ESEGBURHOMẸMRO o vwo omẹgbanhon. Jerẹ udje, dedevwo Echu ọ guọlọ na ga i Jehova-a, esegburhomẹmro ọnọ ha userhemu rẹn ọwan “dobọ ibigẹn ọvwọkon na ji.” (Eph. 6:16) Erhe vwo esegburhomẹmro, ana sabu fi ebẹnbẹn ri gbanhonron jerẹ igbenu kparobọ. Jesu nọ ta rẹn idibo yi: “Are i rhe vwo esegburhomẹmro rọ kamu te ukeri imọstadi, are ina ta rẹn ugbenu ọnana, ‘Ghwie nẹ aran riẹ avwaye,’ no no ghwie.” (Matt. 17:20) Ra mẹriẹn taghene esegburhomẹmro ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, o fori ne roro kpahen enọ enana: Me yẹ esegburhomẹmro? Marhẹ erhirhiẹ ọmudu ọwan o ru hobọte esegburhomẹmro ọwan? Marhẹ ene ru ruẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhonrhọ? Ọrọmo ye ne vwo esegburhomẹmro kpahen?—Rom. 4:3.

Esegburhomẹmro ọ vrẹn ọrẹ ana ta taghene e vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn, fọkime “ikpodje na i vwo imwẹro [taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn,] aye a jeghwai ghweghwe.” (Jas. 2:19) Omarana, me yẹ esegburhomẹmro?

Uvuẹn i Baibol na, esegburhomẹmro o mevirhọ ekwakwa eva. Ọrukaro, “Esegburhomẹmro yẹ imwẹro kpahen oborẹ e fiẹrorhọ.” (Heb. 11:1a) Wu rhe vwo esegburhomẹmro, wu vwo imwẹro taghene kemru kemru i Jehova ọ tare urhomẹmro, aye ine ji rugba. Jerẹ udje, Jehova ọ ta rẹn emọ Israel: “Orhianẹ are i sabu ghwọghọ ọphọ mi vwo kpahen ẹdẹ na ọrhẹ ọphọ mẹ kpahen ason na, neneyo ẹdẹ ọrhẹ ason i ja rha homaphia ọke aye orho te, ọke ọrana ọvo yẹ ọphọ mi rere rhẹ odibo mẹ David ọnọ sabu ghwọghọ.” (Jer. 33:20, 21) Ofẹn o mwuo sẹ uvo na o nyomẹ-ẹ, ofẹn ọnana ọ lẹrhuọ roro sẹ oke na o se-e, yanghene urhiọke o te-e? Orhianẹ we vwo ẹhẹn eveva kpahen irhi re suẹn akpọ na ra lẹrhẹ akpọ na ghorien kinhariẹ ọren na-a, o fori ne wu vwo ẹhẹn eveva taghene ive Ọmemama na ine rugba? Ẹjo!—Isa. 55:10, 11; Matt. 5:18.

Ọrẹva, esegburhomẹmro yẹ ‘imwẹro re djephia ọrẹn a je mẹriẹ-ẹn.’ Esegburhomẹmro yẹ oborẹ “o dje imwẹro na phia,” kpahen ekwakwa ra vwa mẹrẹn rhẹ ukẹro na, ọrẹn aye ghini obọdẹn. (Heb. 11:1b) Izede ọgo? Gba ha ẹhẹn roro taghene ọmọvwerhe owu nọ nọruọn, ‘Mesoriẹ o mwuo ẹro taghene aphẹrẹ ọ havwiẹ?’ Dedevwo wa ji mẹrẹn aphẹrẹ dẹ-ẹ, wu na sabu ha userhumu rẹn ọmọ na roro kpahen imwẹro ri djerie phia, jerẹ ọke re mwuẹhẹn, aphẹrẹ ro zuẹ ọrhẹ ekwakwa erọrọ. Orho mwu ọmọ na ẹro ne, nọ nọ sabu kwe taghene oborẹ ọ vwọ mẹrẹn na, o ghini nyerẹn. Omaran ọ ji havwọ, esegburhomẹmro o sekpahen imwẹro ọgbogbanhon.—Rom. 1:20.

