1. Me yẹ Ilele Kristi ine vi ru nẹ aye i sabu zorhẹ arhọ na tobẹta?

ILELE KRISTI ephian a zorhẹ arhọ. Sẹ a tuẹn orhẹ na rhọ obọ yanghene o jiri ne ra zorhẹ na, o fori ne vwo edirin zẹ tobẹta. Urhebro ọnyikọ Paul ọ harẹn Ilele Kristi ri ha uvuẹn Philippi, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan zorhẹ na tobẹta. Ọke Ilele Kristi ezẹko uvuẹn ọke inyikọ na a mẹrẹn ileta i Paul, o jiri ne aye a ga i Jehova. Aye a fuevwan ga i Jehova, ọrẹn Paul nọ ha urhebro rẹn aye nẹ aye i rha zorhẹ na rhẹ edirin. Ọ guọlọre nẹ aye i hẹrokelie ‘pharha nẹ aye i sabu vwo osa na.’—Phil. 3:14.

2. Mesoriẹ urhebro i Paul rẹn itu i Philippi o serhọ ọke?

² Paul ọ ha urhebro rẹn itu i Philippi uvuẹn ọke ro serhọ. Nẹ ọtonrhọ rhe, a kparahaso Ilele Kristi na. Ọnana ọ tonrhọ ọke i Paul ọ kpahenrhọ use ro no riẹ “Macedonia,” Paul ọrhẹ Silas ni te i Philippi emrẹ ẹgbukpe 50 ọke i Kristi. (Acts 16:9) Aye ni mẹrẹn ọmase owu re se Lydia ‘rọ kerhọ aye, Jehova no rhiẹ ẹhẹn yen firhọ’ rẹn iyẹnrẹn esiri na. (Acts 16:14) O jiri-i, ọye ọrhẹ ekrun ọnẹyen ni bromarhame. Ọrẹn, Dẹbolo nọ tuẹn ẹkparehaso rhọ. Ehworhare amwa na ni kpolo i Paul ọrhẹ Silas bru ere suẹn amwa na, jeghwai mọrenfian banren aye taghene aye ilogbozighi. Fọkiẹ ọnana, ne kpe i Paul ọrhẹ Silas, mwu aye rhẹ ekanron jeghwai ta rẹn aye nẹ aye i nẹ amwa na. (Acts 16:16-40) Aye i fiobọrhotọre? Ẹjo! Me yẹ imizu ri ha ukoko ọkpokpọ ra ha mwu na i ruru? Ọrẹ omamerhomẹ, aye ni ji vwo edirin! O vwo ẹfro-o, aye i mẹrẹn erere nẹ omamọ udje i Paul ọrhẹ Silas.

3. Me yi Paul ọ mẹrẹnvwrurhe, enọ ego ya na kpahenrhọ?

³ Paul o brorhiẹn ro no jo fiobọrhotọre. (2 Cor. 4:16)  Ọrẹn, o rheri taghene nọ sabu zorhẹ na tobẹta, o fori nọ tẹnrovi osa na. Me ya na sabu yono nẹ udje i Paul? Idje esegburhomẹmro ego ọke ọnana yi na ha userhumu rẹn ọwan fi ebẹnbẹn kparobọ rhẹ edirin? Marhẹ ẹruefirhọ ọwan kpahen obaro na ono ru lẹrhẹ ọwan brorhiẹn ne je fiobọrhotọre?

4. Marhẹ i Paul o ru fiomarhọ ogame i Jehova udabọ erhirhiẹ rọ havwọ?

⁴ Roro kpahen oborẹ i Paul o ruẹ, ọke rọ ya ileta vwe itu i Philippi. E jurhi riẹn uvuẹn Rome taghene o vwo nẹ oghwa ye-e. O vwo ugbomọphẹ ro no ghwoghwo uvuẹn afiede-e. Ọrẹn, o ghwoghwo rẹn ihworho ri kọn bruie rhe, ọ jeghwai ya ileta vwe ikoko ri ha ekete iseseri. Omaran ọ ji havwọ inyenana, Ilele Kristi buebun ri vwa sabu nẹ oghwa, a ha kuphẹn kuphẹn ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn ihworho ri kọn bru aye. Aye a ji ya ileta vwe ihworho ra vwa mẹrẹn uvuẹn oghwa.

