1. Uphẹn ọgo yẹ ọwan i vwori?

GHINI uphẹn ọduado re rhiẹ usuẹn ukoko i Jehova! Ọwan a mẹrẹn ufuoma ọrhẹ omamerhomẹ ọke ra homaba imizu ukoko na ga i Jehova. Me yẹ owian ro teruo uvuẹn ukoko i Jehova?

2. Udje ọgo yẹ ọnyikọ Paul ọ ha ruiruo uvuẹn ileta rọ yare ri ha i Baibol na?

² Ana sabu yono ekwakwa buebun sekpahen owian ọwan, nẹ udje ọnyikọ Paul ọ ha ruiruo uvuẹn ileta ezẹko rọ yare. Uvuẹn ileta enana owuowu, Paul ọ ha ukoko na dje ugboma onyakpọ. Ọ ji ha ohworho owuowu uvuẹn ukoko na dje eghọn ugboma na.—Rom. 12:4-8; 1 Cor. 12:12-27; Eph. 4:16.

3. Iyono esa ego ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen iyono eghoghanren esa ra na sabu yono nẹ udje i Paul. Ọrukaro, ene yono kpahen owian * ọwan owuowu i vwori uvuẹn ukoko i Jehova. Ọreva, ene yono kpahen oborẹ ene ruo, orhianẹ ọ bẹn re ne vwẹruọ owian ọwan uvuẹn ukoko i Jehova. Ọresa, ene ji yono kpahen oborẹ ọsoriẹ o fo na wian ewian ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan uvuẹn ukoko yi.

4. Me yẹ Romans 12:4, 5 o yonirin ọwan?

⁴ Uyono ọrukaro re ne yono nẹ udje i Paul yẹ, ọwan owuowu i vwo owian ọghoghanren uvuẹn ekrun i Jehova. Paul ọ tuẹn udje na rhọ nyoma rọ ta: “Jerẹ oborẹ eghọn ugboma na i rhiẹ owu, ọrẹn aye i vwa wian owian owu na-a, omaran ọ ji havwọ rẹn ọwan, dedevwo ọwan i bunrun, ọwan ugboma owu sekpahen i Kristi na, ọrẹn ọwan ephian eghọn ri rhiẹ ugboma owu.” (Rom. 12:4, 5) Me yi Paul ọ haye ta? Dedevwo ọwan owuowu i vwo ewian sansan uvuẹn ukoko na, ọwan owuowu i ghanranren.

5. “Ẹghẹlẹ” ego yi Jehova ọ yẹ ukoko na?

⁵ Ọke we roro kpahen ihworho ri vwo ewian uvuẹn ukoko i Jehova, ẹhọn ọnọ sabu zẹ riẹ ihworho ra kobaro uvuẹn ukoko na. (1 Thess. 5:12; Heb. 13:17) Urhomẹmro taghene Jehova ọ nyoma i Kristi yẹ ọwan “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ” uvuẹn ukoko Ọnẹyen. (Eph. 4:8) “Ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ” enana yẹ Ugboma Usuon, era ha userhumu rẹn Ugboma Usuon, Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko, iniruo okinhariẹ, era ha uyono phia uvuẹn isukuru Uvie, ekpako ukoko ọrhẹ idibo owian. Ẹhẹn ọfuanfon na yi Jehova ọ ha djẹ imizu enana nẹ aye i hẹrote idibo yi, jeghwai bọn ukoko na gbanhon.—1 Pet. 5:2, 3.

6. Lele oborẹ ọ ha 1 Thessalonians 2:6-8, me yẹ imizu ehworhare ra ha mwu a damoma aye ine ruo?

⁶ A ha imizu ehworhare e mwu nyoma ẹhẹn ọfuanfon na nẹ aye kpare ehwan sansan. Jerẹ oborẹ eghọn ugboma na sansan, jerẹ abọ ọrhẹ ukẹro a wian kugbe nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn ugboma na, imizu ehworhare ra ha mwu nyoma ẹhẹn ọfuanfon na, a ji wian gbangbanhon nẹ aye sabu ha userhumu rẹn ukoko na. Aye i vwa guọlọ ujiri omobọ-ọ. Ukpomaran, aye a damoma aye ina bọn imizu na gbanhon. (Se 1 Thessalonians 2:6-8.) Ọwan i kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ imizu ehworhare enana ra ha mwu ra ha edamẹ awọrọ karo!

