1. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan riamerhen uyono aruẹmẹrẹn i Baibol na?

 IDAMA owu re se Ben nọ tare: “Oma ọ merhen mẹ ọke mie yono kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol na.” Wu kwerhọ oborẹ ọ tare na? Gbinẹ we roro taghene ọ bẹn wu ne vwẹruọ aye? Wu na sabu roro taghene ọ vwọ merhoma re ne yono kpahen aruẹmẹrẹn sansa-an. Ọrẹn, wu rhe yono rhọ kpahen oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọ ha aye ba i Baibol na, wu na sabu wene iroro enọ.

2. Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ ọsoriẹ ene yono kpahen aruẹmẹrẹn sansan uvuẹn i Baibol na, ọrhẹ oborẹ ene yono aye lele. Orho ru, ene yono kpahen aruẹmẹrẹn eva uvuẹn ọbe i Daniel, na mẹrẹn oborẹ ene ru vwo userhumu vwana erhe vwẹruọ aye.

3. Me yo fori ne ru orhianẹ a guọlọ vwẹruọ aruẹmẹrẹn i Baibol?

³ O fori na nekpẹn userhumu orhianẹ a guọlọ vwẹruọ aruẹmẹrẹn i Baibol na. Roro kpahen udje ọnana. Gbe rorie taghene we riẹ ekete wu vwe rhe, ọrẹn ugbehian rọ dabu rhe yi, no leluo. Ọ dabu rhe ekete wu havwọ vwana, ọrhẹ ekete izede owuowu o suẹn nya. O vwo ẹfro-o, oma ọnọ merhuọn taghene ugbehian o kwe leluo nya! Ọrẹ ohọhọme, Jehova o rhe ọke re nyerẹn te vwana, ọrhẹ oborẹ ọnọ phia obaro na. Omarana, ne vwẹruọ aruẹmẹrẹn i Baibol na, ana homariotọre nekpẹn userhumu mie i Jehova.​—Dan. 2:28; 2 Pet. 1:19, 20.

4. Mesoriẹ i Jehova ọ ya aruẹmẹrẹn sansan rhẹ Baibol na? (Jeremiah 29:11) (Ni ifoto na.)

⁴ Fọkime ọye omamọ ọmiọmọ, Jehova ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen emọyen. (Se Jeremiah 29:11.) Ọrẹn, ọrẹ  ovẹnẹ rhẹ emiemọ ituakpọ, Jehova ọnọ sabu ta kpahen oborẹ ọnọ phia obaro na gbagba. Ọ ya aruẹmẹrẹn sansan rhẹ i Baibol na neneyo ọwan i sabu rhe kpahen ekwakwa oghẹnrensan bọmọke aye ina ki phia. (Isa. 46:10) Omarana, aruẹmẹrẹn ẹghẹlẹ ri dje ẹguọlọ phia ro nẹ obẹ i Jehova rhe. Ọrẹn, marhẹ ono ru mwuo ẹro taghene oborẹ i Baibol na ọ tare ono ghini rugba?

5. Me yẹ uphuphẹn ọnọ sabu yono nẹ udje i Max?

⁵ Uvuẹn isukuru, iphuphẹn ri rhiẹ Iseri Jehova i ha uvwre iphuphẹn erọrọ ri vwe vwo ọdamẹ kpahen Baibol na. Ẹmro ọrhẹ iruemru aye ina sabu lẹrhẹ uphuphẹn ro rhiẹ Oseri Jehova vwo ẹhẹn eveva. Roro kpahen udje omizu ọhworhare owu re se Max. Nọ tare, “Ọke mia ha uphuphẹn, ni mie vwo ẹhẹn eveva kpahen oborẹ eri vwiẹre mẹ e yoni mẹ kpahen ogame urhomẹmro ọrhẹ i Baibol na, sẹ o ghini nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe.” Me yẹ eri vwiẹriẹ i ruru? Nọ tare, “Aye a tuekwẹre-e, dedevwo mi rheri taghene aye brudu.” Eri vwiẹ i Max ni kpahenrhọ enọ yen nẹ i Baibol na. Max no ji ruẹ emru kpahiẹn. Nọ tare: “Mẹmẹ ọvo ni yono aruẹmẹrẹn i Baibol na, ji ta kpahen oborẹ mi yonorin rẹn iphuphẹn erọrọ.” Me yo nerhumie rhe? Max nọ tare, “Ọke mie ruẹ ọrana hin, ni mi vwo imwẹro taghene Baibol na ghini ẹmro Osolobrugwẹ!”

