1. Me yi Jehova ọ yẹ idibo yi owuowu?

JEHOVA ọ yẹ idibo yi owuowu rọ fuevwan owian uvuẹn ukoko ọnẹyen. Dedevwo ewian ọwan i vẹnẹren, ọwan ephian i ghanranren, a ji guọlọ owuowọnwan. Ọnyikọ Paul ọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ uyono ọghoghanren ọnana. Izede ọgo?

2. Lele oborẹ ọ ha Ephesians 4:16, mesoriẹ o fo na ha ukẹro ọghoghanren ni owuowọnwan ji wian kugbe?

² Jerẹ ekete i Baibol ro suẹn urhomu-ẹmro uyono ọnana, Paul ọ karunumwuie taghene ohworho owuorowu ọ sabu ta kpahen odibo i Jehova ọrọrọ taghene “Mia guọluọ-ọ.” (1 Cor. 12:21) Orhianẹ ukoko na ọ guọlọ wian ọrẹ ufuoma, ana vi ha ukẹro ọghoghanren ni owuowọnwan ji wian kugbe. (Se Ephesians 4:16.) Arha wian kugbe ọrẹ ufuoma, ukoko na no ruẹ riarorhọ, ẹguọlọ no ji rhirhiẹ ye.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Erhirhiẹ ego yi na lẹrhẹ ọwan họghọ rẹn Ilele Kristi erọrọ uvuẹn ukoko na? Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ekpako ukoko ine ru họghọ rẹn awọrọ ri ji rhiẹ ekpako ukoko. Orho ru, ne ne yono oborẹ ọwan ephian ine ru djephia taghene imizu ọwan ehworhare ọrhẹ emẹse ri vwa ji rọnmọ, i ghanren rẹn ọwan. Ọrọkẹta, ene yono kpahen oborẹ ene ru dje ọdaremẹro phia rẹn ere vwa dabu djẹ edjadjẹ ọwan fiotọre.

4. Urhebro i Paul ọgo ra ya rhẹ Romans 12:10 yo fori nẹ ekpako ukoko i nyalele?

⁴ A ha ọsoso ekpako ukoko na mwu nyoma ẹhẹn ọfuanfon i Jehova. Ọrẹn, owuowu o vwo ẹghẹlẹ ọrhẹ ena sansan. (1 Cor. 12:17, 18) Ezẹko ina sabu rhiẹ ekpako ukoko ra ha mwu obọ ri vwa ji dabu ten ona. Erọrọ i vwa sabu wian buẹn fọkiẹ ọho ọrhẹ emiamo-o. Ọrẹn, o vwo ọkpako ukoko owu rọ nọ ta rẹn ọkpako ọrọrọ taghene, “Mia guọluọ-ọ.” Ukpomaran, ọkpako ukoko owuowu ọ nyalele urhebro i Paul ra ya rhẹ Romans 12:10.—Seyi.

5. Marhẹ ekpako ukoko e ru djephia taghene aye a họghọ rẹn ereva aye ri ji rhiẹ ekpako, mesoriẹ ọ ghanren nẹ aye i ruẹ omaran?

⁵ Ekpako ukoko e djephia taghene aye a họghọ rẹn ereva aye ri ji rhiẹ ekpako, nyoma aye a dabu kerhọ owuowọnwan. Ọnana ọ ghanranren omamọ ọke ekpako a vwoma kugbe ta kpahen ẹmro eghoghanren. Mesoriẹ? Djokarhọ oborẹ Oghwa Odẹrẹ ọrẹ October 1, 1988, ọ tare: “Ekpako ukoko i mẹrẹnvwrurhe taghene i Kristi ọnọ sabu nyoma ẹhẹn ọfuanfon na sun iroro ọkpako owuowu rọ ha uvuẹn esiyẹ na, nọ sabu ha uruemru-urhi Baibol ra guọlọre phia na sabu nyerẹn ghele erhirhiẹ ra mẹrẹnren, yanghene brorhiẹn ọghoghanren. (Acts 15:6-15) Ẹhẹn ọfuanfon na ọ ha userhumu rẹn ọkpako owuowu uvuẹn ukoko na.”