5. Lele oborẹ ọ ha Philippians 3:12-14, me yọ ha userhumu rẹn i Paul tẹnrovi osa na?

⁵ Paul ọ ha uphẹn rẹn ewian rọ wian vrẹn ne, yanghene orusọ ro ru vrẹn ne nọ lẹrhiẹ je fiomarhọ ogame i Jehova-a. Itiọrurhomẹmro, ọ tare taghene o fori na “kpariroro vrẹn ekwakwa ra nyajovwo ne” na sabu “tẹnrovi ekwakwa ri ha obaro,” nọyẹ ọrẹ ọnọ zorhẹ na tobẹta. (Se Philippians 3:12-14.) Me yẹ ekwakwa ezẹko ri na sabu rhiẹ ukọ rẹn Paul bi? Ọrukaro, Paul o titiri omamọ uvwre itu i Jew na. Ọrẹn, ọye o ni ekwakwa erana “jerẹ ikweku.” (Phil. 3:3-8) Ọreva, ọ ha uphẹn rẹn oborẹ ọ kparehaso Ilele Kristi lele no kpe ẹhẹn yen riotọre-e. Ọrẹsa, o roro taghene oborẹ o ru rẹn i Jehova o te ne-e. Owian aghwoghwo i Paul o mwidjẹn omamọ dedevwo e mwurien rhẹ ekanron, e kperie, a ha itita fie, ọkuna rọ roro o rhueri, orhọmo o kperie kugbe ewun ri kanrenriẹn ọkezẹko. (2 Cor. 11:23-27) Ọrẹn, udabọ oborẹ Paul o ruru jeghwai rioja ye ne, o rheri taghene ọnọ rhọ ga i Jehova. Omaran ji te ọwan inyenana.

6. Me yẹ ekwakwa ezẹko ra nyajovwo ne ro fori na kpariroro vrẹn?

⁶ Marhẹ ọwan ine ru hẹrokele udje i Paul kpahen ọrẹ ana “kpariroro vrẹn ekwakwa ra nyajovwo ne”? Ihworho ezẹko ina rha damoma wọnrọn haso ẹhẹn obrorhiẹn ro kpokpo aye fọkiẹ edandan aye i ru vrẹn ne. Orho rhiẹ omaran, wu na sabu tuẹn isese i Baibol omobọ rhọ rọ tẹmro kpahen izobo otan i Kristi. Erhe yono, roro kodo, jeghwai nẹrhomo kpahen irhomu-ẹmro eghoghanren, ana sabu fi ẹhẹn iborhin kparobọ. Ẹhẹn iborhin orho rhiẹ ukọ rẹn ọwan fọkiẹ edandan ọwan ri Jehova ọ harhomu ne-e. Roro kpahen emru ọrọrọ ra na sabu yono mie Paul. Ihworho ezẹko ina sabu sẹrerhumuji obọdẹn owian nẹ aye i sabu ha Uvie na karo. Orho rhiẹ omaran, ana sabu kpariroro vrẹn ekwakwa ra sẹrerhumuji ne nyoma re ne je vwo ojemẹ kpahen efe ri vare ọwan obọ? (Num. 11:4-6; Eccl. 7:10) “Ekwakwa ra nyajovwo ne,” ọnọ sabu rhiẹ oborẹ e ruru uvuẹn ogame i Jehova yanghene ebẹnbẹn re dirin. Itiọrurhomẹmro, erhe roro kpahen oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan jeghwai hobọtua ọwan vrẹn ne, ọnọ lẹrhẹ ọwan tikẹriẹ rhọ. Ọrẹn, o fo ne roro taghene owian ra wian rẹn i Jehova o te ne-e.—1 Cor. 15:58.

7. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Corinthians 9:24-27, me ye ne ruo na sabu zorhẹ arhọ na toba? Dje udje yi.