6. Me yo fori wu ru orhianẹ we vwo ẹhẹn eveva, mesoriẹ?

⁶ Orhianẹ we vwo ẹhẹn eveva sẹ i Baibol urhomẹmro jerẹ i Max, wu vwe je ẹhọn kpokpuo-o. Ọrẹn, o fori wu ruẹ emru kpahiẹn. Ẹhẹn eveva ọ họhọ akogba. Wu rha sẹrerhumuje vwo, ọnọ sabu ghwọghọ ekwakwa eghoghanren. Na sabu tiẹ “akogba” nẹ esegburhomẹmro ọwan, o fori wu nọ oma enọ enana: ‘Mi vwo imwẹro kpahen oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen obaro na?’ Orhianẹ o mwuo ẹro-o, o fori wu yono kpahen aruẹmẹrẹn ri te orugba ne. Marhẹ wu ne ruie lele?

7. Udje ọgo yi Daniel o dje rhotọre sekpahen oborẹ ene yono aruẹmẹrẹn lele? (Daniel 12:10) (Ni ifoto na.)

⁷ Daniel o dje omamọ udje phia sekpahen oborẹ ene yono aruẹmẹrẹn lele. O yono kpahen aruẹmẹrẹn na rhẹ omamọ ẹhẹn, neneyo o rhe urhomẹmro na. Daniel o ji vwo omeriotọre, o rheri taghene Jehova ọnọ ha ọmẹrẹnvwrurhe rẹn eri rherie, re ji nyerẹn lele irhi egbagba enẹyen. (Dan. 2:27, 28; se Daniel 12:10.) Daniel o djephia taghene o vwo omeriotọre nyoma rọ hẹroso i Jehova nekpẹn userhumu mie yi. (Dan. 2:18) Daniel ọ ji dabu gbẹro rhotọre yono. Ọ guọlọ riarorhọ uvuẹn Eyaya Ọfuanfon ri havwiẹ ọke ọrana. (Jer. 25:11, 12; Dan. 9:2) Marhẹ ene ru hẹrokele i Daniel?

8. Mesoriẹ ihworho ezẹko i vwe kwe vwo imwẹro taghene aruẹmẹrẹn i Baibol sansan e ruẹgba, ọrẹn me yo fori ne ru?

⁸ Roro kpahen oborẹ o mwuo yono kpahen aruẹmẹrẹn na. Fọkime wu guọlọ  rhe urhomẹmro na yo mwuo yono kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol na? Orhiomaran, Jehova ọnọ ha userhumu wẹn. (John 4:23, 24; 14:16, 17) Me yẹ emru ọrọrọ rọ nọ sabu lẹrhẹ ohworho yono kpahen aruẹmẹrẹn? Ezẹko ina sabu yonie neneyo aye i ta taghene Baibol na o nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe-e. Nyoma izede ọrana, aye ne roro taghene aye ina sabu brorhiẹn oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ obiomurun rẹn oma aye. Ọrẹn, o fori ne vwo iroro ro serhọ. Habaye, a guọlọ uruemru ọghoghanren owu na sabu vwẹruọ aruẹmẹrẹn i Baibol.

9. Uruemru ọgo ya guọlọre na sabu vwẹruọ aruẹmẹrẹn i Baibol? Djeyi fiotọre.

⁹ Vwo omeriotọre. Jehova o veri taghene ọnọ ha userhumu rẹn eri vwo omeriotọre. (Jas. 4:6) Omarana, o fori na nẹrhomo vwe yi nọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ aruẹmẹrẹn i Baibol na. O fori ne rhe taghene a guọlọ userhumu ukoko yi, rọ nyoma yen tiobọnu iyono eghoghanren uvuẹn ọke ro serhọ. (Luke 12:42) Jehova, rhẹ Osolobrugwẹ ro ruẹ yanghan yangha-an, omarana orhiẹ emru ẹghwanren rọ nọ ha ukoko yi ọvo ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ uyono i Baibol na.​—1 Cor. 14:33; Eph. 4:4-6.

