1. Mesoriẹ itu i Babylon a djokarhọ uruemru ọmẹraro Daniel?

 ỌMẸRARO Daniel ọ ha uphuphẹn ọke itu i Babylon e mwuien, ji kpariẹ nẹ Jerusalem ro rhiẹ amwa re vwiẹ ye riẹ Babylon. Ọrẹn, ihworho ri mwu i Daniel ni djokarhọ uruemruie. Aye ni mẹrẹn oborẹ “onyakpọ ọ mẹrẹn”​—taghene Daniel o “vwo upe owuorowu-u, o ji vwo erhumu,” habaye o nẹ ekrun ro titiri rhe. (1 Sam. 16:7) Fọkiẹ iroro erana, itu i Babylon ni yonirien nọ sabu wian uvuẹn egodo orodje na.​—Dan. 1:3, 4, 6.

2. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni Daniel? (Ezekiel 14:14)

² Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen Daniel, orhiẹ fọkiẹ omẹhaphia ye-e, yanghene owian ro titiri ro vwori uvuẹn egodo orodje na-a, ọrẹn fọkiẹ aruẹ ohworho rọ havwọ. Itiọrurhomẹmro, ọkezẹko Daniel ọ ha emrẹ ẹgbukpe 20 ọvo, ọke i Jehova ọ ta taghene Daniel ọ họhọ i Noah ọrhẹ Job, ri rhiẹ ihworho ri fuevwan ga i Jehova uvwre ẹgbukpe buebun. (Gen. 5:32; 6:9, 10; Job 42:16, 17; se Ezekiel 14:14.) Jehova no ji vwo ẹguọlọ kpahen Daniel uvwre ọsoso akpenyerẹn yen.​—Dan. 10:11, 19.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen iruemru i Daniel eva, rọ lẹrheriẹ rhiẹ ohworho rọ ghanren rẹn Jehova. Ọrukaro, ene yono kpahen uruemru owuowu ọrhẹ erhirhiẹ sansan ro dje yi phia. Orho ru, ene yono oborẹ ọ ha userhumu rẹn Daniel vwo iruemru enana. Ọrọkẹta, ene yono oborẹ ene ru hẹrokelie. Dedevwo a kwaphiẹ urhomu-ẹmro ọnana rhọ fọkiẹ iphuphẹn, ọrẹn ọwan ephian ina sabu yono nẹ udje i Daniel.

4. Marhẹ i Daniel o ru dje uduefigbere phia? Dje udje yi.

⁴ Ihworho re fiudugbere ina sabu zofẹn, ọrẹn aye i vwa ha uphẹn rẹn ofẹn na nọ lẹrhẹ aye je ruẹ oborẹ ọgbare-e. Daniel idama ro fiudugbere omamọ. Roro kpahen erhirhiẹ  eva ro dje uduefigbere phia. Ọrukaro ọ phiare emrẹ ẹgbukpe eva ọke itu i Babylon a ghwọghọ i Jerusalem hin. Orodje Nebuchadnezzar ọrẹ Babylon nọ menemena kpahen oma ọduado owu ro kpokpirie ẹhẹn omamọ. Nọ djofẹn mwu evwẹghwanriẹn taghene ono kpe aye hwu, omaran ji te Daniel, orhianẹ aye a sabu ta riẹn emena na, ji rhian oborẹ o mevirhọ-ọ. (Dan. 2:3-5) Daniel nọ kpare idjaghwẹ ogege; orhiomara-an, ihworho ine hwuo. No ‘bru orodje na nọ nekpẹn ibiọke mie yi, nọ sabu rhian emena na rẹn orodje na.’ (Dan. 2:16) Ọrana ọ guọlọ uduefigbere ọrhẹ esegburhomẹmro. O vwo iyẹnrẹn ro djerie phia taghene Daniel ọ rhian emena dẹ ne-e. Nọ ta rẹn igbehian yen​—ri vwo edẹ itu i Babylon i mwu rẹn aye, ro rhiẹ Shadrach, Meshach, ọrhẹ Abednego​—nẹ aye i ‘nẹrhomo vwe Osolobrugwẹ odjuwu na no gbe arodọmẹ rẹn aye kpahen odjahen ọnana.’ (Dan. 2:18) Jehova nọ kpahenrhọ ẹrhomo erana. Nyoma userhumu i Jehova, Daniel nọ rhian emena i Nebuchadnezzar. Omarana, Daniel ọrhẹ igbehian yen erhe hwu-u.

5. Ọdamuni ọrọrọ ọgo sekpahen uduefigbere yi Daniel o rhiẹromẹrẹn?