⁷ Paul ọ dabu vwẹruọ ẹmro i Jesu: “Are  i rhanren iriẹn oma are vi.” (Luke 13:23, 24) Paul o rheri taghene jerẹ i Kristi, o fori nọ rhanren iriẹn omayen vi ye toba. Omarana, nọ ha akpenyerẹn Ilele Kristi dje orhẹ. (Se 1 Corinthians 9:24-27.) Ohworho ro zorhẹ ọ tẹnrovi ehion orhẹ na jeghwai kẹnoma rẹn egbanrhọ. Jerẹ udje, ihworho ezẹko ra zorhẹ ina sabu zorhẹ na uvuẹn izede ra ha sueyi yanghene ri vwo ekwakwa erọrọ ri na sabu rhiẹ ukọ rẹn aye. Ohworho rọ zorhẹ ono kwe dobọji jeghwai ni ekwakwa re je rhẹ eyi na? Ẹjo, o ruẹ omara-an! Uvuẹn orhẹ ọrẹ arhọ na, ana vi kẹnoma rẹn ekwakwa ri na sabu rhiẹ ukọ rẹn ọwan. Arha tẹnrovi osa ọwan jeghwai rhanren iriẹn oma ọwan vi jerẹ Paul, ana sabu mẹrẹn ebrurhọ na!

8. Ebẹnbẹn esa ego ye ne yono kpahen?

⁸ Jene yono kpahen ebẹnbẹn esa ri na sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre. Enana yẹ ekwakwa re fiẹrorhọ ri vwa ji phia, ebẹnbẹn re lele ọho, ọrhẹ ebẹnbẹn re kpokpo ọwan ọke jijiri ne. Ana sabu mẹrẹn erere erhe yono kpahen oborẹ awọrọ i ru nyerẹn ghele ebẹnbẹn enana.—Phil. 3:17.

9. Marhẹ oborẹ e fiẹrorhọ rọ vwọ ji phia ono ru hobọte ọwan?

⁹ Ekwakwa re fiẹrorhọ ri vwa ji phia. Ọwan e fiẹrorhọ ekwakwa irhorhomu ri Jehova o ve kpahen. Itiọrurhomẹmro, Habakkuk ro rhiẹ ọmẹraro i Jehova ọ tare taghene ọ guọlọre ni Jehova o ti irueruo ọkon nẹ i Judah, Jehova nọ ta riẹn no “fiẹrorhọ ye.” (Hab. 2:3) Ọrẹn, oborẹ e fiẹrorhọ orho jiri o ki rugba, ọnọ sabu kpe oruru ọwan. Ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre. (Prov. 13:12) Ọnana ọ phia rẹn Ilele Kristi ezẹko uvuẹn ẹgbukpe 1914. Ọke ọrana, Ilele Kristi buebun ra djẹha i fiẹrorhọ taghene aye ine riẹ odjuwu uvuẹn ẹgbukpe 1914. Ọrẹn, ọrana ọ phia-a, marhẹ imizu enana ri vwo esegburhomẹmro na i ru nyerẹn ghele erhirhiẹ ọrana?

10. Me ye esa ọrhẹ ane owu i ruru ọke oborẹ aye i fiẹrorhọ ọ vwọ phia ogege?

 ¹⁰ Roro kpahen idje imizu awanva ri vwo atamwu ri dẹrughwaroghwu aruẹ obẹnbẹn ọnana. Omizu Royal Spatz o bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1908 ọke rọ ha ẹgbukpe 20. O vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene ono riẹ odjuwu phẹrẹkpẹ. Ọ ki rọnmọ uvuẹn ẹgbukpe 1911, nọ ta rẹn ọmase rọ nọ rọnmọ na re se Pearl: “Wu rhe oborẹ ọnọ phia ẹgbukpe 1914. Orhianẹ ana rọnmọ, jenẹ ruie phẹrẹ!” Esa ọrhẹ ane ọnana i fiobọrhotọre ọke aye i vwa mẹrẹn osa aye uvuẹn ẹgbukpe 1914? Ẹjo, fọkime aye i tẹnrovi ọhọre Osolobrugwẹ ukperẹ ono rhiẹ osa aye ina mẹrẹn. Aye i brorhiẹn aye ina zorhẹ na rhẹ edirin. Royal ọrhẹ Pearl i fiomarhọ ogame i Jehova ẹgbukpe buebun bọmọke aye i ki wian owian aye uvuẹn otọrakpọ na hin. O vwo ẹfro-o, wu vwo omwemẹ wu na mẹrẹn ọke i Jehova ono ruẹ odẹ ye fon, kpare omẹgbanhon usun ọnẹyen rierun, jeghwai ru ọsoso ive yi gba. Jenẹ o mwuo ẹro taghene ekwakwa enana ina phia uvuẹn ọke i Jehova o verhọ. Bọmọke ọnọ phia, jene rhe fiomarhọ ogame Osolobrugwẹ, a vwa ha uphẹn rẹn ekwakwa re fiẹrorhọ re vwa ji phia nọ lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre-e.