10. Me wu yono nẹ udje Esther?

¹⁰ Dabu gbẹro rhotọre yono. Sanọ aruẹmẹrẹn owu rọ merhuọn oma, ne wu guọlọ riarorhọ kpahiẹn. Ọrana yẹ oborẹ omizu ọmase re se Esther o ruru. Ọye o vwo omamerhomẹ kpahen aruẹmẹrẹn sansan ri ta kpahen ẹrhiọ i Messiah na. Nọ tare: “Ọke mia ha ẹgbukpe 15, ni mia guọlọ imwẹro ri djerie phia taghene a ya ẹmro erana rhotọre e ki vwiẹ i Jesu.” Oborẹ o seri uvuẹn ikpitọnbe re se Dead Sea Scrolls yọ yẹriẹ imwẹro. Esther nọ tare: “A ya ezẹko usuẹn aye bọmọke i Kristi ọ ki rhe, omarana aruẹmẹrẹn ri ha uvuẹn aye i nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. Ni mi se iyẹnrẹn na ọgbọ buebun ne mi sabu vwẹruọ aye.” Ọrẹn, oma ọ merhenriẹn taghene ọ damoma se aye. Ọke ro yono kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol ezẹko hin, nọ tare, “Mi dabu mẹrẹnvwrurhe ne taghene oborẹ i Baibol na ọ tare urhomẹmro!”

11. Mesoriẹ o rhomu ne vwo imwẹro taghene Baibol na urhomẹmro?

¹¹ Arha mẹrẹn oborẹ aruẹmẹrẹn i Baibol ezẹko i te orugba lele ne, ne vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen Jehova ọrhẹ izede ro suẹn ọwan lele. Habaye, aruẹmẹrẹn a ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ uruemru ro serhọ kpahen obaro na, o toro edamuni ra dẹrughwaroghwẹ vwana-a. Jene roro kpahen aruẹmẹrẹn eva ri Daniel ọ ya rhotọre re te orugba vwana. Erhe vwẹruọ aye ana sabu brorhiẹn ẹghwanren.

12. Me yẹ isinhaghwẹ “uteru re gbe kugbe rhẹ ọphiẹ ọlolọhọ” na o mevirhọ? (Daniel 2:41-43)

¹² Se Daniel 2:41-43. Uvuẹn emena ri Daniel ọ rhian rẹn Orodje Nebuchadnezzar,  isinhaghwẹ oma na rẹ orodje na ọ mẹrẹnren, o vwo “uteru re gbe kugbe rhẹ ọphiẹ ọlolọhọ.” Nyoma ra ha aruẹmẹrẹn ọnana vwanvwọn aruẹmẹrẹn erọrọ uvuẹn ọbe i Daniel ọrhẹ Revelation, ana sabu ta taghene isinhaghwẹ na o mevirhọ usun Anglo-America, ro rhiẹ omẹgbanhon akpọ ephian inyenana. Sekpahen omẹgbanhon usun akpọ ọnana, Daniel nọ tare taghene “omaran owuobọ uvie na ọnọ gbanhon, owuobọ nọ nọ ji vwiẹlẹ.” Mesoriẹ owuobọ ọ vwiẹlẹ? Fọkime ihworho ghemeghe ra ha dje ọphiẹ ọlolọhọ na, i vwa lẹrhiẹ ha omẹgbanhon uteru ro vwori ruiruo-o. b

