1. Marhẹ e ru mẹrẹn erere ọke ra ta kpahen oborẹ e ru rhe “urhomẹmro na”?

 “MARHẸ wu ru rhe urhomẹmro na?” O vwo ẹfro-o, wu kpahenrhọ onọ ọrana ne ọgbọ buebun. Ọrana yẹ owu usuẹn enọ erukaro ọwan a nọ imizu ukoko na ọke ra guọlọ dabu rhe kpahen aye. Oma ọ merhen ọwan re ne rhon kpahen oborẹ imizu ukoko na i ru rhe, ji vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, oma ọ ji merhen ọwan ra na ta rẹn aye oborẹ urhomẹmro na ọ ghanren rẹn ọwan te. (Rom. 1:11) Nyoma ikuegbe enana, ọwan na karorhọ oma ọwan oborẹ urhomẹmro na ọ ghanren te. Ọrana nọ yẹ ọwan omwemẹ ra na “nya riaro uvuẹn urhomẹmro na”​—nọyẹ, re ne nyerẹn izede rọ nọ lẹrhẹ ọwan vwo ebrurhọ ọrhẹ ekwerhọ i Jehova.​—3 John 4.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen iroro ezẹko rọ lẹrherẹ ọwan vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na. Orho ru, ne ne yono kpahen oborẹ ene ru rhe dje ẹguọlọ phia kpahen ẹghẹlẹ ọghoghanren ọnana. O vwo ẹfro-o, uyono ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ i Jehova o ruru, nọ sabu lẹrhẹ ọwan rhe urhomẹmro na. (John 6:44) Ono ji ruẹ omwemẹ re ne yono awọrọ urhomẹmro na gbanhonrhọ.

3. Me yẹ iroro rọ mai ghanren rọ lẹrhere ọwan vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na?

³ O vwo iroro buebun ri lẹrhere ọwan vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na. Ọrọ mai ghanren, ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ro rhiẹ Esiri urhomẹmro na. Nyoma i Baibol na, ọwan i rherie rhẹ Ọmemama odjuwu ọrhẹ otọrakpọ  na, rọ mai vwo omẹgbanhon, ọrhẹ Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ okokodo rọ dabu hẹrote ọwan. (1 Pet. 5:7) E rheri taghene Osolobrugwẹ ọwan o vwo “arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn, ọ vwọ kiki tuekwẹre-e, ọ vuọnren rhẹ ẹguọlọ atamwu ọrhẹ urhomẹmro.” (Ex. 34:6) Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso. (Isa. 61:8) Oma ọ vwọ merhiẹn ọke ra rioja-a, o mwuegbe​—ee, o vwo oruru​—ro no fiobarhọ ojẹriọ ọwan ephian uvuẹn ọke ro verhọ. (Jer. 29:11) Ọwan a hẹrhẹ ọke ọrana! Ọrana yọ soriẹ re vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Jehova!

4-5. Mesoriẹ ọnyikọ Paul ọ ha ifiẹrorhọ ọwan dje ọtan?

⁴ Me yẹ iroro ọrọrọ rọ lẹrhẹ ọwan vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na? Urhomẹmro na ọ yẹ ọwan erere buebun. Roro kpahen udje owu. Urhomẹmro i Baibol na o surhobọmwu ifiẹrorhọ ọwan kpahen obaro na. Na sabu rhe oborẹ ifiẹrorhọ ọrana ọ ghanren te, ọnyikọ Paul ọrhọ ya: “Ọwan i vwo ifiẹrorhọ ọnana, rọ họhọ ọtan harẹn arhọ ọwan, ro mwẹro jeghwai gbanhon.” (Heb. 6:19) Jerẹ oborẹ ọtan ọ lẹrhẹ owọ je bo, omaran ifiẹrorhọ re vwori ra bọn kpahen i Baibol na, o ruẹ ọwan gbanhan arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn.

⁵ Uvuẹn oghwẹmro ọrana, Paul ọ ta kpahen ifiẹrorhọ Ilele Kristi ra djẹha i vwori. Ọrẹn, ẹmro enẹyen i ji sekpahen Ilele Kristi ri vwo ifiẹrorhọ aye ine rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ i paradais. (John 3:16) Itiọrurhomẹmro, fọkime e yono kpahen ifiẹrorhọ re ne nyerẹn bẹmẹdẹ, ọwan na riamerhen akpọ ọwan vwana.

