghọ ọwan seriotọre. Ọnana ọrhọ lẹrhẹ ọwan ha owian ọwan vwanvwọn erẹ awọrọ-ọ. Ọnana nọ nọ lẹrhẹ ọwan kẹnoma rẹn uruemru ra ha ukẹro sakamu ni uphẹn ẹga re vwori fọkiẹ uphẹn ẹga awọrọ.—Gal. 6:4.

TẸNROVI EKWAKWA RI MAI GHANREN RẸN I JEHOVA

Ọkezẹko, John o rheri taghene owian aghwoghwo yi ono toba phẹrẹkpẹ, ọrẹn o rhe taghene ono toba kpregede-e. (John 3:30) Uvuẹn ẹgbukpe 30 ọke i Kristi, nọyẹ emrẹ ibiamo erhan ọke i Jesu o bromarhame hin, Orodje Herod no mwu i John rhẹ ekanron. Ọrẹn, John no ji fiomarhọ owian aghwoghwo na. (Mark 6:17-20) Me yọ ha userhumu riẹn sabu sẹrorẹ aghọghọ ye uvwre ọke ọnana? Ọ tẹnrovi ekwakwa erẹ ẹhẹn.

Ọke i John ọ ha ekanron, no rhon iyẹnrẹn kpahen owian aghwoghwo i Jesu ro kerabọ omamọ. (Matt. 11:2; Luke 7:18) O mwu i John ẹro taghene Jesu yi ghini Messiah na, ọrẹn ọnọ sabu rhe roro kpahen oborẹ i Jesu ono ru ha ọsoso ive ri ha i Baibol na ri sekpahen i Messiah na te orugba. Ra mẹriẹn taghene Messiah na ono vwo omẹgbanhon usun, ogege yi Jesu ọnọ tuẹn usun ọnẹyen rhọ? Ọnana ọnọ lẹrhẹ i John nẹ ekanron? Fọkime John ọ guọlọ rhe kpahen oborẹ i Jesu ono ruo, no dje idibo yi awanva ya nọ i Jesu onọ ọnana: “Wẹwẹ yẹ Ohworho rọ sa na, gbinẹ ame i fiẹrorhọ ohworho ọrọrọ?” (Luke 7:19) Ọke aye a ghwẹrioma rhe, John ọ dabu kerhọ ọke aye e dje kpahen igbevwunu ri Jesu o ruru, ọrhẹ urhomu ri Jesu o dje vwe yi ọke rọ ta: “Ituẹro na a mẹrẹn ude ne, ikpolo na a nya ne, e ruẹ ihworho re kpomu oti fon ne, idienrhọ na e rhon ẹmro ne, a ji rhọmọ eri hwuru na ne, habaye ivwiegbere na e rhon iyẹnrẹn esiri na ne.”—Luke 7:20-22.

Itiọrurhomẹmro, iyẹnrẹn ri John o rhonrin na ọ ha urhebro riẹn. Ọnana o djephia taghene Jesu ọ ha ive ro sekpahen i Messiah na te orugba. Dedevwo ẹrhiọ i Jesu ọ lẹrhẹ i John nẹ ekanro-on, ọrẹn John o rheri taghene ọwian ogame yen ọghanranren. Udabọ erhirhiẹ rọ havwọ, ọ ji sẹrorẹ aghọghọ ye.

Arha tẹnrovi owian irhorhomu rẹ imizu ọwan erọrọ a wian, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan sabu sẹrorẹ aghọghọ ọwan

Jerẹ i John, ọwan i rha tẹnrovi ekwakwa erẹ ẹhẹn, ana sabu din ebẹnbẹn rhẹ aghọghọ ọrhẹ erhionrin. (Col. 1:9-11) Ọwan ina sabu ruẹ ọnana nyoma isese i Baibol ọrhẹ eroro kodo kpahiẹn, ọnana ọnọ karorhọ ọwan taghene ọwian ọwan uvuẹn ogame i Jehova ọ ghanranren omamọ. (1 Cor. 15:58) Sandra nọ tare: “Urhomu-ẹmro i Baibol owuowu mie se kẹdẹkẹdẹ ọ ha userhumu mẹ sabu tikẹrẹ i Jehova rhọ ne. Ọ ha userhumu mẹ tẹnrovi Jehova ukperẹ ono rhiẹ oma mẹ.” Ana ji sabu tẹnrovi owian rẹ imizu ọwan erọrọ a wian, ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan roro kpahen oborẹ i Jehova o ruẹ vwana ukperẹ ono rhiẹ erhirhiẹ ọwan ọvo. Sandra ọrhọ ji ta, “Ẹkwaphiẹrhotọre i JW Broadcasting® re ruẹ kibiamo kibiamo ọ ha userhumu rẹn ame tiẹ kẹrẹ ukoko na rhọ, jeghwai ha userhumu rẹn ame sẹrorẹ aghọghọ uvuẹn owian ame.”

Uvwre ibiẹ ọke i John ro Brawanrhame o ghwoghwo, ọye o ghwoghwori rhẹ “ẹhẹn ọrhẹ omẹgbanhon Elijah,” jerẹ Elijah o “vwo iroro ri họhọ erẹ ọwan.” (Luke 1:17; Jas. 5:17) Ọwan i rha hẹrokele oborẹ o ru tẹnrovi ogame i Jehova ọrhẹ oborẹ o ru dje ọdaremẹro phia, ana sabu sẹrorẹ aghọghọ ọwan uvuẹn ogame Uvie na udabọ erhirhiẹ ephian.