1. Lele oborẹ ọ ha Hebrews 12:1, me yo fori ne ru na sabu zorhẹ arhọ na toba?

 BAIBOL na ọ ha akpenyerẹn Ilele Kristi dje orhẹ. Ihworho ri vwo efikparobọ zorhẹ na toba, ine vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (2 Tim. 4:7, 8) O fori na damoma rha zorhẹ na, maido fọkime a joma tikẹrẹ ekete ra na zẹ te ne. Ọnyikọ Paul rọ zorhẹ arhọ na toba, ọ hunute oborẹ ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan zorhẹ na rhẹ efikparobọ. Ọ ta rẹn ọwan ne ‘ti ọhiẹn ephian nẹ oma . . . na zorhẹ rọ ha obaro ọwan na rhẹ edirin.’​—Se Hebrews 12:1.

2. Me yo mevirhọ re ne “ti ọhiẹn ephian nẹ oma”?

² Ọke i Paul ọ ya taghene ene vi “ti ọhiẹn ephian nẹ oma,” nọ haye ta taghene orho vwo ohwan rẹ Olele Kristi ọnọ kpare-e? Ẹjo. Ukpomaran, ọ haye ta taghene ene vi donron ọhiẹn ephian ri vwe fiemru fughwẹ. Aruẹ ọhiẹn ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan ru sikẹnsikẹn, ji fiobọrhotọre. Na sabu vwo edirin, ene vi kiki djokarhọ kemru kemru ri na sabu ti ọwan rierhumu, ji donron aye fughwẹ. Ọrẹn, uvwre ọke owu na, ọwan a guọlọ sẹrerhumuji ehwan ro fori na kpare-e. Fọkime ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan je mwuovwan orhẹ zẹ na. (2 Tim. 2:5) Ehwan ego ya na vi kpare?

3. (a) Lele oborẹ ọ ha Galatians 6:5, me ya na vi kpare? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, mesoriẹ?

³ Se Galatians 6:5. Paul ọ djokarhọ emru ra na vi kpare. Ọrhọ ya taghene “owuowọnwan yọ nọ kpare ohwan ọnẹyen.” Paul ọ ta kpahen ohwan ri Jehova ọ guọlọre nẹ idibo yi owuowu ọ vi kpare, orhiẹ ọwọrọ yọ nọ kpariẹ rẹn ọwa-an. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen  aruẹ “ohwan omobọ” ra na vi kpare, orhẹ oborẹ ana kpariẹ lele. Habaye, ana djokarhọ ọhiẹn ri vwe fiemru ra kpara bi, ji yono oborẹ ene ru donron aye fughwẹ. Arha kpare ohwan ro teri ọwan, ji donron ọhiẹn ri vwe fiemru fughwẹ, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan zorhẹ arhọ na rhẹ efikparobọ.

4. Mesoriẹ ive omẹhakpahontọre ọwan o vwo rhiẹ ọhiẹn? (Ni ifoto na.)

⁴ Ive omẹhakpahontọre ọwan. Ọke ra homakpahontọre rẹn Jehova, e vive ra na ga ye ji ruẹ ọhọriẹ. Ana vi nyamwu ive ọrana. Ne nyerẹnmwu ive omẹhakpahontọre ọwan ohwan ọghwaghwa, ọrẹn, orhiẹ ọhiẹ-ẹn. Jehova ọ maren ọwan ne ruẹ ọhọriẹ. (Rev. 4:11) O fiẹ ọdamẹ ra na ga ye rhẹ ọmudu ọwan, ji ma ọwan uvuẹn ohọhọme ọnẹyen. Omarana, na sabu tikẹriẹ ji ruẹ ọhọriẹ rhẹ omamerhomẹ. (Ps. 40:8) Habaye, ọke re ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ ji nyalele Jesu, na “mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn.”​—Matt. 11:28-30.