6. Marhẹ ekpako ine ru wian kugbe ọrẹ okugbe, marhẹ ọnana ono ru rhua erere vwe ukoko na?

⁶ Ọkpako rọ họghọ rẹn ekpako erọrọ, ọ vwọ damoma rọ nọ kiki tẹmro uvuẹn esiyẹ ekpako ukoko-o. Ọ vwọ ta ọsoso ẹmro ra na ta uvuẹn esiyẹ na-a, o vwo ji roro taghene iroro ọnẹyen yọ gbare ọke ephia-an. Ukpomaran, ọ homariotọre ta oborẹ o rorori izede dẹndẹn. Ọ dabu kerhọ ẹkpahenrhọ ekpako erọrọ. Ọrọ mai ghanren, o vwo omwemẹ rọ nọ ta kpahen iruemru-urhi Baibol, ji nyalele ọkpọvi ri nẹ obẹ “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.” (Matt. 24:45-47) Ọke  ekpako arha djiroro uvuẹn izede ẹguọlọ ji họghọ rẹn owuowọnwan, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ no rhirhiẹ uvwre aye, no ji sun aye brorhiẹn ri na bọn ukoko na gbanhon.—Jas. 3:17, 18.

7. Ukẹro ọgo yi Jesu ọ ha ni ihworho ri vwa rọnmọ?

⁷ Ukoko na inyenana o vwo ihworho ri rọnmọ ne ọrhẹ ekrun sansan. Ọrẹn, o ji vwo imizu ehworhare ọrhẹ emẹse buebun ri vwa rọnmọ. Ukẹro ọgo ya na ha ni imizu ri vwa rọnmọ? Roro kpahen ukẹro i Jesu ọ ha ni erhirhiẹ kologho. Ọke i Jesu ọ ha akpọ na, ọ rọnmọ-ọ. Ọye ọvo yọ havwiẹ neneyo ọ sabu tẹnrovi owian yen. Jesu o yono taghene ana vi rọnmọ, yanghene a vwa rọnmọ na ki sabu rhiẹ Olele Kristi-i. Ọrẹn, ọ tare taghene Ilele Kristi ezẹko i rọnmọ-ọ. (Matt. 19:11, 12; se ẹmro re dje fiotọre rọ ha Matthew 19:12.) Jesu ọ họghọ rẹn eri vwa rọnmọ. Jesu o ni eri vwa rọnmọ taghene aye e fiemru yanghene emru o vrẹ nẹ akpenyerẹn aye-e.

8. Lele oborẹ ọ ha 1 Corinthians 7:7-9, me yi Paul ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi nẹ aye i roro kpahen?

⁸ Jerẹ i Jesu, ọnyikọ Paul ọ rọnmọ ọke rọ wian owian aghwoghwo na-a. Paul o yono ihworho taghene ọ sọre nẹ Olele Kristi ọ rọnmọ-ọ. Ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọnana orhienbro omobọ. Ọrẹn, Paul ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi nẹ aye i roro kpahiẹn sẹ aye ina ga i Jehova jerẹ eri vwa rọnmọ. (Se 1 Corinthians 7:7-9.) Itiọrurhomẹmro, Paul ọ ha ukẹro sakamu ni eri vwa rọnmọ-ọ. Ukpomaran, ọ djẹ Timothy, ro rhiẹ idama rọ vwọ ji rọnmọ nọ ha userhumu riẹn wian ewian eghoghanren uvuẹn ukoko i Jehova. * (Phil. 2:19-22) Ọrẹ imwẹro, ọ sọre re ne roro taghene omizu ọhworhare uvuẹn ukoko na o mwuovwan yanghene o mwuovwa-an, fọkime ọ rọnmọ ne yanghene ọ rọnmọ-ọ.—1 Cor. 7:32-35, 38.

9. Me ya na sabu ta kpahen orọnmo ọrhẹ erhirhiẹ kologho?

⁹ Jesu ọrhẹ Paul e yono Ilele Kristi taghene aye i rọnmọ yanghene aye i vwa rọnmọ-ọ. Omarana, me ya na sabu ta kpahen orọnmo ọrhẹ erhirhiẹ kologho? Oghwa Odẹrẹ ọrẹ October 1, 2012, ọrhọ dabu kpahenrhọ ye, nyoma rọ ta: “Itiọrurhomẹmro, ana sabu ta taghene [orọnmo ọrhẹ erhirhiẹ kologho] ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ  Osolobrugwẹ rhe. . . . Jehova o vwo ni erhirhiẹ kologho rhiẹ emru ofa yanghene obọrẹ ọnọ suẹ omiamiamo-o.” Fọkiẹ ọnana, o fori na họghọ rẹn owian imizu ri vwa rọnmọ uvuẹn ukoko na.