13. Iyono eghoghanren ego ya na mẹrẹn fọkime e vwẹruọ aruẹmẹrẹn ọnana?

¹³ Ọwan i yono irhomẹmro eghoghanren nẹ idjedje i Daniel kpahen oma na, maido kpahen isinhaghwẹ ye. Ọrukaro, Omẹgbanhon Usun Anglo-America, o dje ọdo usuien phia nyoma izede ezẹko ne. Jerẹ udje, aye i fikparobọ uvuẹn Uvweri Akpọ Ephian Ọrukaro ọrhẹ Ọreva. Ọrẹn, e ruẹ omẹgbanhon usun ọnana vwiẹlẹ nyoma uvweri uvwre ihworho re rhirhiẹ ẹkwotọre aye e suẹn. Ọreva, omẹgbanhon usun ọnana yọ kẹta ro no suon bọmọke Uvie Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghọ usuon ituakpọ ephian. Dedevwo egbamwa erọrọ a wọnrọn haso Omẹgbanhon Usun Anglo-America na, aye i sabu wenie-e. Ọwan i rhe ọnana fọkime “atita” ro mevirhọ Uvie Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghọ isinhaghwẹ oma na, ro mevirhọ usun Anglo-America.​—Dan. 2:34, 35, 44, 45.

14. Marhẹ ene ru brorhiẹn ri serhọ erhe vwẹruọ aruẹmẹrẹn ro sekpahen isinhaghwẹ uteru ọrhẹ ọphiẹ na?

¹⁴ Wu vwo imwẹro taghene aruẹmẹrẹn i Daniel kpahen isinhaghwẹ uteru ọrhẹ ọphiẹ na urhomẹmro? Orho rhiomaran, ọnọ hobọte oborẹ we nyerẹn akpọ lele. Wu hatua ekwakwa ugboma uvuẹn akpọ i Dẹbolo ra na ghwọghọ phẹrẹkpẹ-ẹ. (Luke 12:16-21; 1 John 2:15-17) Wu rhe vwẹruọ aruẹmẹrẹn ọnana, ọnọ ji ha userhumu wẹn rhe ọghanronmẹ oborẹ ọsoriẹ o fo ne ghwoghwo ji yono awọrọ. (Matt. 6:33; 28:18-20) We yono kpahen aruẹmẹrẹn ọnana ne na, o fori wu nọ oma, ‘Orhienbro mẹ e djephia taghene mi vwo imwẹro taghene Uvie Osolobrugwẹ ọnọ fiobarhọ usuon ituakpọ phẹrẹkpẹ?’

15. Ayọmo yẹ “orodje obọrẹ o rierun na” ọrhẹ “orodje obọrẹ o riotọre na” inyenana? (Daniel 11:40)

¹⁵ Se Daniel 11:40. Daniel urhomu-ẹmriẹn 11 ọ ta kpahen irodje eva, yanghene omẹgbanhon usun ra wọnrọn haso omoma aye. Nyoma ra ha aruẹmẹrẹn ọnana vwanvwọn erọrọ uvuẹn i Baibol na, ana sabu dje “orodje obọrẹ o rierun na” rhiẹ Russia ọrhẹ era hobọtua ye, kugbe “orodje obọrẹ o riotọre na” rhiẹ Omẹgbanhon Usun Anglo-America. c

16. Ebẹnbẹn ego yẹ imizu re rhirhiẹ otọre usun “orodje obọrẹ o rierun na” e rhiẹromẹrẹn?

¹⁶ Idibo i Jehova ri ha otọre usun “orodje obọrẹ o rierun na,” e diẹn ẹkparehaso nẹ abọ orodje na. E kpe Iseri Jehova  ezẹko ji fi aye rhẹ ekanron fọkiẹ esegburhomẹmro aye ne. Ukperẹ ẹkparehaso “orodje obọrẹ o rierun na” ọnọ djofẹn mwu imizu na, no ruẹ esegburhomẹmro aye gbanhanrhọ. Mesoriẹ? Fọkime imizu na i rheri taghene ẹkparehaso na ọ ha aruẹmẹrẹn ri Jehova ọ ta kpahen nyoma i Daniel te orugba. d (Dan. 11:41) Erhe rhe ọrana, ọnọ ji ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ ifiẹrorhọ ọrhẹ emevigbanhon ọwan.