5. Me yọ nọ ha userhumu wẹn nyamwu ive omẹhakpahontọre ọnọ? (1 John 5:3)

 ⁵ Marhẹ wu ne ru kpare ohwan na? Ekwakwa eva ina sabu ha userhumu rẹn ọwan. Ọrukaro, rhe ru ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova gbanhanrhọ. Wu na sabu ruie nyoma wu ne roro kodo kpahen ọsoso ekwakwa irhorhomu ro ru wẹn ne, ọrhẹ ebrurhọ ri ha obaro na. Ọke ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova orho kodorhọ, nọ nọ phẹrẹ wẹn wu na huvwele yi. (Se 1 John 5:3.) Ọreva, hẹrokele i Jesu. O vwo fikparobọ ọke ro ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ, fọkime ọ nekpẹn userhumu mie i Jehova, ji tẹnrovi ebrurhọ ra na yẹ ye. (Heb. 5:7; 12:2) Jerẹ i Jesu, nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ omẹgbanhon, ne wu rhe roro kpahen ifiẹrorhọ arhọ i bẹmẹdẹ na ọke ephian. Ọke ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova orho kodorhọ, ji hẹrokele i Jesu, ne wu na sabu nyamwu ive omẹhakpahontọre ọnọ.

6. Mesoriẹ ana vi wian owian ekrun ọwan? (Ni ifoto na.)

⁶ Ewian re vwori uvuẹn ekrun. Uvuẹn orhẹ arhọ na, ene vi vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ Jesu ghwẹ ihworho ekrun ọwan. (Matt. 10:37) Ọrẹn, ọnana o mevirhọ taghene ana sẹrerhumuji owian ekrun ro teri ọwan vwo-o, nọ jọ họhọ taghene aye ya lẹrhẹ ọwan je ruẹ ọhọre i Jehova ọrhẹ Kristi. Ukpomaran, na sabu vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ ọrhẹ Jesu, o fori na wian owian ekrun ọwan gba. (1 Tim. 5:4, 8) Erhe ruẹ omaran, oma ọnọ merhen ọwan rhọ. Jehova ọ ma ekrun na neneyo oma o merhen aye ọke esa ọrhẹ ane a họghọ rẹn owuowọnwan ji dje ẹguọlọ phia, ọke emiemọ erhe dje ẹguọlọ rẹn emọ aye ji yono aye, ọrhẹ ọke emọ arha huvwele eri vwiẹre aye.​—Eph. 5:33; 6:1, 4.

7. Marhẹ wu ne ru wian owian ro teruo uvuẹn ekrun na?

⁷ Marhẹ wu ne ru kpare ohwan na? Kowian kowian ro te ruo uvuẹn ekrun na, hẹroso ẹghwanren rọ ha i Baibol na, ukperẹ wu na hẹroso iroro ọnọ, irueruo amwa yanghene oborẹ egba irherhe i tare. (Prov. 24:3, 4) Dabu ha ẹbe ukoko na ra bọn kpahen Baibol na ruiruo. Aye i vwo irorẹdjẹ ra wian sekpahen oborẹ ene ru ha iruemru-urhi Baibol ruiruo. Jerẹ udje, ufi urhomu-ẹmro na “Userhumu Rẹn Ekrun na,” o vwo iyẹnrẹn eghoghanren kpahen ebẹnbẹn kirighwo rẹ eri rọnmọren, emiemọ, ọrhẹ iphuphẹn e rhiẹromẹrẹn inyenana. b Vwo omwemẹ wu na ha oborẹ i Baibol na ọ tare ruiruo, ọrhọ tobọ rhianẹ ihworho ekruon i vwe ruẹ te omara-an. We rhe ruẹ omaran, ekruon ọnọ mẹrẹn erere, wu na ji riamerhen ebrurhọ i Jehova.​—1 Pet. 3:1, 2.