7. Ebrurhọ ego yẹ imizu ra wian owian Uvie na vuọnvuọn a riamerhiẹn?

⁷ Ana sabu ha imizu ezẹko ri ha uvuẹn ukoko na mwu ẹrhẹ imishọnari, ekobaro oghẹnrensan yanghene ekobaro ọke ephian. Itiọrurhomẹmro, imizu sansan uvuẹn akpọ na i ha owian re ne ghwoghwo, ji ruẹ idibo ihworho rhiẹ owian akpenyerẹn aye. Nyoma ọnana, aye i ha userhumu rẹn ihworho buebun rhiẹ idibo i Kristi ne. Dedevwo, ighwoghwẹmro ọke vuọnvuọn i vwe vwo ekwakwa ugboma buẹ-ẹn, ọrẹn Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn aye uvuẹn izede buebun. (Mark 10:29, 30) Ame i vwo ẹguọlọ kpahen imizu enana, oma ọ ji merhen ame taghene aye usuẹn ukoko na!

8. Mesoriẹ oghwoghwẹmro owuowu ọ ghanren rẹn Jehova?

⁸ Imizu ehworhare ra ha mwu ọrhẹ era wian owian aghwoghwo na vuọnvuọn ọvo yi vwo owian uvuẹn ukoko na? Ẹjo. Oghwoghwẹmro owuowu ọ ghanren rẹn Jehova ọrhẹ ukoko na. (Rom. 10:15; 1 Cor. 3:6-9) Itiọrurhomẹmro, owu usuẹn ewian eghoghanren uvuẹn ukoko na yẹ ọrẹ ene ruẹ idibo rẹn i Kristi. (Matt. 28:19, 20; 1 Tim. 2:4) Ọsoso ihworho re kwomakugbe ukoko na, te eri bromarhame ne ọrhẹ eri vwe ji bromarhame, a damoma aye ina wian owian rọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn aye.—Matt. 24:14.

9. Mesoriẹ a ha ukẹro ọghoghanren ni imizu emẹse uvuẹn ukoko na?

⁹ Jehova ọ yẹ imizu emẹse owian  ọghoghanren uvuẹn ukoko ọnẹyen. Ọ ha ukẹro ọghoghanren e ni ene, izu, emẹse uku, ọrhẹ imizu emẹse re vwa ji rọnmọ ra ga ye rhẹ atamwu. Baibol na ọ hunute emẹse buebun ri ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ. E jirirẹ aye fọkiẹ omamọ udje ẹghwanren, esegburhomẹmro, oruru, uduefigbere, uruemru ghwologhwolo ọrhẹ omamọ ewian aye. (Luke 8:2, 3; Acts 16:14, 15; Rom. 16:3, 6; Phil. 4:3; Heb. 11:11, 31, 35) Ọwan i kpẹmẹ i Jehova taghene e vwo imizu emẹse enana uvuẹn ukoko na re dje omamọ iruemru ra hunute na phia!

10. Mesoriẹ ọwan e ni imizu ri kpako ne ghanghanren?

¹⁰ Oma ọ merhen ọwan taghene e vwo imizu ri kpako ne. Ikoko ezẹko i vwo imizu ri kpako ne ri ha ọsoso akpenyerẹn aye ga i Jehova. Ọrẹn, o ji vwo imizu ri kpako ne ri yono urhomẹmro na ro vwo ji jiri na. Uvuẹn erhirhiẹ eva na, imizu ri kpako ne na ina sabu rhe lele ebẹnbẹn rẹ ọho ọ rhua sa wọnrọn. Ebẹnbẹn enana ina sabu lẹrhẹ oborẹ aye ruẹ uvuẹn ukoko na ọrhẹ owian aghwoghwo aye seriotọre. Udabọ ọrana, imizu enana e ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri uvuẹn owian aghwoghwo na, aye a ha urhebro rẹn awọrọ jeghwai yono aye! Ọwan a ji mẹrẹn erere nẹ oborẹ aye i rhiẹromẹrẹn ne. Itiọrurhomẹmro, aye ghanren rẹn Jehova ọrhẹ ọwan.—Prov. 16:31.