10. Marhẹ ene ru họghọ rẹn imizu ukoko na ri vwa rọnmọ?

¹⁰ Marhẹ ene ru djephia taghene a họghọ rẹn iroro ọrhẹ erhirhiẹ imizu ukoko na ri vwa ji rọnmọ? O fori na karorhọ taghene Ilele Kristi ezẹko ri vwa rọnmọ, i brorhiẹn aye ọvo ine rhirhiẹ ye. Ilele Kristi erọrọ i guọlọ rọnmọ, ọrẹn aye a ji mẹrẹn ohworho ro fo rẹn aye-e. Habaye, erẹ ezẹko i rọnmọren i hwu ne. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, o fori nẹ imizu ukoko na i nọ Ilele Kristi ri vwa ji rọnmọ oborẹ ọsoriẹ aye i vwa ji rọnmọ, yanghene lele aye guọlọ erẹ aye ina rọnmọ? Ọrẹ imwẹro, Ilele Kristi ezẹko ri vwa ji rọnmọ ina sabu nekpẹn userhumu. Ọrẹn, orhianẹ aye a nekpẹn userhumu-u, marhẹ ono rhirhiẹ rẹn aye orhianẹ omizu owu ọ tare taghene ono lele aye guọlọ ọrẹ aye ina rọnmọ? (1 Thess. 4:11; 1 Tim. 5:13) Jene yono kpahen oborẹ Ilele Kristi ezẹko ri vwa rọnmọ i tare.

11-12. Marhẹ ene ru lẹrhẹ ẹhẹn eri vwa rọnmọ seriotọre?

¹¹ Oniruo okinhariẹ owu rọ vwọ rọnmọ rọ dabu ruẹ riaro uvuẹn owian yen, nọ tare taghene erere buebun i havwiẹ orhianẹ a rọnmọ-ọ. Ọrẹn, nọ tare taghene ẹhẹn yen ọ sabu seriotọre orhianẹ imizu ukoko na a nọ yen: “Mesoriẹ wu vwa ji rọnmọ?” Omizu ọhworhare owu rọ vwọ ji rọnmọ rọ ga uvuẹn oghọn ukoko nọ tare: “Ọkezẹko, imizu ukoko na a lẹrhe mẹ roro taghene o fori ne vwo aruẹdọn kpahen ihworho ri vwa ji rọnmọ. Ọnana nọ lẹrhiẹ họhọ taghene emru yọ soriẹ ohworho na ọ vwọ ji rọnmọ, ukperẹ ono rhiẹ orhiẹn ro bruru.”

¹² Omizu ọmase owu rọ vwọ ji rọnmọ rọ ga obẹ Oghọn Ukoko nọ tare: “Ighwoghwẹmro ezẹko e roro taghene imizu ri vwa ji rọnmọ ephian ya guọlọ ohworho aye ina rọnmọ, yanghene imizu ri vwa ji rọnmọ ephian ye roro taghene ekete imizu e koko yẹ ekete aye ina guọlọ ohworho aye ina rọnmọ. Ọke owu mie riẹ ekete ọrọrọ ya wian, ne mi te oboran ason ọke aye e ruẹ uyono ukoko. Omizu ọmase re mi ne rhirhiẹ oghwa ye nọ ta mẹ taghene o vwo imizu ehworhare awanva ri rhiẹ otuẹdẹre mẹ, ri ha uvuẹn ukoko rọ havwọ. Nọ ta mẹ taghene ọ vwọ damoma rọ nọ ha userhumu mẹ guọlọ ọrẹ mi na rọnmọ-ọ. Ọrẹn, ogege ame a ruẹ Aghwẹlẹ Uvie na, nọ kparere mẹ riẹ ekete imizu ehworhare awanva na i havwọ. Itiọrurhomẹmro, erhirhiẹ na ọ lẹrhẹ ofa ro mẹ ọrhẹ imizu ehworhare awanva na.”