8. Marhẹ orhienbro ọwan ine ru hobọte ọwan?

⁸ Ohwan ro nerhumu orhienbro ọwan. Jehova ọ yẹre ọwan ẹghẹlẹ ugbomọphẹ, ọ ji guọlọ na riamerhen erere rọ havwiẹ erhe brorhiẹn ri serhọ. Ọrẹn, erhe brorhiẹn ri sọre, Jehova ọ ha uphẹn rẹn ọwan rioja oborẹ o nerhumie sa. (Gal. 6:7, 8) Fọkiẹ ọrana, ene vi rhiabọ ha oborẹ ono nerhumu orhienbro ọsọsọ re bruru, ẹmro ri vwe serhọ ra tare, ọrhẹ oborẹ re ruru ri sọre. Sekpahen oborẹ e ruru, ana  sabu vwo ẹhẹn obrorhiẹn iborhin. Ọrẹn, fọkime e rheri taghene ana rioja oborẹ o nerhumu orhienbro ọwan, no mwu ọwan rhian edandan ọwan, kpọ orusọ ọwan viẹ, ji kẹnoma na ja vwanriẹn aye. Aruẹ idjaghwẹ erana ina ha userhumu rẹn ọwan fikparobọ uvuẹn orhẹ arhọ na.

9. Me wu na sabu ru orhianẹ wu brorhiẹn rọ sọre? (Ni ifoto na.)

⁹ Marhẹ wu ne ru kpare ohwan na? Orhianẹ wu sabu wene orhienbro ọsọsọ wu bruru-u, rhiabọ ha erhirhiẹ na. Mẹrẹnvwrurhe taghene wu sabu wene oborẹ ọ phia vrẹn ne-e. Wu vwe kpokpoma, ji ghwọghọ ọke ọnọ chochọn oma-a, yanghene kperi awọrọ fọkiẹ orhienbro ọsọsọ ọnọ-ọ. Ukpomaran, kwerhọ orusọ na, ji ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri vwana. Ẹhọn orho kpokpuo fọkiẹ emru obiobiomu wu ruru, homariotọre nẹrhomo vwe i Jehova, kwerhọ orusọ na, ji rẹ ye nọ harhomuo. (Ps. 25:11; 51:3, 4) Rhomunu rẹn ihworho wu rusọ na, orho serhọ nekpẹn userhumu mie ekpako na. (Jas. 5:14, 15) Yono nẹ orusọ enọ, ne wu ji damoma ja vwanriẹn aye. We rhe ruẹ omaran, wu na sabu fiudugbere taghene Jehova ono gbe arodọmẹ wẹn, ji yọ obẹhatua wu guọlọre.​—Ps. 103:8-13.

10. Mesoriẹ ẹhẹn re ne ru vrẹn omẹgbanhon ọwan orhiẹ ọhiẹn? (Galatians 6:4)

¹⁰ Ẹhẹn re ne ru vrẹn omẹgbanhon ọwan. Ana sabu vwo ọhiẹn ra na ha oma ọwan vwanvwọn awọrọ izede ro vwo serhọ. (Se Galatians 6:4.) Arha ha ma ọwan vwanvwọn awọrọ ọke ephian, ana sabu rioma kpahen aye, ji lele aye simoma. (Gal. 5:26) Fọkime a damoma re ne ruẹ oborẹ awọrọ i ru ne, ana sabu wian vrẹn ekete omẹgbanhon ọrhẹ erhirhiẹ ọwan o teri. Baibol na ọ tare taghene ọ bẹn ra na hẹrhẹ emru, omarana ọnọ bẹn omamọ ọke re fiẹrorhọ oborẹ ọnọ jọ phia dẹ, nọ phia rẹn ọwan! (Prov. 13:12) Erhe ruẹ omaran, ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre, ji lẹrhẹ ọwan tirierhumu uvuẹn orhẹ arhọ na.​—Prov. 24:10.