11-12. Marhẹ wu ru mẹrẹn uduẹharhaghwẹ ne nyoma iphuphẹn ri ha ukoko na?

¹¹ Ji roro kpahen iphuphẹn ọwan. Aye a dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn buebun uvuẹn akpọ i Dẹbolo o suẹn, rọ vuọnren rhẹ iyono efian. (1 John 5:19) Udabọ ọrana, oma ọmerhen ọwan ọke arha mẹrẹn oborẹ iphuphẹn ọwan a kpahanrhọ enọ uvuẹn uyono ukoko, e ghwoghwo ji fiudugbere chochọn imwẹro aye i vwori. Itiọrurhomẹmro, are ri rhiẹ iphuphẹn i vwo owian ọghoghanren uvuẹn ukoko i Jehova!—Ps. 8:2.

¹² Ọ bẹn rẹn imizu ọwan ezẹko rẹ aye ine vwo imwẹro taghene aye i vwo owian uvuẹn ukoko na. Mẹ yọ nọ ha userhumu  rẹn ọwan vwo imwẹro taghene ọwan owuowu i vwo owian uvuẹn ukoko na? Jene yono kpahiẹn.

13-14. Mesoriẹ ihworho ezẹko e roro taghene aye e vwo owian uvuẹn ukoko na-a?

¹³ Djokarhọ uyono ọreva ra na sabu yono nẹ udje i Paul. O dje kpahen ebẹnbẹn rẹ ihworho buebun i vwori inyenana; ọ bẹn aye ine vwo imwẹro taghene aye ihworho ri ghanranren uvuẹn ukoko na. Paul ọrhọ ya: “Orhianẹ oghwẹ na nọ tare, ‘Fọkime mẹmẹ rhẹ abọ-ọ, mie rhe rhiẹ usuẹn ugboma na-a’ ọrana o mevirhọ taghene orho rhiẹ usuẹn ugboma na-a. Orhianẹ orhọ na nọ tare, ‘Fọkime mẹmẹ rhẹ ukẹro-o, mie rhe rhiẹ usuẹn ugboma na-a,’ ọrana o mevirhọ taghene orho rhiẹ usuẹn ugboma na-a.” (1 Cor. 12:15, 16) Me yi Paul ọ haye ta?

¹⁴ Wu rha ha oma vwanvwọn awọrọ uvuẹn ukoko na, ọnana ọnọ lẹrhuọ roro taghene wa ghanren uvuẹn ukoko na-a. Imizu ezẹko uvuẹn ukoko na ina sabu vwo ona uyono, oborẹ e ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre lele, yanghene ona ra ha urhebro rẹn awọrọ. Ọkezẹko, we roro taghene we vwo aruẹ ena enana-a. Ọnana o djephia taghene wu vwo uruemru dẹndẹn ọrhẹ omeriotọre. (Phil. 2:3) Ọrẹn, dabu jomarhotọre. Wu rha ha oma vwanvwọn awọrọ ri vwo ena kirighwo, ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọnọ seriotọre. Ọnọ sabu lẹrhuọ vwo aruẹ iroro ri Paul ọ hunute, taghene we vwo owian uvuẹn ukoko na-a. Me yọ na ha userhumu wẹn fiẹ iroro ọnana kparobọ?