Ra mẹriẹn taghene esegburhomẹmro o surhobọmwu imwẹro na, ne vwo esegburhomẹmro o fori ne vi vwo “irherhe ọgbagba ọrẹ urhomẹmro na.” (1 Tim. 2:4) Ọrẹn, ọrana o te-e. Ọnyikọ Paul ọrhọ ya: “Uvuẹn ọmudu na yẹ ohworho o dje esegburhomẹmro phia.” (Rom. 10:10) O fori nẹ ohworho o vwo imwẹro kpahen urhomẹmro na, jeghwai ha ukẹro ọghoghanren nie. Ọke ọrana ọvo yo no mwuie dje esegburhomẹmro phia, nọyẹ ru lele urhomẹmro na.  (Jas. 2:20) Ohworho ro vwo vwo ọdaremẹro kpahen urhomẹmro na o vwo kwe nẹ oborẹ ọ mẹrẹnren no mwuie ẹro-o, fọkime oborẹ ọ ha ẹhẹn yen yọ guọlọ ruẹ. (2 Pet. 3:3, 4; Jude 18) Ọrana yọ soriẹ uvuẹn ọke ahwanren, orhiẹ ihworho ephian ri rhiẹromẹrẹn igbevwunu yi vwo esegburhomẹmro-o. (Num. 14:11; John 12:37) Ẹhẹn ihworho ri guọlọ rhe urhomẹmro na ọvo yẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ọ ma omamọ esegburhomẹmro rhọ.—Gal. 5:22; 2 Thess. 2:10, 11.

Orodje David ọ ha usuẹn ihworho ri dje obọdẹn esegburhomẹmro phia. (Heb. 11:32, 33) Ọrẹn, orhiẹ ihworho ephian uvuẹn ekrun i David yi vwo aruẹ esegburhomẹmro ọrana-a. Jerẹ udje, uvuẹn erhirhiẹ owu, Eliab ro rhiẹ omizu i David ọkpako nọ van ghwu i David fọkime ọ guọlọ ye lele i Goliath wọnrọn, no djephia taghene o vwo esegburhomẹmro-o. (1 Sam. 17:26-28) E vwe vwiẹ ohworho rhẹ esegburhomẹmro-o; a vwa ji haye riuku-u, omarana, esegburhomẹmro i David o sekpahen onyerẹnkugbe ro vwori rhẹ Osolobrugwẹ.

Uvuẹn Psalm 27, David o dje oborẹ o ru vwo aruẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon ọnana. (Oghwẹmro 1) David o roro kodo kpahen oborẹ ọ phia riẹn vrẹn ne, ọrhẹ oborẹ i Jehova o ruẹ evwreghrẹn ye. (Eghwẹmro 2, 3) O vwo ọdaremẹro okokodo kpahen oghwa ẹga i Jehova. (Oghwẹmro 4) David o lele awọrọ ha ẹga rẹn i Jehova uvuẹn oghwa ẹga na. (Oghwẹmro 6) David ọ nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe vwe i Jehova. (Eghwẹmro 7, 8) David ọ ji guọlọ ni Jehova o yonie uvuẹn izede ọnẹyen. (Oghwẹmro 11) Fọkime esegburhomẹmro ọ ghanren ren i David omamọ, nọ nọren: ‘Bọgo mie rhe rhirhiẹ, orhianẹ mie vwo esegburhomẹmro-o?’—Oghwẹmro 13.

Wu na sabu vwo esegburhomẹmro jerẹ i David orhianẹ wu hẹrokele uruemru ọrhẹ irueruo re dje rhẹ Psalm 27. Ra mẹriẹn taghene a bọn esegburhomẹmro kpahen irherhe rọ gbare, ọke erhe se i Baibol ọrhẹ ẹbe ukoko na, nọ nọ phẹrẹ re ne dje uruemru ọnana phia. (Ps. 1:2, 3) Ha ọke roro kodo ọke we yono. Eroro kodo yọ lẹrhẹ ọdaremẹro re vwori sabu dua. Ọdaremẹro wu vwo kpahen Jehova orho kodo rhọ, ne wu ne vwo ojemẹ wu ne dje esegburhomẹmro phia nyoma wu ne riẹ uyono ukoko ọrhẹ aghwoghwo. (Heb. 10:23-25) Habaye, e ji dje esegburhomẹmro phia ọke ra “nẹrhomo ọke ephian, jeghwai je fiobọrhotọre.” (Luke 18:1-8) Omarana, “nẹrhomo ọke ephian” vwe i Jehova, ne wu hẹrosuiẹ taghene ‘ọnọ hẹroto.’ (1 Thess. 5:17; 1 Pet. 5:7) Esegburhomẹmro o mwu ọwan kpare idjaghwẹ, ọnana nọ lẹrhẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhan.—Jas. 2:22.

Uvuẹn owuọwọn i Jesu o ki hwu, nọ ta rẹn idibo yi: “Dje esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ; ji dje esegburhomẹmro kpahen mẹ.”  (John 14:1) Omarana, no fori ne vwo esegburhomẹmro kpahen Jehova ọrhẹ Jesu. Marhẹ wu ne ru vwo esegburhomẹmro kpahen Jesu? Jenẹ a ta kpahen izede esa.