⁵ Ọke i Daniel ọ rhian emena kpahen oma ọduado na hin, na rharhumu damu uduefigbere ọnẹyen ni. Nebuchadnezzar nọ menemena ọrọrọ ro ji kpokpi ẹhẹn yen. Emena ọnana ọ sekpahen orhan ọduado. Daniel no fiudugbere dje rẹn orodje na oborẹ emena na o mevirhọ, ji ta rẹn orodje na taghene ono kpomorhuẹ, habaye ene tie nẹ ẹrhẹ orodje uvwre ọke. (Dan. 4:25) Manẹ orodje na ọ sabu roro taghene Daniel ọ kparahasuiẹ, omarana no ji kpe yi hwu. Ọrẹn, Daniel o dje uduefigbere phia ji rhian emena na.

6. Me yọ ha userhumu rẹn Daniel dje uduefigbere phia?

⁶ Me yọ sabu ha userhumu rẹn Daniel dje uduefigbere phia uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen? Ọke rọ ha uphuphẹn, Daniel o yono nẹ udje eri vwiẹriẹ. O vwo ẹfro-o, aye i huvwele ọkpọvi ri Jehova o tiobọnu rẹn emiemọ ri rhiẹ emọ Israel, aye ni ji ha Urhi Jehova yono ọmọ aye. (Deut. 6:6-9) Orhiẹ Ekama Ikpe na ọvo yi Daniel o rheri-i, ọ ji dabu rhe kpahen oborẹ onyẹ Israel ọnọ sabu re, ọrhẹ oborẹ ọnọ jọ  riọ. b (Lev. 11:4-8; Dan. 1:8, 11-13) Daniel o ji yono kpahen ikuegbe ihworho Osolobrugwẹ, omarana o rhe oborẹ ọ phia rẹn aye ọke aye i vwe kwe nyalele irhi egbagba i Jehova. (Dan. 9:10, 11) Ekwakwa ri phiare uvuẹn akpenyerẹn i Daniel ọ lẹrheriẹ fiudugbere taghene Jehova ọrhẹ emakashe Enẹyen ri vwo omẹgbanhon, a hobọtua ye.​—Dan. 2:19-24; 10:12, 18, 19.

7. Me yẹ emru ọrọrọ rọ ha userhumu rẹn Daniel vwo uduefigbere? (Ni ifoto na.)

⁷ Daniel o yono kpahen eyaya emẹraro i Jehova, ji te aruẹmẹrẹn i Jeremiah sansan. Nyoma uyono ọrana, Daniel nọ sabu mẹrẹnvwrurhe ọke oru taghene erhirhiẹ evrẹn itu i Jew na uvuẹn Babylon, ono toba phẹrẹkpẹ. (Dan. 9:2) Ọke i Daniel ọ mẹrẹn aruẹmẹrẹn i Baibol re ruẹgba, no ruẹ ẹruẹhasuiẹ kpahen Jehova gbanhonrhọ, ihworho ri vwo ẹruẹhaso ọgbogbanhon kpahen Jehova, e ji dje uduefigbere ọgbogbanhon phia. (Haye vwanvwọn Romans 8:31, 32, 37-39.) Ọrọ mai ghanren, Daniel ọ nẹrhomo vwe i Jehova ọgbọ buebun. (Dan. 6:10) Ọ rhian edandan yen vwe i Jehova, ji ta ẹhẹn yen riẹn. Daniel ọ ji nekpẹn userhumu. (Dan. 9:4, 5, 19) Ọye onyakpọ jerẹ ọwan, omarana e vwiẹ ye rhẹ uduefigbere-e. Ukpomaran, o vwo uruemru ọrana nyoma uyono, ẹrhomo ọrhẹ ẹruẹhaso kpahen Jehova.

8. Marhẹ ene ru vwo uduefigbere?

⁸ Me yo fori ne ru na sabu vwo uduefigbere? Eri vwiẹre ọwan ina sabu ta rẹn ọwan ne vwo uduefigbere, ọrẹn aye i sabu lẹrhẹ ọwan vwo uduefigbere-e, ọrhọ tobọ rhianẹ aye fiudugbere. Ne vwo uduefigbere, ọ họhọ ọke re yono ona ọkpokpọ. Izede owu ene ru rhe ona ọrana, yẹ ọrẹ ana dabu ni irueruo oyono na so, ji hẹrokele udje yi. Omaran ọ ji havwọ, ọwan e yono oborẹ e fiudugbere, nyoma re ni oborẹ awọrọ e djeyi phia lele, ji hẹrokele udje aye. Me ye yono mie i Daniel ne? Jerẹ Daniel, o fori na dabu rhe i Baibol na. Ene vi vwo onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ Jehova nyoma ra na nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe vwe yi ọke ephian. O ji fo na hẹroso i Jehova, rhẹ imwẹro na taghene ọ hobọtua ọwan. Omarana, ọke arha damu esegburhomẹmro ọwan ni, ne ne fiudugbere.