6-7. Marhẹ Yvonne o ru mẹrẹn erere nẹ urhomẹmro ro yono kpahen obaro na?

⁶ Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase owu re se Yvonne. Ọ ghwanren uvuẹn urhomẹmro na-a, ọke rọ kamu, ọye ọ zofẹn uhwu. Nọ karorhọ ọke ro se urhiẹmro owu rọ nọ jọ sẹriẹ ẹro dẹ: “Ẹdukwẹdẹ owu, orho vwo odẹrọsa-a.” Nọ tare: “Ẹmro erana i lẹrhere mẹ rhiotọre ason, ri mie roro kpahen obaro akpọ na. ‘Itiọrurhomẹmro, orhiẹ omana yẹ akpọ na ọnọ ghwai rhirhiẹ-ẹ,’ ni mie roro. ‘Mesoriẹ mie nyerẹn?’ Mia guọlọ hwu-u!”

⁷ Ọke oru, ọke ro rhiẹ uphuphẹn, Yvonne nọ mẹrẹn Iseri Jehova. Nọ tare: “Ni mi vwo imwẹro taghene mi na sabu vwo ifiẹrorhọ mi ne nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn Paradais.” Marhẹ i Yvonne o ru mẹrẹn erere nẹ urhomẹmro na? Nọ habaye: “Mi vwe rhe rhiotọre ason brudu kpahen obaro akpọ yanghene uhwu-u.” Jerẹ oborẹ e rheri, urhomẹmro na ọ ghanren rẹn Yvonne omamọ, oma ọ ji dabu merhiẹn ọke ro yono awọrọ kpahen ifiẹrorhọ ro vwori kpahen obaro na.​—1 Tim. 4:16.

8-9. (a) Uvuẹn udje owu ri Jesu ọ haphia, ukẹro ọgo yẹ ọhworhare owu ọ ha ni efe rọ mẹrẹnren? (b) Ukẹro ọgo wa ha ni urhomẹmro na?

⁸ Urhomẹmro i Baibol na o ji surhobọmwu iyẹnrẹn esiri Uvie Osolobrugwẹ. Jesu ọ ha urhomẹmro kpahen Uvie na, dje efe ro tiomanu. Jerẹ oborẹ ọ ha Matthew 13:44, Jesu ọrhọ ta: “Uvie ọrẹ idjuwu na ọ họhọ efe ro tiomanu uvuẹn ikebi, rẹ ohworho ọ mẹrẹnren jeghwai tinu; ọrẹn, fọkiẹ aghọghọ ro vwori, nọ rhẹ ọsoso ekwakwa ro vwori jeghwai dẹ ikebi ọrana.” Djokarhọ ye taghene ọhworhare na ọ vwọ guọlọ efe na bi-i. Ọrẹn, ọke rọ mẹriẹn, nọ sẹrerhumuji ekwakwa buebun nọ sabu vwo yi. Itiọrurhomẹmro, nọ rhẹ ọsoso ekwakwa ro vwori. Mesoriẹ? Fọkime o rhe oborẹ efe na ọ ghanren te. Ọ ghanren ghwẹ kemru kemru rọ sẹrerhumuji.

 ⁹ Ukẹro ọrana wa ha ni urhomẹmro na? Itiọrurhomẹmro, omaran we nie! E rheri taghene o vwo oborẹ akpọ na ọnọ yẹ ọwan, ra na ha vwanvwọn aghọghọ ra mẹrẹn vwana fọkime ọwan a ga i Jehova-a, e ji vwo ifiẹrorhọ re ne nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọre usun Uvie na. Uphẹn re vwori ra na riamerhen onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ Jehova, ọ ghanren vrẹn kemru kemru ra na sabu sẹrerhumuji. Aghọghọ rode ra na sabu vwo, ọrẹ ana “lẹrhẹ oma merhiẹn vuọnvuọn.”​—Col. 1:10.

10-11. Me yo mwu i Michael wene akpenyerẹn yen?