11-12. Mesoriẹ ana ga i Jehova ọrhọ tobọ rhianẹ e vwo omẹgbanhon re vwori bi-i? Dje udje yi.

¹¹ Ebẹnbẹn re lele ọho. Ohworho rọ zorhẹ ọ guọlọ omẹgbanhon rọ nọ zorhẹ na, ọrẹn rhẹ omẹgbanhon ugboma yọ nọ lẹrhẹ ọwan vwo oruru ọrhẹ esegburhomẹmro kpahen i Jehova-a. Itiọrurhomẹmro, ihworho buebun rẹ omọkpokpọ aye o seriotọre a ji damoma ha ọsoso omẹgbanhon aye ga i Jehova. (2 Cor. 4:16) Jerẹ udje, ọke Omizu Arthur Secord * ọ ha ẹgbukpe 88, ọye ọ gare uvuẹn Oghon Ukoko omẹ ẹgbukpe 55 ne, ọrẹn orho vwo oma ọkpokpọ-ọ. Ẹdẹ owu, inọsu rọ hẹrote yi no te ekpa ye. No nirien jeghwai ta: “Omizu Secord, wu wian owian buebun uvuẹn ogame i Jehova ne.” Ọrẹn, Arthur, ọ tẹnrovi oborẹ o ru vrẹn ne-e. No ni inọsu na, nọ kpahenrhọ riẹn rhẹ echẹẹ: “Ee, ọrana urhomẹmro. Ọrẹn, rhẹ oborẹ e ru vrẹn ne yọ mai ghanre-en. Ọrẹn, oborẹ ana sabu ru ọke ọnana.”

¹² Ọkezẹko wu ga i Jehova ẹgbukpe buebun ne, ọrẹn emiamo ọ vwọ rhọ lẹrhuọ sabu ga i Jehova jerẹ oborẹ wa ga ye bi-i. Orho rhiẹ omaran, wu vwe jenẹ ẹhẹn ọnọ seriotọre-e. Jenẹ o mwuo ẹro  taghene i Jehova ọnọ karorhọ ewian wu wian riẹn vrẹn ne. (Heb. 6:10) Ji karorhọ taghene orhiẹ oborẹ e ru te uvuẹn ogame i Jehova yo djephia taghene e ghini vwo ẹguọlọ kpahiẹ-ẹn. Ukpomaran, ọwan e dje oborẹ e vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova te ọke erhe vwo omamọ uruemru, ji wian ekete omẹgbanhon ọwan o teri. (Col. 3:23) Jehova o rhe ekete omẹgbanhon ọwan o teri, ọ ji guọlọ ne ru vrẹn oborẹ ana sabu ru-u.—Mark 12:43, 44.

13. Marhẹ udje Anatoly ọrhẹ Lidiya o ru jirie rẹn ọwan na rha ga i Jehova riarorhọ udabọ ebẹnbẹn buebun?

¹³ Ebẹnbẹn re kpokpo ọwan ọke jijiri. Idibo i Jehova ezẹko i din ebẹnbẹn ọrhẹ ẹkparehaso ẹgbukpe buebun ne. Jerẹ udje, Anatoly Melnik * ọ ha ẹgbukpe 12 ọke re mwu ọsẹ ye riẹ ekanron obẹ i Siberia, rọ vrẹn iroko 4,000 (nọyẹ 7,000 km) nẹ ekete ekrun ọnẹyen ọ havwọ obẹ Moldova. Ẹgbukpe owu ọ vrẹn hin, ne mwu Anatoly, izie kugbe ọsẹ ọrhẹ iziẹ ọduado riẹ ekanron obẹ i Siberia. Ọke oru, aye na sabu riẹ uyono uvuẹn amwa ọrọrọ, ọrẹn nẹ aye i ki sabu riẹ uyono, aye na ha oghwẹ nya ugbo ro te iroko 20 (30 km) uvuẹn imito, uvuẹn aruọke rọ fọre omamọ. Ọke oru, Omizu Melnik no rhirhiẹ ekanron omẹ ẹgbukpe esa, jeghwai nyaji aniẹ ọrhẹ ọmọ aye ọgbọtọ rọ ha ẹgbukpe owu vwo. Udabọ ẹgbukpe ebẹnbẹn erana, Anatoly ọrhẹ ekruien i fuevwan ga i Jehova. Vwana ọ ha ẹgbukpe 82 ne, Anatoly ọ ga ẹrhẹ Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko obẹ Central Asia. Jerẹ Anatoly ọrhẹ Lidiya, jenẹ arha ga i Jehova jeghwai rhe din ebẹnbẹn re vwori.—Gal. 6:9.