11. Me yọ nọ ha userhumu wẹn je ru vrẹn oborẹ i Jehova ọ guọlọ mio?

¹¹ Marhẹ wu ne ru donron ọhiẹn ọrana fughwẹ? Wu vwe fiẹrorhọ taghene wu ne ru vrẹn oborẹ i Jehova ọ guọlọ mio-o. O fiẹrorhọ taghene wu na yẹ ye oborẹ wu vwe vwo-o. (2 Cor. 8:12) Vwo imwẹro taghene Jehova ọ vwọ ha oborẹ we ruẹ vwanvwọn oborẹ awọrọ e ruẹ-ẹ. (Matt. 25:20-23) Ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ogame ọnọ ro nẹ ẹhẹn rhe, irueruo atamwu ọnọ, ọrhẹ edirin ọnọ. Homariotọre kwe taghene ọho, emiamo ọrhẹ erhirhiẹ sansan ina sabu lẹrhuọ ja wian bun vwana. Jerẹ Barzillai, brorhiẹn wu na tiẹn uphẹn ẹga ezẹko, orhianẹ emiamo yanghene ọho ọ lẹrhuọ sabu wian ye-en. (2 Sam. 19:35, 36) Jerẹ Moses, rhiabọ ha userhumu, ji yẹ awọrọ owian orho serhọ. (Ex. 18:21, 22) Aruẹ omeriotọre ọrana, ọnọ lẹrhuọ je ru vrẹn ekete omẹgbanhuọn o teri, ji tirierhumu uvuẹn orhẹ arhọ na.

12. O fori ne kperi oma ọwan fọkiẹ orhienbro esọsọ awọrọ? Djeyi fiotọre.

¹² Re kperi oma ọwan fọkiẹ orhienbro esọsọ awọrọ. Ọwan i sabu brorhiẹn rẹn awọrọ-ọ; yanghene simi aye nẹ oborẹ ono nerhumu odjẹ esọsọ aye i djẹre-e. Jerẹ udje, ọmọ re vwiẹre ọnọ sabu brorhiẹn rọ nọ dobọ ogame i Jehova ji. Aruẹ orhienbro ọrana ọnọ sabu suẹ  omiamiamo ọgbogbanhon rẹn emiemọ. Ọrẹn, emiemọ re kperi oma aye fọkiẹ orhienbro ọsọsọ ọmọ aye, a kpare ohwan ọduado. Jehova ọ guọlọ nẹ aye i kpare aruẹ ohwan ọrana-a.​—Rom. 14:12.

13. Marhẹ ọmiọmọ ono ru lele kpahen orhienbro ọsọsọ ọmọyen?

¹³ Marhẹ wu ne ru donron ọhiẹn ọrana fughwẹ? Mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ yẹre ọwan ephian ugbomọphẹ. Ọ ha uphẹn rẹn owuowọnwan djẹ odjẹ omobọ ye. Ọrana o ji sekpahen odjẹ ra na ga ye. Jehova o rheri taghene wẹwẹ ọmiọmọ rọ vwọ gba; ọ guọlọre taghene wu ghwai ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri. Odjẹ ọmọ ọ djẹre yẹ ohwan ro terie, orhiẹ ọnọ-ọ. (Prov. 20:11) Ọrẹn, wu na sabu ji rhe roro kpahen erusọ ezẹko wu ruru. Orhiomaran, nẹrhomo vwe i Jehova kpahiẹn, ji nekpẹn ẹharhomu mie yi. O rheri taghene wu sabu ghwẹrioma ye wene oborẹ ọ phiare na-a. Uvwrọke owu na, o vwo fiẹrorhọ taghene wu na sẹrorẹ ọmọ nọ jọ rioja oborẹ o ruru-u. Ọrẹn, karorhọ taghene ọmọ ọrhọ damoma ghwẹrioma bru i Jehova, Ọye ono dedie sasasa.​—Luke 15:18-20.

14. Mesoriẹ ẹhẹn iborhin ro kpokpo ọwan ọke ephian orhiẹ ọhiẹn re ne donron fughwẹ?

¹⁴ Ẹhẹn obrorhiẹn ro kpokpo ọwan ọke ephian. Erhe ruẹ ọdandan, oserhọ re ne vwo ẹhẹn iborhin. Ọrẹn, ẹhẹn iborhin ro kpokpo ọwan ọke ephian, ohwan ro vwo fo na kpare. Ọrana ọhiẹn re ne vi donron fughwẹ. Marhẹ e ru rhe sẹ ẹhẹn iborhin o kpokpo ọwan phan? Arha rhian ọdandan ọwan ne, ghwẹriẹ, ji damoma na ja vwanriẹn ye, ana sabu fiudugbere taghene Jehova ọ harhomu ọwan ne. (Acts 3:19) Ọke arha kpare idjaghwẹ erana ne, Jehova ọ guọlọ ne vwo ẹhẹn iborhin ghwomara-an. O rhe aruẹ ẹkuọn ẹhẹn iborhin ọnọ sabu so. (Ps. 31:10) Ẹhẹn ọwan orho seriotọre phan,  ana sabu dobọ orhẹ arhọ na ji.​—2 Cor. 2:7.