17. Ebẹnbẹn ego yẹ idibo i Jehova re rhirhiẹ otọre usun “orodje obọrẹ o riotọre na” i rhiẹromẹrẹn?

¹⁷ Ọke bi, “orodje obọrẹ o riotọre na” ọ ji kparehaso ihworho i Jehova. Jerẹ udje, uvwre Uvweri Akpọ Ephian I ọrhẹ II, ne fiẹ imizu ukoko na buebun rhẹ ekanron fọkiẹ emevigbanhon aye, ji le emọ ezẹko ri rhiẹ Iseri Jehova nẹ isukuru. Ọrẹn, uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe  na, idibo i Jehova re rhirhiẹ otọre usun orodje ọrana, ne rhiẹromẹrẹn edamuni phiẹphiẹphiẹ erọrọ sekpahen atamwu aye kpahen Uvie Osolobrugwẹ. Jerẹ udje, uvwre ọke usun oseghe, Olele Kristi ọnọ sabu vwo ẹhẹn rọ nọ hobọtua usuon owu yanghene ọrọrọ. Ọkezẹko, o kwe votu-u; ọrẹn uvuẹn ẹhẹn yen ọrhẹ ọmuduie, ọnọ sabu rha hobọtua ẹko owu. Ọrana yọ soriẹ ọghanren na sẹrorẹ emevigbanhon ọwan uvuẹn irueruo ọrhẹ iroro ọwan!​—John 15:18, 19; 18:36.

18. Marhẹ ana kpahenrhọ eghrẹn rọ ha uvwre irodje eva na lele? (Ni ifoto na.)

¹⁸ Ihworho ri vwe vwo imwẹro kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol, ina sabu rhe brudu gbangbanhon, ọke aye a mẹrẹn “orodje obọrẹ o riotọre na,” rọ “wọnrọn” rhẹ “orodje obọrẹ o rierun na.” (Dan. 11:40) Irodje eva na i vwo ekwakwa uvweri ri na sabu ghwọghọ akpọ na ephian. Ọrẹn, e rheri taghene Jehova ọ ha uphẹn rẹn ọrana nọ phia-a. (Isa. 45:18) Omarana, ukperẹ ene brudu, o fori nẹ eghrẹn rọ ha uvwre “orodje obọrẹ o rierun” ọrhẹ “orodje obọrẹ o riotọre” na, o ruẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhonrhọ. Fọkime o djephia taghene oba akpọ na o te ne.

19. Me yo fori ne rhe kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol na?

¹⁹ Ọwan e rhe oborẹ aruẹmẹrẹn i Baibol ezẹko ine rugba lele-e. Ọmẹraro Daniel dede o vwẹruọ oborẹ ọsoso iyẹnrẹn rọ yare i mevirhọ-ọ. (Dan. 12:8, 9) Ọrẹn, fọkime e vwẹruọ oborẹ aruẹmẹrẹn owu ono rugba lele-e, o mevirhọ taghene aruẹmẹrẹn ọrana o ruẹgba dẹ-ẹ. O vwo ẹfro-o, ana sabu hẹroso i Jehova taghene ono dje rẹn ọwan oborẹ o fori ne rhe kpahen uvuẹn ọke rọ ghwai serhọ, jerẹ oborẹ o ru vrẹn ne.​—Amos 3:7.

20. Aruẹmẹrẹn oghẹnrensan ego yi ne rugba phẹrẹkpẹ, me yo fori ne rhe ruẹ?

²⁰ Egbamwa na ine ruẹ aghwoghwo “ufuoma ọrhẹ omefuon.” (1 Thess. 5:3) Orho ru, omẹgbanhon usun oseghe akpọ na ni na kparehaso ẹga efian, ji ghwọghiẹ. (Rev. 17:16, 17) Aye ni na ji kparehaso idibo i Jehova. (Ezek. 38:18, 19) Ekwakwa erana ni ne lele fi uvweri rọ kẹta ro rhiẹ Armageddon. (Rev. 16:14, 16) Ana sabu vwo imwẹro taghene ekwakwa erana ina phia phẹrẹkpẹ. Bọmọke ono ki te, jene rhe dje ọdaremẹro ọwan phia rẹn Jehova nyoma ra na kpomavi rẹn aruẹmẹrẹn i Baibol na, ji ha userhumu rẹn awọrọ ru te omaran.