9. Marhẹ e ru mẹrẹn erere ọke erhe dje uduefigbere phia?

⁹ Ọwan a mẹrẹn erere nyoma izede buebun ọke erhe dje uduefigbere phia. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Ben. O riẹ isukuru obẹ Germany, ekete ihworho buebun e vwo imwẹro kpahen uyono ekwakwa ri varhe, re ji roro taghene iyẹnrẹn i Baibol na kpahen emama, ikun esia. Ẹdẹ owu, na yẹ Ben uphẹn ro no mevi obaro emọ iklasiẹ, ji dje kpahen oborẹ ọsoriẹ o vwo imwẹro taghene a ma arhọ. No fiudugbere dje imwẹro enẹyen fiotọre. Me yo nerhumie rhe? Ben nọ tare: “Oyono mẹ nọ dabu kerhọ, nọ ji ghalẹ iyẹnrẹn erọrọ mi guọlọre hatua oborẹ mie djephia na, rẹn emọ iklasi mẹ.” Marhẹ emọ iklasi Ben i kpahenrhọ ye lele? Ben nọ ji ta; “Buebun aye i kerhọ ẹhaphia mẹ, aye ni tare taghene oma ọ ji merhen aye kpahen mẹ.” Jerẹ oborẹ udje i Ben o djephia, ihworho e mwuọghọ rẹn ihworho re dje uduefigbere phia. Aye ina ji sabu ha userhumu rẹn  eri vwo omamọ ẹhẹn yono kpahen Jehova. Itiọrurhomẹmro, o vwo iroro ri soriẹ ene dje uduefigbere phia.

10. Me yẹ atamwu?

¹⁰ Uvuẹn i Baibol na, ẹmro i Hebrew re se “atamwu,” yanghene “ẹguọlọ atamwu,” o mevirhọ onyerẹnkugbe ọgbogbanhon ra ha dje ẹguọlọ ri Jehova o vwo kpahen idibo yi. Baibol na ọ ji ha aruẹ ẹmro ọrana dje ẹguọlọ re djephia uvwre idibo i Jehova. (2 Sam. 9:6, 7) Atamwu ọwan ọnọ sabu gbanhonrhọ orho ru. Jene yono oborẹ atamwu i Daniel o ru gbanhonrhọ.

11. Marhẹ i Daniel o ru dje atamwu phia ọke rọ ho ne? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹¹ A damu atamwu ri Daniel o vwo kpahen Jehova ni ọgbọ buebun uvuẹn akpenyerẹn yen. Ọrẹn, owu usuẹn edamuni erana ọ phiare ọke rọ vrẹn ẹgbukpe 90 ne. Uvwre ọke ọnana, itu i Mede ọrhẹ Persia i fiẹ Babylon kparobọ ne, Orodje Darius nọ yo suẹn. Ihworho ra wian uvuẹn egodo orodje na e vwo ẹguọlọ kpahen Danie-el, aye i vwa ji họghọ rẹn Osolobrugwẹ rọ ga-a. Omarana, aye ni djiroro aye ine kpe i Daniel hwu. Aye ni jurhi rẹ orodje na o vwobọrhọ, nọ damu Daniel ni sẹ ono vwo atamwu kpahen Osolobrugwẹ ye, gbinẹ orodje na. Oborẹ Daniel ọnọ ghwai ru ro no djephia sẹ o vwo atamwu kpahen orodje na, ji ru jerẹ awọrọ, yẹ ọrẹ ọnọ jọ nẹrhomo vwe i Jehova ẹdọke 30. Daniel nọ tenren. Omarana, ne dorinrien rhẹ ukpotọ ikporokpo i havwọ. Ọrẹn, Jehova nọ kwosa rẹn Daniel fọkiẹ atamwu ọnẹyen nyoma ro simie nẹ unu ikporokpo na. (Dan. 6:12-15, 20-22) Marhẹ ene ru vwo aruẹ atamwu ọgbogbanhon i Daniel kpahen Jehova?