15. Sekpahen 1 Corinthians 12:4-11, ukẹro ọgo yo fori na ha ni ena re vwori?

¹⁵ Roro kpahen imwẹro ọnana: Jehova o tiobọnu ẹghẹlẹ igbevwunu ẹhẹn ọfuanfon na rẹn Ilele Kristi erukaro na, ọrẹn o rhiẹ ọsoso Ilele Kristi na yi vwo ona owu-u. (Se 1 Corinthians 12:4-11.) Jehova o tiobọnu ẹghẹlẹ ọrhẹ ena sansan rẹn aye, ọrẹn Olele Kristi owuowu ọ ghanren rẹn Jehova. Inyenana, ọwan e vwo ẹghẹlẹ igbevwunu ẹhẹn ọfuanfon  na-a. Ọrẹn, uruemru-urhi ọnana o ji sekpahen ọwan. Ọwan ephian i sabu vwo ona owu-u, ọrẹn ọwan ephian i ghanren rẹn Jehova.

16. Urhebro ọnyikọ Paul ọgo yo fori na ha ruiruo?

¹⁶ Ukperẹ ana ha oma ọwan vwanvwọn awọrọ, o fori na ha urhebro ọnyikọ Paul ọnana ruiruo, rọ tare: “Jenẹ owuowọnwan o ni irueruo ọnẹyen so, oma nẹ ọnọ merhiẹn sekpahen oborẹ o ruru, orhiẹ ọrẹ ọye ọnọ haye vwanvwọn ọreva ye-e.”—Gal. 6:4.

17. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere arha nyalele urhebro i Paul?

¹⁷ Arha nyalele urhebro i Paul, ji ni uruemru ọwan so, ana sabu mẹrẹnvwrurhe taghene ọwan i vwo ẹghẹlẹ yanghene ena ezẹko rẹ awọrọ i vwe vwo. Jerẹ udje, ọkezẹko ọkpako ukoko ọ vwọ sabu rhe ẹmro ta uvuẹn ubiukpe-e, ọrẹn ọnọ sabu ten ona uvuẹn owian aghwoghwo na. Yanghene ọ dabu rhe oborẹ e ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre jerẹ ekpako erọrọ-ọ, ọrẹn ọnọ sabu rhiẹ ọkpako ukoko ro dje uruemru esiri phia rọ lẹrhẹ ighwoghwẹmro bruie nya ya nekpẹn urhebro. Yanghene ọnọ sabu rhiẹ ọkpako ukoko ro vwo uruemru ghwologhwolo. (Heb. 13:2, 16) Arha dabu ni ẹghẹlẹ ọrhẹ omẹgbanhon ọwan so, oma nọ nọ merhen ọwan kpahen oborẹ a sabu ruẹ uvuẹn ukoko na. Ọke ọrana, na na sabu kẹnoma rẹn uruemru ra rioma kpahen imizu ọwan ri vwo ena ri vẹnẹ erẹ ọwan.

18. Marhẹ ene ru ruẹ ena ọwan rhomurhọ?

¹⁸ O toro ewian re vwori uvuẹn ukoko na-a, jenẹ ọwan ephian i vwo omwemẹ re ne ru riarorhọ uvuẹn iruo Uvie na ọrhẹ ena ọwan. Na sabu ru riarorhọ, Jehova o ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre iyono irhorhomu nyoma ukoko yi. Jerẹ udje, uvuẹn uyono re ruẹ uvuẹn ọkprughwre na, a yẹ ọwan urhebro ri na lẹrhẹ ọwan ten ona uvuẹn owian aghwoghwo na. Wa dabu ha ẹkwaphiẹrhotọre iyono enana ruiruo vuọnvuọn?

19. Marhẹ wu ne ru nyamwu ẹkẹ wu ne riẹ Isukuru Ighwoghwẹmro Uvie na?

¹⁹ Omamọ ẹkwaphiẹrhotọre uyono ọrọrọ yẹ Isukuru Ighwoghwẹmro Uvie na. E ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre isukuru ọnana rẹn imizu ri ha owian ọkobaro ọke ephian, ri ha uvwre ẹgbukpe 23 ọrhẹ 65. Ọnọ sabu họhọ taghene wu sabu nyamwu ẹkẹ ọnana-a. Ọrẹn, ukperẹ wu ne roro kpahen oborẹ ọsoriẹ wu na ja sabu nya, gbe roro kpahen oborẹ ọsoriẹ o fo ne wu nya. Omarana, gbe ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre rọ nọ ha userhumu wẹn sabu nya. Nyoma userhumu i Jehova ọrhẹ owian ọgbogbanhon, oborẹ wu nirin taghene wu sabu ruẹ bi-i, ne wu ne fikparobọ.