14. Me yi Paul ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ono ruo nọ sabu vwo osa na?

¹⁴ Paul o vwo imwẹro taghene ọnọ zorhẹ na toba jeghwai mẹrẹn osa na. Ro rhiẹ Olele Kristi ra djẹha na, nọ tẹnrovi oborẹ ono ru vwo “osa ọrẹ odjuwu na rẹ Osolobrugwẹ o tiobọnu.” Ọrẹn nọ sabu vwo osa na, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọnọ rhọ “pharha.” (Phil. 3:14) Paul ọ ha udje ro mwidjẹn dje rẹn Ilele Kristi ri ha Philippi oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn aye sabu tẹnrovi ẹkẹ aye i bruru.

15. Marhẹ i Paul o ru ha ẹmro ro sekpahen emotọre ha urhebro rẹn Ilele Kristi ri ha Philippi nẹ aye i rha “pharha”?

¹⁵ Paul ọ karorhọ Ilele Kristi ri ha Philippi  taghene aye ine rhirhiẹ odjuwu obaro na. (Phil. 3:20) Mesoriẹ o fo nẹ aye i karorhọ ọrana? Uvuẹn ọke inyikọ na, a ha ukẹro ọghoghanren ni emotọre i Rome. * Ọrẹn, Ilele Kristi ra djẹha na i vwo uphẹn rọ ghanren vrẹn ọnana, rọ nọ rhua erere buebun vwe aye. Ne rhiẹ usuẹn ihworho ri ne riẹ odjuwu, ọ ghanren ghwẹ ọrẹ ene rhiẹ ọmotọre i Rome! Fọkiẹ ọnana, Paul nọ ha urhebro rẹn itu i Philippi nẹ aye i “nyerẹn izede ro mwuovwan lele iyẹnrẹn esiri ro sekpahen Kristi na.” (Phil. 1:27) Ilele Kristi ra djẹha inyenana, e dje omamọ udje phia uvuẹn orhẹ arhọ aye obẹ odjuwu.

16. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Philippians 4:6, 7, sẹ ifiẹrorhọ ọwan ọrẹ ene riẹ odjuwu yanghene rhirhiẹ otọrakpọ na, me ye ne vi rhe ruẹ?

¹⁶ Sẹ ọwan ine riẹ odjuwu yanghene ene rhirhiẹ i paradais uvuẹn otọrakpọ na, ana vi rha damoma ne vwo osa na. O toro erhirhiẹ ra havwọ-ọ, o fo na tẹnrovi ekwakwa ra sẹrerhumuji ne-e; yanghene lẹrhẹ emru owuorowu rhiẹ ukọ rẹn ogame ra harẹn i Jehova-a. (Phil. 3:16) Orugba oborẹ e fiẹrorhọ ọnọ sabu kpọke, yanghene omọkpokpọ ọwan ọnọ sabu seriotọre. Ọkezẹko e din ebẹnbẹn ọrhẹ ẹkparehaso ẹgbukpe buebun ne. Uvuẹn erhirhiẹ ephian, wu vwe “brudu kpahen emru owuorowu-u.” Ukpomaran, ta edamẹ enọ harẹn Osolobrugwẹ; ọke ọrana nọ nọ yọ ufuoma rọ ghwẹ oborẹ wu fiẹrorhọ.—Se Philippians 4:6, 7.

17. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Jerẹ oborẹ ohworho rọ zorhẹ rẹ oma ọ bẹn ne, ọ damoma nọ sabu zorhẹ na tobẹta, jenẹ a tẹnrovi oborẹ ene ru sabu zorhẹ arhọ na tobẹta. Ekete omẹgbanhon ọwan ọ sabu te, jenẹ a rhanren iriẹn oma ọwan vi jeghwai tẹnrovi ive irhorhomu ri ha obaro na. Me ye ne vi ru na sabu zorhẹ na izede ro serhọ ọrhẹ lele oborẹ a guọleriẹ? Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan rhe ekwakwa ra na ha karo, jeghwai “dabu gbẹro rhẹ ekwakwa ri mai ghanren.”—Phil. 1:9, 10.