¹⁰ Buebun ọwan i sẹrerhumuji ekwakwa eduado, na sabu vwo ekwerhọ i Jehova. Imizu ezẹko i sẹrerhumuji iruo eduado uvuẹn akpọ na. Awọrọ i kpariroro vrẹn efe aye ina hatua. Habaye, awọrọ i wene irueruo akpenyerẹn aye phẹlẹphẹlẹ ọke aye e yono kpahen Jehova. Ọrana yẹ oborẹ Michael o ruru. Ọye ọ ghwanren uvuẹn urhomẹmro na-a. Ọke rọ ha idama, ne yonirien owọnren ikarati. Nọ tare: “Ọghanren mẹ mi na dabu hẹrote ugboma mẹ. Ọkezẹko, ni mie roro taghene a sabu fi mẹ kparobọ-ọ.” Ọrẹn, ọke rọ tuẹn uyono i Baibol rhọ, Michael no yono kpahen ukẹro ri Jehova ọ ha ni ozighi. (Ps. 11:5) Sekpahen esa ọrhẹ ane ri Michael o lele yono i Baibol na, nọ tare: “Aye a ta mẹ ne mi dobọ ikarati ji-i; aye a ghwai ha i Baibol na yoni mẹ nyarhẹn.”

¹¹ Ọke i Michael o yono kpahen Jehova rhọ, ẹguọlọ ro vwo kpahiẹn no kodorhọ. Ẹguọlọ ri Jehova o vwo kpahen era ga ye ọ dabu te Michael ọmudu. Ọke oru, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori no ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn yen. Michael nọ tare: “Mi rheri taghene ọnọ bẹn omamọ mi na dobọ ikarati ji. Ọrẹn, mi rheri taghene ọnọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova, mi ji vwo imwẹro taghene ofori ne mi dobọ ye ji ne mi sabu ga ye.” Michael o vwo ọdaremẹro kpahen urhomẹmro na rọ mẹrẹnvwrurhe, ọrana no mwurien sabu ruẹ ewene eghoghanren uvuẹn akpenyerẹn yen.​—Jas. 1:25.

12-13. Marhẹ urhomẹmro i Baibol na o ru wene akpenyerẹn i Mayli?

¹² Na sabu dje ọghanronmẹ urhomẹmro na fiotọre, Baibol na nọ ha urhomẹmro na dje ukpẹ ro lo uvuẹn okuku. (Ps. 119:105; Eph. 5:8) Mayli, ro nẹ Azerbaijan rhe, o vwo ọdaremẹro okokodo kpahen i Baibol na ra dabu dje fiotọre riẹn. Ọye ọ ghwanranren uvuẹn ekrun re riẹ ẹga sansan. Ọsẹ ye ọ ha ogame i Muslim, izie onyẹ i Jew. Mayli nọ tare: “Dedevwo o mwurun mẹ ẹro taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn, ọrẹn o vwo enọ ra tagha ẹhẹn mẹ. Ni mie roro, ‘Mesoriẹ Osolobrugwẹ ọ ma ituakpọ, mesoriẹ ohworho ọnọ rioja hin uvuẹn ọsoso akpọ ye, ji riẹ amwa erhanren ya rioja ọrọrọ?’ Ra mẹriẹn taghene ihworho a ta taghene kemru kemru rọ phia, ọhọre Osolobrugwẹ, ni mie roro, ‘Oma ọ merhen Osolobrugwẹ ro no sun ituakpọ, ji ha oja riẹ aye?’”

¹³ Mayli nọ guọlọ ẹkpahenrhọ rẹn enọ yen. Ọke oru, no kwerhọ uyono i Baibol na ji rhiẹ ukoko i Jehova. Mayli nọ tare: “Urhomẹmro rọ ha Baibol na no wene akpenyerẹn mẹ. Imwẹro i Baibol na ra dabu dje fiotọre mẹ nọ lẹrhere mẹ vwo ẹhẹn ro te otọre.” Jerẹ Mayli, ọwan ephian e jiri Jehova, ro rhiẹ “Ohworho ro serẹ [ọwan] nẹ okuku rhiẹ ude ro fiotọre.”​—1 Pet. 2:9.

14. Marhẹ ene ru ruẹ ẹguọlọ re vwo kpahen urhomẹmro na kodorhọ? (Se ekpeti na “ Idjedje Erọrọ.”)

¹⁴ Enana ghwai idje ezẹko ri dje ọghanronmẹ urhomẹmro na phia. O vwo ẹfro-o,  wu na ji sabu roro kpahen idje erọrọ. Ofori ne wu ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre uyono omobọ sekpahen iroro erọrọ ri soriẹ re ne vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na. Erhe vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na rhọ, na na guọlọ izede re ne dje ẹguọlọ na phia kpahiẹn.

