URHOMU-ẸMRO UYONO 31
IJORO 12 Jehova, Osolobrugwẹ Rọmaido
Oborẹ i Jehova o ru ne nọ Sabu Simi Ituakpọ ri Vwa Gba
“Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen akpọ na omamọ, no dje Ọmọyen owu ọvo ro vwori rhe.”—JOHN 3:16.
OBORẸ ENE YONO KPAHEN
Ene yono kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan wọnrọn hasuẹ ọdandan, ọrhẹ oborẹ o ru dje arodọmẹ rẹn ọwan na sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ.
1-2. (a) Me yẹ ọdandan, marhẹ ene ru wọnrọn hasuiẹ? (Jeghwai se “Ẹmro re Dje Fiotọre.”) (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ọrhẹ irhomu-ẹmro erọrọ ri ha uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọnana? (Jeghwai se “Iyẹnrẹn Harẹn Ihworho ri ne Seyi.”)
WU GUỌLỌ rhe oborẹ ẹguọlọ i Jehova o vwo kpahuọn ọ gbanhon te? Wu na sabu mẹrẹn ẹkpahenrhọ na nyoma: Wu ne yono kpahen oborẹ o ru ne, nọ sabu simuo nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu. Ọdandan a ọvwreghrẹn rẹ ọwan ọvo ina ja sabu fikparobọ. Ọwan e ruẹ ọdandan ọke ephian, e ji hwuẹ fọkiẹ ọdandan. (Rom. 5:12) Ọrẹn, o vwo omamọ iyẹnrẹn. Ana sabu fiẹ ọdandan kparobọ, nyoma userhumu i Jehova. Itiọrurhomẹmro, e vwo imwẹro taghene Jehova ono simi ọwan!
2 O te ẹgbukpe 6,000 ne, ri Jehova ọ ha userhumu rẹn ituakpọ wọnrọn hasuẹ ọdandan. Mesoriẹ? Fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. Nẹ ọtonrhọ rhe yi Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ, omarana, o ruẹ ekwakwa buebun ne nọ sabu harhomu edandan ọwan. Osolobrugwẹ o rheri taghene ọdandan o lele fiẹ uhwu, ọrẹn, ọ guọlọ ne hwu-u. Ọ guọlọre ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (Rom. 6:23) Ọrana yẹ ọhọre i Jehova ha wẹn. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana kpahenrhọ enọ esa: (1) Ifiẹrorhọ ọgo yi Jehova o tiobọnu rẹn ituakpọ ri vwa gba? (2) Marhẹ ihworho ọke i Baibol i ru lẹrhẹ oma merhen i Jehova? (3) Marhẹ i Jesu o ru simi ituakpọ ri vwa gba?
IFIẸRORHỌ ỌGO YI JEHOVA O TIOBỌNU RẸN ITUAKPỌ RI VWA GBA?
3. Marhẹ Adam ọrhẹ Eve i ru rhiẹ iruedandan?
3 Ọke i Jehova ọ ma Adam ọrhẹ Eve, ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen aye. Ọ yẹrẹ aye ogba orhorhomu, ẹghẹlẹ orọnmo, ọrhẹ owian rọ merhoma omamọ. Aye ine vwiẹ emọ vuọn akpọ na, ji ruẹ ọsoso akpọ na rhiẹ paradais jerẹ ogba Eden. Ọ yẹrẹ aye urhi owu ọvo. Nọ ha orhetio rẹn aye taghene aye i rha ha arudo tiẹn uvwele yi aye ine hwuo. Ọwan i rhe oborẹ ọ phiare. Ọmakashe owu ro rhiẹ ọvwọkon, ro vwo vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ituakpọ, nọ damẹ Adam ọrhẹ Eve ni, ro lele fiẹ ọdandan. Adam ọrhẹ Eve ni ghini tiẹn uvwele i Jehova. Aye ni ruẹ ọdandan, fọkime aye a hẹroso i Jehova-a. Jerẹ oborẹ ọwan i rheri, ẹmro i Jehova no rugba. Nẹ ọke ọrana rhe, aye ni rioja oborẹ o nerhumie rhe: aye ni horo, obẹtaye, aye ni hwuru.—Gen. 1:28, 29; 2:8, 9, 16-18; 3:1-6, 17-19, 24; 5:5.
4. Mesoriẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen ọdandan, ji ha userhumu rẹn ọwan wọnrọn hasuiẹ? (Romans 8:20, 21)
4 Jehova ọ nẹ iyẹnrẹn ọrana rhẹ i Baibol, na sabu mẹrẹn erere nie rhe. Ọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ o vwo utuoma kpahen ọdandan omamọ. Ọdandan ọ ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhe i Jehova, ji lele fiẹ uhwu. (Isa. 59:2) Ọrana yọ soriẹ Echu, o vwo ẹguọlọ kpahen ọdandan, ji guọlọ ne vwobọrhọ ye. Ọnọ sabu rhe roro taghene o fikparobọ uvuẹn ogba Eden ne. Ọrẹn, ọ dabu vwẹruọ oborẹ ẹguọlọ i Jehova ọ gbanhon te-e. Ọhọre Osolobrugwẹ kpahen emọ Adam ọrhẹ Eve o ji wene-e. O vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ omamọ, omarana, nọ yẹrẹ aye ifiẹrorhọ. (Se Romans 8:20, 21.) Jehova o rheri taghene ihworho ezẹko ine vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ji guọlọ userhumie nẹ aye i sabu wọnrọn hasuẹ ọdandan. Jehova no rurie nẹ aye i sabu tikẹriẹ, ji simi aye nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu. Me yi Jehova ono ruo nọ sabu phia?
5. Ọkiọgo yi Jehova ọ yẹ ituakpọ ri vwa gba ifiẹrorhọ? Djeyi fiotọre. (Genesis 3:15)
5 Se Genesis 3:15. Jehova ọ yẹ ituakpọ ifiẹrorhọ ọke rọ ta kpahen oghwọghọ Echu. Osolobrugwẹ ọ mẹraruiẹ rhotọre taghene “ọmọ” na ono simi ituakpọ. Obaro na, ọmọ na ọnọ ghwọghọ Echu, ji kwaphiẹ ekwakwa ephian serhọ. (1 John 3:8) Ọrẹn, ọmọ na ọnọ rioja. Echu ono nyomu ọmọ na, nyoma rọ nọ suẹ uhwu kpe yi. Ọrana ọnọ miamẹ i Jehova omamọ. Ọrẹn, omiamiamo na ono simi ituakpọ nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu.
MARHẸ ITUAKPỌ RI VWA GBA ỌKE AHWANREN I RU LẸRHẸ OMA MERHEN I JEHOVA?
6. Me yẹ Abel, Noah ọrhẹ awọrọ ri fuevwan i ruru nẹ aye i sabu tikẹrẹ i Jehova?
6 Ẹgbukpe buebun rhe na, Jehova nọ dabu djeyi fiotọre oborẹ ituakpọ ri vwa gba ine ru sabu tikẹriẹ. Ọke Adam ọrhẹ Eve a kparehaso i Jehova hin, Abel ro rhiẹ ọmọ aye ọreva, yẹ ohworho ọrukaro ro vwo esegburhomẹmro kpahen Jehova. Fọkime Abel o vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ọ ji guọlọ ru oborẹ ọnọ merhiẹn oma ji tikẹriẹ, no ze izobo riẹn. Abel osuingegede, omarana, nọ ha ezẹko usuẹn igegede yi ze izobo rẹn i Jehova. Marhẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ye lele? No vwo “ekwerhọ kpahen Abel ọrhẹ izobo yi.” (Gen. 4:4) Jehova o ji vwo ekwerhọ kpahen aruẹ izobo rẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahiẹn ri ji hẹrosuiẹ i zeri—owu usuẹn aye yẹ Noah. (Gen. 8:20, 21) Izobo aye ri Jehova o rhiabọ dede, no djephia taghene ituakpọ ri vwa gba ina sabu vwo ekwerhọ ye ji tikẹriẹ. b
7. Me ye yono nẹ omwemẹ Abraham ọnọ ha ọmọyen ze izobo?
7 Jehova ọ ta rẹn Abraham, ro dje esegburhomẹmro ọgbogbanhon phia no ru emru rọ vwọ lọhọ—nọyẹ ọrẹ ọnọ ha ọmọyen Isaac ze izobo. Emru ọnana yọ mai bẹn rẹn Abraham. Udabọ ọrana, ọ ji huvwele i Jehova. Ọrẹn, ọke Abraham ọ guọlọ kpe ọmọ na, Jehova nọ dariẹ obọ ji. Itiọrurhomẹmro, udje ọrana uyono harẹn ihworho ri vwo esegburhomẹmro, nọyẹ Jehova o mwuegbe rọ nọ ha Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen ze izobo. Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ omamọ.—Gen. 22:1-18.