13. Idje ego yi ha userhumu rẹn omizu ọmase owu rọ vwọ ji rọnmọ?

¹³ Omizu ọmase ọrọrọ rọ vwọ ji rọnmọ, rọ ga uvuẹn Oghọn Ukoko nọ tare: “Mi rhe imizu ri vwa rọnmọ ri kpako ne, ri rhiẹ ekobaro ra dabu ruẹ ekwakwa serhọ, ri vwo oborẹ aye a tẹnroviẹ, ra homaze, ri ji vwo ẹhẹn otemẹ uvuẹn ewian aye uvuẹn ukoko na, aye userhumu ọduado uvuẹn ukoko na. Aye a ha ukẹro ro serhọ ni erhirhiẹ aye, aye i vwa kparoma fọkime aye a rọnmọ-ọ, yanghene vwo ẹhẹn ro seriotọre fọkime aye a rọnmọ yanghene vwo ekru-un.” Ọrana yẹ orhorhomu rọ havwiẹ arha ha uvuẹn ukoko rẹ imizu a họghọ rẹn owuowọnwan, ji ni aye ghanghanren. Wu rheri taghene aruọ ọ vwọ dọn imizu ukoko na yanghene aye i vwa rioma kpahuọ-ọn, habaye aye i vwa kẹnoma wẹn yanghene ha ukẹro gegerege nuo-o. Wu rheri taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahuọn.

14. Marhẹ ene ru djephia taghene a họghọ rẹn imizu ri vwa rọnmọ?

 ¹⁴ Oma ọnọ merhen imizu ọwan ri vwa rọnmọ, orhianẹ a ha ukẹro ọghoghanren ni aye fọkiẹ omamọ iruemru aye, orhiẹ fọkime aye i rọnmọre-en. Ukperẹ aro aye ọnọ dọn ọwan, o fori ne dje ọdaremẹro phia fọkiẹ oborẹ aye a fuevwan ga i Jehova lele. Ọke ọrana, imizu ukoko na ri vwa rọnmọ i rhe roro taghene ọwan a ta rẹn aye taghene: “Mia guọluọ-ọ.” (1 Cor. 12:21) Ukpomaran, aye ine rhe taghene a họghọ rẹn aye, ji ha ukẹro ọghoghanren ni ewian aye uvuẹn ukoko na.

15. Ewene ego yẹ ezẹko i ru ne nẹ aye i sabu kerabọ owian Uvie na?

¹⁵ Uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na, ighwoghwẹmro buebun i bru ẹkẹ aye ine yono edjadjẹ ọrọrọ neneyo aye i sabu kerabọ owian Uvie na. Nẹ aye i sabu ruie, aye i ruẹ ewene ezẹko uvuẹn akpenyerẹn aye. Imizu enana, i nyaji ukoko ra djẹ edjadjẹ aye vwo, neneyo aye i sabu ya ga uvuẹn ukoko rọ djẹ edjadjẹ ọrọrọ, rọ ji guọlọ userhumu ighwoghwẹmro Uvie na. (Acts 16:9) Ọnana orhienbro omobọ rẹ Ilele Kristi enana i bruru, nẹ aye i sabu hobọtua ewian Uvie na. Dedevwo ọnọ sabu ha ẹgbukpe buebun nẹ aye i ki sabu djẹ edjadjẹ na fiotọre, ọrẹn aye a ha userhumu ọduado phia. Iruemru irhorhomu enana ọrhẹ ena aye, a bọn ukoko na gbanhan. Ọwan a ha ukẹro ọghoghanren ni imizu enana!

16. Me yo dje yi phia rẹn ekpako ukoko taghene imizu ehworhare i mwuovwan aye ina ga ẹrhẹ ekpako yanghene idibo owian?

¹⁶ Ugboma ekpako ukoko o vwo brorhiẹn taghene omizu ọhworhare o ji te ọrọ nọ ga ẹrhẹ ọkpako yanghene odibo owian, fọkime ọ vwọ dabu djẹ edjadjẹ ukoko na-a. Ekpako ukoko na ine ni omizu na so sẹ o mwuovwan sekpahen oborẹ i Baibol na ọ tare taghene ekpako ọrhẹ idibo owian i ru, orhiẹ sekpahen oborẹ ọye ọ djẹ edjadjẹ ukoko ọye ọ havwọ fiotọre te-e.—1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Titus 1:5-9.

17. Enọ ego yẹ ekrun ri guọlọ kwa riẹ ẹkwotọre ọrọrọ ine roro kpahen?

¹⁷ Ekrun Ilele Kristi ezẹko i kwa riẹ ẹkwotọre ọrọrọ ya guọlọ iruo yanghene ekete ro vwo omefuon. Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, aye ine yono emọ aye edjadjẹ ra djẹ uvuẹn ẹkwotọre ọrana. Eri vwiẹre aye ine ji yono edjadjẹ na neneyo aye i sabu mẹrẹn iruo. Ọrẹn, orhianẹ o vwo ukoko yanghene ẹko ra djẹ edjadjẹ aye vwo-o? Ukoko ọgo yẹ ekrun na ina homaba? Aye ina homaba ukoko ra djẹ edjadjẹ ẹkwotọre na yanghene edjadjẹ rẹ ekrun na a djẹ?