Ọrukaro, ni izobo otan na jerẹ ẹghẹlẹ ri Jehova o ru wẹn. Ọnyikọ Paul nọ tare: “Mie nyerẹn . . . fọkiẹ esegburhomẹmro mi vwo kpahen Ọmọ Osolobrugwẹ, ro vwo ẹguọlọ kpahen mẹ jeghwai ha omayen kpahontọre fọkiẹ omẹmẹ.” (Gal. 2:20) Wu rhe vwo esegburhomẹmro kpahen Jesu, wu ne vwo imwẹro taghene izobo otan na o sekpahuọn, ọye soriẹ ana harhomu edandan enọ, ọnọ sabu lẹrhuọ vwo arhọ i bẹmẹdẹ, jeghwai oka ro djephia taghene Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahuọn. (Rom. 8:32, 38, 39; Eph. 1:7) Wu rhe ghini vwo esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Jesu, wu lẹrhẹ ẹhẹn iborhin no kpe ẹhọn riotọre-e.—2 Thess. 2:16, 17.

Ọreva, tikẹrẹ i Jehova nyoma ẹrhomo fọkiẹ izobo otan i Jesu. Fọkiẹ izobo otan na, ọwan ina sabu nẹrhomo vwe i Jehova “rhẹ ugbomọphẹ ra na tẹmro, neneyo ọwan i sabu mẹrẹn arodọmẹ ọrhẹ ẹghẹlẹ ọphẹ rọ nọ sa ọwan erhumu ọke ra guọliẹ.” (Heb. 4:15, 16; 10:19-22) Ẹrhomo ọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn ọdandan.—Luke 22:40.

Ọresa, huvwele i Jesu. Ọnyikọ John nọ yare: “Ohworho ro vwo esegburhomẹmro kpahen Ọmọ na ono vwo arhọ i bẹmẹdẹ; ohworho rọ vwọ huvwele Ọmọ na, ọ mẹrẹn arhọ-ọ, ọrẹn ekwẹre Osolobrugwẹ ọ havwiẹ hariẹn.” (John 3:36) Djokarhọ ye taghene John ọ ha esegburhomẹmro vwanvwọn ja huvwele. Omarana, we djephia taghene wu vwo esegburhomẹmro kpahen Jesu wu rha huvwele yi. Wa huvwele i Jesu nyoma wu na nyalele “urhi ọrẹ i Kristi na,” nọyẹ ọsoso oborẹ o yonorin jeghwai jurhie. (Gal. 6:2) Wa ji huvwele i Jesu nyoma wu na nyalele ọkpọvi “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.” (Matt. 24:45) Wu rha huvwele i Jesu, wu ne vwo omẹgbanhon wu ne din ebẹnbẹn ri họhọ ogiribo ọgbogbanhon.—Luke 6:47, 48.

Ọke owu, ọhworhare owu no kperi phia rẹn i Jesu: “Mi vwo esegburhomẹmro! Ha userhumu mẹ ekete mia guọlọ esegburhomẹmro rhọ!” (Mark 9:24) O vwo esegburhomẹmro, ọrẹn ọ ji mẹrẹnvwrurhe taghene ọ guọlọ esegburhomẹmro rhọ. Jerẹ ọhworhare ọnana, ono vwo erhirhiẹ ezẹko uvuẹn akpenyerẹn ọwan ra na guọlọ esegburhomẹmro rhọ. Ọwan ephian ina sabu bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhon vwana. Jerẹ oborẹ e yono ne, a bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhan nyoma uyono i Baibol ọrhẹ eroro kodo kpahiẹn, rọ lẹrhẹ ọwan vwo ọdaremẹro okokodo kpahen Jehova. Esegburhomẹmro ọwan ọnọ ji gbanhonrhọ erhe lele imizu ọwan uvuẹn ukoko na ga i Jehova kugbe, ghwoghwo oborẹ e vwo imwẹro kpahen, jeghwai fiomarhọ ẹrhomo ẹnẹ. Habaye, arha bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhon, ana mẹrẹn ebrurhọ rọ maido. Baibol na ọrhọ ta: “Imizu mi vwo ẹguọlọ kpahen, are i dabu bọn oma are gbanhon uvuẹn esegburhomẹmro ọfuanfon are . . . neneyo are i sẹrorẹ oma are rhẹ uvuẹn ẹguọlọ Osolobrugwẹ.”—Jude 20, 21.