15. Me yọ nọ sabu ha userhumu wẹn je vwo ẹhẹn iborhin ọke ephian? (1 John 3:19, 20) (Ni ifoto na.)

¹⁵ Marhẹ wu ne ru donron ọhiẹn ọrana fughwẹ? Erhe vwo ẹhẹn iborhin, tẹnrovi ‘obọdẹn ẹharhomu’ ri Jehova o tiobọnẹ. (Ps. 130:4) Sekpahen ihworho ri ghini ghwẹriẹ rọ harhomu, nọ veri: “Mi rha karorhọ ọdandan aye ghwomara-an.” (Jer. 31:34) Ọnana o mevirhọ taghene Jehova ọrhọ mọrẹn edandan wu ru vrẹn ne ba obọ-ọ. Omarana, wu vwe roro taghene fọkime wa rioja edandan wu ruru, no mevirhọ taghene Jehova ọ ji harhomuo-o. Habaye, wu vwa tuekwẹre fọkiẹ erusọ wu ru vrẹn ne-e, ri na sabu lẹrhuọ ja wian bun uvuẹn ogame i Jehova. Ọye o vwo roro kpahen edandan enọ-ọ, o ji fo ne wu roro kpahen aye-e.​—Se 1 John 3:19, 20.

16. Ọke ra zorhẹ arhọ na me yo fori na mẹrẹnvwrurhe?

¹⁶ Ọke ra zorhẹ arhọ na, ana vi “zẹ ye izede [ra na] mẹrẹn osa na.” (1 Cor. 9:24) Ana sabu ruẹ ọrana ọke erhe rhe ovẹnẹ rọ ha ehwan ra na vi kpare, ọrhẹ ọhiẹn re ne vi donron fughwẹ. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, e yono kpahen idje ezẹko sekpahen oborẹ ana vi kpare, ọrhẹ ekwakwa re ne donron fughwẹ ne. Ọrẹn, ana ji sabu hunute erọrọ. Jesu ọ tare taghene “ẹre bun phan ọrhẹ ẹda bun phan kugbe ọfiamu akpenyerẹn,” ina sabu rhiẹ ọhiẹn rẹn ọwan. (Luke 21:34) Ekete i Baibol ra hunute vrẹn ne na ọrhẹ erọrọ, ina sabu ha userhumu wẹn ruẹ ewene ra guọlọre ọke wa zorhẹ arhọ na.

17. Mesoriẹ e vwo imwẹro taghene ana sabu vwo efikparobọ uvuẹn orhẹ arhọ na?

¹⁷ Ana sabu vwo imwẹro taghene ene vwo efikparobọ uvuẹn orhẹ arhọ na, fọkime Jehova ọnọ yẹ ọwan omẹgbanhon ra guọlọre. (Isa. 40:29-31) Omarana, wu vwe fiobọrhotọre-e! Hẹrokele ọnyikọ Paul, rọ zẹ gbanhon nọ sabu vwo osa rọ ha obaruiẹ na. (Phil. 3:13, 14) Ọwọrọ ọ sabu zorhẹẹ ọnana wẹ-ẹn, ọrẹn, nyoma i userhumu i Jehova wu na sabu fikparobọ. Jehova ọnọ ha userhumu wẹn kpare ehwan enọ, ji donron ọhiẹn ri vwe fiemru nie. (Ps. 68:19) Nyoma userhumu i Jehova, wu na sabu zorhẹ na rhẹ edirin ji vwo efikparobọ!