12. Marhẹ i Daniel o ru vwo atamwu ọgbogbanhon kpahen Jehova?

¹² Jerẹ oborẹ a hunute vrẹn ne, ẹguọlọ yo mwu ọwan dje atamwu phia. Atamwu i Daniel kpahen Jehova ọ gbanhonron fọkime o vwo ẹguọlọ okokodo kpahiẹn. Daniel o vwo aruẹ ẹguọlọ ọrana fọkime o roro kpahen iruemru i Jehova, ọrhẹ izede Ọye o dje aye phia lele. (Dan. 9:4) Daniel o ji roro kodo kpahen ọsoso ekwakwa irhorhomu ri Jehova o ru riẹn ọrhẹ  ihworho Enẹyen ne, no ji dje ọdaremẹro phia.​—Dan. 2:20-23; 9:15, 16.

13. (a) Edamuni ego ri sekpahen atamwu yẹ iphuphẹn a dẹrughwaroghwẹ? Dje udje yi. (Ni ifoto na.) (b) Jerẹ oborẹ ividio na o djephia, marhẹ wu na kpahenrhọ ye lele ọke awọrọ i rha nọ sẹ Iseri Jehova i vwo ekwerhọ kpahen ehworhare ọrhẹ ehworhare, yanghene emẹse ọrhẹ emẹse ra djọse?

¹³ Jerẹ Daniel, iphuphẹn i ha uvwre ihworho ri vwe mwuọghọ rẹn Jehova ọrhẹ irhi egbagba Enẹyen. Aruẹ ihworho erana ina sabu vwo utuoma kpahen eri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Ihworho ezẹko a tobọ damoma sehiẹn iphuphẹn ọwan nẹ aye i je vwo atamwu kpahen Jehova. Jerẹ udje, djokarhọ oborẹ ọ phia rẹn idama owu re se Graeme, ro rhirhiẹ Australia. Ọ dẹrughwaroghwu ọdamuni owu ọke ro ha secondary school. Oyono aye nọ nọ emọ iklasi na oborẹ aye ina kpahenrhọ ye lele, orhianẹ ugbehian aye owu nọ ta rẹn aye taghene ọye ọ djọse ọhworhare ọrhẹ ọhworhare yanghene ọgbọtọ ọrhẹ ọgbọtọ. Oyono na nọ tare taghene eri hobọtua ugbehian ro nyerẹn aruẹ akpọ ọrana, i mevi owuobọ iklasi na; eri vwa hobọtua ye, i mevi obọreva ye. Graeme nọ tare, “Ọsoso iklasi na ni mevi obọrẹ ukaro na, omẹmẹ ọrhẹ Oseri Jehova ọrọrọ nọ yi mevi obọrẹ o vwo kwerhọ aruẹ akpọ ọrana.” Erhirhiẹ na no biomurhọ, ọrẹn nọ lẹrhẹ Graeme dje atamwuiẹn kpahen Jehova phia. Graeme nọ tare, “Uvwre uyono unọke owu rọ hẹrhẹre na, emọ iklasi ame ọrhẹ oyono ame dede na ha ame djechẹẹ. Mi damoma chochọn esegburhomẹmro mẹ izede dẹndẹn, ọrẹn aye kwerhọ oborẹ mia ta-a.” Marhẹ ọdamuni ọnana ọ hobọte Graeme lele? Nọ tare, “Oma ọ merhen mẹ taghene emọ iklasi mẹ a ha mẹ djechẹẹ-ẹ, ọrẹn ọmerhoma taghene mi sabu sẹrorẹ atamwu mẹ kpahen Jehova, ji chochọn esegburhomẹmro mẹ.” c

14. Me yẹ izede owu ene ru vwo atamwu ọgbogbanhon kpahen Jehova?

¹⁴ Ana sabu vwo atamwu ọgbogbanhon kpahen Jehova, erhe vwo ẹguọlọ okokodo kpahiẹn jerẹ Daniel. E vwo aruẹ ẹguọlọ ọrana ọke re yono kpahen iruemru i Jehova. Jerẹ udje, ana sabu yono kpahen ekwakwa rọ maren. (Rom. 1:20) Wu rha guọlọ ruẹ ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ wu vwo kpahen Jehova kodorhọ, wu na sabu se irhomu-ẹmro ri ha ifi urhomu-ẹmro na “A Ma Riẹn?” yanghene ni ividio na. Wu na ji sabu sẹ ibroshọ na Was Life Created? ọrhẹ The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking. Djokarhọ oborẹ omizu ọgbọtọ owu re se Esther ọ ta kpahen ẹbe erana: “Iroro aye i haphia o serhọ dẹn. Ibroshọ na i vwa ta wẹn oborẹ wu ne vwo imwẹro kpahe-en; aye a ghwai dje wẹn ihwẹnmro na, ji ha uphẹn wẹn brorhiẹn omobọ.” Ben, ra hunute vrẹn ne, nọ tare: “Iyẹnrẹn ri ha uvuien a bọn esegburhomẹmro gbanhan. O djephia mẹ taghene Osolobrugwẹ yọ ma arhọ.” Ọke wu rhe yono kpahen ihwẹnmro ọnana hin, wu ne ji kwerhọ ẹmro i Baibol na rọ tare: “Wu mwuovwan, Jehova Osolobrugwẹ ame, wu na ha ujiri, ọghọ, kugbe omẹgbanhon na, nime wẹwẹ yi ma ekwakwa ephian.”​—Rev. 4:11. d