18. Lele oborẹ ọ ha Galatians 6:5, marhẹ ene ru họghọ rẹn orhienbro urhomu ekrun na?

¹⁸ Urhomu ekrun na yo no vi brorhiẹn ukoko ekrun ọnẹyen ọnọ homaba. Fọkime  ẹmro ọnana o sekpahen ekrun na, ọye ono vi roro kpahen edamẹ ekrun na. (Se Galatians 6:5.) O fori na họghọ rẹn orhienbro urhomu ekrun na. Oborẹ orhienbro na ọ havwọ ephian, jene rhiabọ dedie jeghwai dede ekrun na rhiẹ ukoko ọwan.—Rom. 15:7.

19. Me ye urhomu ekrun ina dabu roro ji nẹrhomo kpahen?

¹⁹ Uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, ekrun ezẹko ina sabu rha ga uvuẹn ukoko ra djẹ edjadjẹ aye, ọrẹn emọ na i vwa dabu djẹ edjadjẹ na fiotọre-e. Orhianẹ ukoko na ọ ha uvuẹn ekete ra djẹ edjadjẹ ẹkwotọre na, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene emọ na a damoma aye ine vwẹruọ oborẹ e yono uvuẹn uyono ukoko, ọrẹn aye i vwe ruẹ riaro-o. Mesoriẹ? Fọkime emọ na e riẹ isukuru ra djẹ edjadjẹ ẹkwotọre na, orhiẹ edjadjẹ aye-e. Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, urhomu ekrun i dabu roro ji nẹrhomo kpahen oborẹ aye ine ruo, nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn emọ aye tikẹrẹ i Jehova ọrhẹ ihworho enẹyen. Aye ina sabu ha userhumu rẹn emọ aye, neneyo aye i sabu djẹ edjadjẹ aye a djẹ, yanghene aye ina sabu riẹ ukoko ra djẹ edjadjẹ emọ na ina sabu vwẹruọ ye. Orhienbro urhomu ekrun na o bruru ephian, jenẹ ukoko rọ djẹre o rhiẹ ọrọ nọ lẹrhẹ ẹhẹn yen ọrhẹ ekrun ọnẹyen te otọre.

20. Marhẹ ene ru djephia taghene a họghọ rẹn imizu re yono edjadjẹ ọkpokpọ?

²⁰ Fọkiẹ oborẹ e yono ne, uvuẹn ukoko buebun o vwo imizu ra damoma aye ina djẹ edjadjẹ ọkpokpọ. Ọnọ sabu bẹn aye ina ta oborẹ ọ ha ẹhẹn aye. Udabọ ọrana, erhe roro kpahen omẹdamu aye, ana mẹrẹnvwrurhe taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ji vwo omwemẹ aye ina ga ye. Arha mẹrẹn omamọ iruemru enana ne, ne ne vwo ọdaremẹro ọrhẹ ọghọ kpahen imizu enana. Ọwan i ta taghene “Mia guọluọ-ọ,” fọkime aye i vwa sabu djẹ edjadjẹ ọwan fiotọre-e.

21-22. Uphẹn ọghoghanren ọgo ye vwori?

²¹ Jehova ọ yẹre ọwan uphẹn ọghoghanren ra na wian uvuẹn ukoko yi. Sẹ ọwan ehworhare yanghene emẹse, a rọnmọ ne yanghene a ji rọnmọ-ọ, iphuphẹn yanghene eri kpako ne, a djẹ edjadjẹ fiotọre yanghene a vwa djẹ ye fiotọre-e, ọwan ephian i ghanren rẹn Jehova ọrhẹ owuowọnwan.—Rom. 12:4, 5; Col. 3:10, 11.

²² Jenẹ ọwan ephian i rha ha uyono eghoghanren re yono nẹ udje i Paul kpahen ugboma na ruiruo. Omarana, na na sabu ni owian ra yẹre ọwan ọrhẹ erẹ awọrọ ri ha uvuẹn ukoko na ghanghanren.