20. Me ya na sabu yono nẹ Romans 12:6-8?

²⁰ Uyono ọrẹ esa ra na sabu yono nẹ udje i Paul, ọ ha uvuẹn Romans 12:6-8. (Seyi.) Uvuẹn arana, Paul nọ rharhumu djephia taghene imizu uvuẹn ukoko na i vwo ẹghẹlẹ sansan. Ọrẹn, ọke ọnana nọ karunumwuie taghene a ha ẹghẹlẹ re vwori bọn ukoko na gbanhon.

21-22. Me yẹ ọwan i yono mie Robert ọrhẹ Felice?

²¹ Roro kpahen udje omizu ọhworhare owu rẹ ọwan ine se Robert. Ọke rọ ga uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ hin, ne dje rie nọ yọ ga uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha uvuẹn ẹkwotọre ọnẹyen. Dedevwo, a ta riẹn taghene o rusọ-ọ, ọrẹn Robert nọ tare: “Oma ọ merhen mẹ uvwre ibiamo buebu-un, fọkime mie roro taghene mi ru sọ  uvuẹn owian ra yẹre mẹ. Ọkezẹko, ni mie roro taghene mi fiẹ owian Oghọn Ukoko na rhotọre.” Marhẹ o ru rharhumu vwo omamerhomẹ? Ọkpako ukoko ọrọrọ nọ ha okarorhọ riẹn taghene Jehova o yonirin ọwan uvuẹn ewian re ru vrẹn ne, neneyo na sabu wian owian re vwori vwana. Robert nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nọ kpariroro vrẹn ekwakwa ri vrẹn ne, nọ tẹnrovi oborẹ ọnọ sabu ru vwana.

²² Omizu Felice Episcopo ọ ji dẹrughwaroghwu aruẹ ebẹnbẹn ọnana. Felice ọrhẹ aniẹ i ruotọre nẹ isukuru Gilead uvuẹn ẹgbukpe 1956, nọ ji ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ uvuẹn Bolivia. Ọrẹn uvuẹn ẹgbukpe 1964, aye ni vwiẹ ọmọ. Felice nọ tare: “Ọ bẹnren rẹ ame ina nyajẹ owian ọghoghanren ame na vwo. Itiọrurhomẹmro, ẹhẹn mẹ o seriotọre emrẹ ẹgbukpe owu. Ọrẹn nyoma userhumu Jehova, ni mi wene uruemru mẹ ji tuẹn owian ọkpokpọ mie rhiẹ ọmiọmọ rhọ.” Wu na sabu fiomarhọ ẹrhẹ Robert yanghene Felice? Ẹhẹn ọnọ o seriotọre fọkime uphẹn ẹga wu vwori bi ọ varuọ obọ? Orhiomaran, oma ọnọ merhuọn orhianẹ wu tẹnrovi oborẹ wu ne ru ga i Jehova vwana, ọrhẹ oborẹ wu na sabu ru rẹn imizu ukoko na. Gbromarhọ owian, ha ona ọrhẹ omẹgbanhon wu vwori ha userhumu rẹn awọrọ, ne wu na mẹrẹn aghọghọ ọke wa rha bọn ukoko na gbanhan.

23. Me yo fori ne fiẹ ọke rhotọre ru, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²³ Ọwan ephian i ghanren rẹn Jehova. Ọ guọlọre nẹ ọwan i rhiẹ usuẹn ekrun ọnẹyen. Erhe fiẹ ọke rhotọre roro kodo kpahen oborẹ ene ru bọn imizu ọwan gbanhon ji rha wian gbangbanhon, ọke ọrana erhe roro taghene e vwo owian uvuẹn ukoko na-a! Ọrẹn, ukẹro ọgo ya ha ni awọrọ uvuẹn ukoko na? Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia kpahen aye? Ene yono kpahiẹn uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.