15. Me yẹ izede ọrọrọ ene ru vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ Jehova?

¹⁵ Izede ọrọrọ ene ru vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Jehova, yẹ ọrẹ ene yono kpahen akpenyerẹn i Jesu. Omizu ọgbọtọ  owu re se Samira, ro rhirhiẹ Germany, o ru te omaran. Nọ tare: “Mi rhe i Jehova rhọ nyoma i Jesu.” Ọke i Samira ọ ha ọmọvwerhe, ọ damoma ro no vwẹruọ ye sẹ Jehova ọ hẹrote ọwan. Ọrẹn, ọ sabu vwẹruọ iroro i Jesu. Nọ habaye, “Mi vwo ẹguọlọ kpahen Jesu fọkime ọye ohworho ra sabu bruẹ nya, ro ji vwo ẹguọlọ emọvwerhe.” Ọke ro yono kpahen Jesu rhọ, no vwo onyerẹnkugbe rọ gbanhonron rhẹ Jehova. Mesoriẹ? Samira nọ tare: “Ni mi vwẹruọ ye bibiesuọn taghene Jesu ọ dabu hẹrokele Ọsẹ ye gbagba. Aye i họhọre omamọ. Ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene ọnana usuẹn oborẹ ọsoriẹ i Jehova o dje i Jesu rhiẹ otọrakpọ na, neneyo ituakpọ i sabu rhe i Jehova rhọ.” (John 14:9) Wu rha guọlọ nẹ onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ Jehova nọ kpẹnkpẹnrhọ, ono rhomu wu rhe yono kpahen Jesu. Wu rhe ruẹ ọrana, ẹguọlọ ọrhẹ atamwu wu vwo kpahen Jehova ọnọ gbanhonrhọ.

16. Marhẹ e ru mẹrẹn erere ọke erhe dje atamwu phia? (Psalm 18:25; Micah 6:8)

¹⁶ Erhe dje atamwu phia, ne ji vwo igbehian ri kpẹnkpẹnren ri vwo atamwu. (Ruth 1:14-17) Habaye, ihworho ri vwo atamwu kpahen Jehova, ina sabu vwo ẹhẹn ọfọfọ. Mesoriẹ? Fọkime Jehova o veri taghene ono vwo atamwu kpahen eri vwo atamwu kpahiẹn. (Se Psalm 18:25; Micah 6:8.) Gbe rorie​—Ọmemama Ọrọmaigbanhon na o mwuegbe ro no vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan! Orho vwo aruẹ ẹguọlọ ọrana ne, o vwo ọdamuni, ẹkparehaso yanghene uhwu dede rọ nọ sabu ghwọghiẹ-ẹ. (Dan. 12:13; Luke 20:37, 38; Rom. 8:38, 39) Omarana, ọghanren na hẹrokele i Daniel, ji sẹrorẹ atamwu kpahen Jehova!

17-18. Me ya na ji sabu yono mie i Daniel?

¹⁷ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, e yono kpahen iruemru i Daniel eva ọvo ne. Ọrẹn, o ji vwo ekwakwa buebun ene ji yono mie yin. Jerẹ udje, Jehova ọ yẹ Daniel emena arudo ọrhẹ emena sansan, ji yẹ ye omẹgbanhon rọ nọ rhian urhomu edje aruẹmẹrẹn sansan. Buebun aruẹmẹrẹn erana i rugba ne. Erọrọ e dje kpahen oborẹ ọnọ phia obaro na ri na hobọte kohworho kohworho.

¹⁸ Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen aruẹmẹrẹn eva ri Daniel ọ ya rhotọre. Ọwan ephian sẹ iphuphẹn yanghene eri kpako ne i rhe vwẹruọ aye, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ẹghwanren vwana. Aruẹmẹrẹn erana ina ji sabu ruẹ uduefigbere ọrhẹ atamwu ọwan gbanhonrhọ, neneyo e mwuegbe hẹrhẹ edamuni ra sa obaro na.