15. Me yẹ izede owu re ne ru dje ẹguọlọ phia kpahen urhomẹmro na?

¹⁵ Ana sabu djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na, nyoma re ne se i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na ọke ephian. Fọkime o vwo oborẹ e jiri te ne uvuẹn ukoko na-a, o ji vwo ekwakwa buebun re ne ji yono kpahen. Oghwa Odẹrẹ ọrukaro re fomu phia, ọrhọ ta: “Urhomẹmro na, jerẹ idodo rọ ha uvuẹn egbo rẹ odin i kinhariẹ, omaran ofian ọ vuọn akpọ na te erhirhiẹ rọ bẹn re ne rhe urhomẹmro na. Orhianẹ wu guọlọ mẹriẹn, ne wu na dabu gbẹro rhotọre. . . . Orhianẹ wu guọlọ vwo yi, wu na vi wian gbanhon. Wu vwe jenẹ urhomẹmro owu ọvo o te wẹ-ẹn. . . . Guọlọ erọrọ, ji rha guọlọ riarorhọ.” Uyono, owian ọgbogbanhon, ọrẹn ọ yẹ ọwan omamerhomẹ.

16. Ona uyono ọgo yọ dabu ha userhumu wẹn? (Proverbs 2:4-6)

 ¹⁶ Orhiẹ ọwan ephian yi vwo ẹguọlọ kpahen isese ọrhẹ uyono-o. Ọrẹn, Jehova ọ ha use rẹn ọwan na ‘rha guọlọ’ ji ‘rha shẹghẹ’ na sabu vwẹruọ urhomẹmro na kodorhọ. (Se Proverbs 2:4-6.) Arha wian gbanhon izede omaran, na sabu mẹrẹn erere. Sekpahen isese i Baibol ọnẹyen, Corey nọ tare taghene ọye ọ tẹnrovi oghwẹmro owu uvwre ọke owu. Nọ tare: “Ni mie ni ekete ra djokarhọ, ekete ra rionbọrhọ fiotọre, ni mia ji guọlọ otọre ẹmro uvuẹn ekete erọrọ. . . . Mia mẹrẹn erere buebun nẹ ona ọnana!” Sẹ ona ọrana ya ha ruiruo yanghene ọrọrọ, ọwan e dje ọdaremẹro re vwo kpahen urhomẹmro na phia, ọke erhe fi ọke rhotọre damoma yono i Baibol na.​—Ps. 1:1-3.

17. Me yo mevirhọ ra na nyalele urhomẹmro na? (James 1:25)

¹⁷ Itiọrurhomẹmro, e rheri taghene ne yono urhomẹmro na ọvo o te-e. Na sabu mẹrẹn erere vuọnvuọn, ofori ne nyerẹn akpọ ọwan lele urhomẹmro na, nọyẹ ana haye ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Ọke ọrana yẹ urhomẹmro na ọnọ sabu yẹ ọwan obọdẹn omamerhomẹ. (Se James 1:25.) Marhẹ ono ru mwu ọwan ẹro taghene a nyalele urhomẹmro na? Omizu ọhworhare owu ọ tare taghene o fori ne ni akpenyerẹn ọwan so, sẹ ọwan e ruẹ riaro yanghene o vwo ekete ro fo ne ru rhomurhọ. Ọnyikọ Paul o djerie izede omana: “Kerhirhiẹ kerhirhiẹ ọwan i ru riaro te ne, jene rhe ruẹ riarorhọ uvuẹn erhirhiẹ ọnana.”​—Phil. 3:16.

18. Mesoriẹ o fo na damoma “nya riaro uvuẹn urhomẹmro na”?

¹⁸ Roro kpahen erere buebun ra na mẹrẹn arha “nya riaro uvuẹn urhomẹmro na”! Akpọ ọwan ono rhomurhọ, ana ji lẹrhẹ oma merhen i Jehova ọrhẹ imizu ukoko na. (Prov. 27:11; 3 John 4) Itiọrurhomẹmro, o vwo iroro re vrẹn erana ri na lẹrhẹ ọwan vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na ji haye ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọwa-an.