8. Me yẹ izobo rẹ emọ Israel i zeri ọ rionbọrhọ? (Leviticus 4:27-29; 17:11)
8 Ọke oru, Jehova no jurhi rẹn emọ Israel taghene aye ina vi ha eranmo ze izobo na sabu harhomu edandan aye. (Se Leviticus 4:27-29; 17:11.) Izobo erana, a rionbọrhọ izobo i Jesu ro no simi ituakpọ nẹ ọdandan phẹlẹphẹlẹ. Ẹhẹn ọfuanfon na o mwuẹ emẹraro Osolobrugwẹ ya taghene Ọmọ oghẹnrensan re vive kpahen na, ọnọ rioja ji hwu. Ana haye ze izobo jerẹ ọke ra ha ogegede ze izobo. (Isa. 53:1-12) Roro kpahen ọnana: Jehova ono ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre na ha Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen ze izobo, nọ sabu simi ituakpọ—ji te owẹwẹ, nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu!
MARHẸ I JESU O RU SIMI ITUAKPỌ?
9. Me yi John ro Brawanrhame ọ ta kpahen Jesu? (Hebrews 9:22; 10:1-4, 12)
9 Uvuẹn ọke Ilele Kristi erukaro na, John ro Brawanrhame nọ ta kpahen Jesu ro rhiẹ onyẹ Nazareth omana: “Nughe, Ọmogegede Osolobrugwẹ ro no tiẹ ọdandan akpọ na nie!” (John 1:29) Ẹmro enana i djephia taghene Jesu yẹ Ọmọ ra mẹraro kpahen na. Ọnọ ha arhọ ye ze izobo. Vwana, Ọmọ na ọ rhe ne, ro no simi ituakpọ nẹ ọdandan phẹlẹphẹlẹ.—Se Hebrews 9:22; 10:1-4, 12.
10. Marhẹ i Jesu o ru djephia taghene ọ “rhe me se” iruedandan?
10 Jesu ọ ha userhumu rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre fọkiẹ ọdandan aye i ruru, ji ha use rẹn aye nẹ aye i rhiẹ idibo yi. O rheri taghene ituakpọ a rioja fọkiẹ ọdandan. Omarana, nọ ha userhumu rẹn ihworho re rhe rhẹ iruedandan. No djerie fiotọre omana: “Ihworho ri vwo omọkpokpọ a guọlọ idọkitọ-ọ, ọrẹn, ere kpomẹ yi guọleriẹ.” Nọ habaye: “Fọkime mi rhe me se iruedandan, rhẹ evwata-a.” (Matt. 9:12, 13) Jesu o ru lele oborẹ ọ tare na. Ọ harhomu ọmase owu rọ ha ame oviẹ ye ghwe aghwẹ ye. (Luke 7:37-50) O yono ọmase onyẹ i Samaria owu uyono ọghoghanren uvuẹn ekete edje na, dedevwo o rheri taghene ọmase na ọ djọse rhẹ ọhworhare ro vwo rhiẹ esa ye. (John 4:7, 17-19, 25, 26) Osolobrugwẹ ọ tobọ yẹ i Jesu omẹgbanhon ro no fiobarhọ ọdandan ọrhẹ uhwu. Marhẹ ono ruie lele? Jesu ọ rhọmọ ehworhare ọrhẹ emẹse, emọvwerhe kugbe iphuphẹn nuhwu.—Matt. 11:5.
11. Mesoriẹ iruedandan e vwo ẹhẹn aye ine tikẹrẹ i Jesu?
11 O fiotọre taghene ọrana yọ soriẹ iruedandan e vwo ẹhẹn aye ine tikẹrẹ i Jesu. O dje aruẹdọn ọrhẹ uruemru re roro phia rẹn aye. Aye i vwa zofẹn aye ine tikẹrẹ i Jesu-u. (Luke 15:1, 2) Jesu ọ ha ebrurhọ rẹn ihworho ri dje esegburhomẹmro kpahiẹn, ji kpẹmẹ aye. (Luke 19:1-10) Jesu o vwo arodọmẹ jerẹ Ọsẹ ye. (John 14:9) Nyoma i oborẹ Jesu o ruẹ ihworho lele, no djephia taghene Ọsẹ ye ro vwo aruẹdọn, arodọmẹ ọrhẹ ẹguọlọ, ọ ji guọlọ ha userhumu rẹn aye wọnrọn hasuẹ ọdandan. Jesu ọ ha userhumu rẹn iruedandan wene uruemru aye ji rhiẹ idibo yi.—Luke 5:27, 28.
12. Me yi Jesu ọ ta kpahen uhwu ọnẹyen?
12 Jesu o rheri taghene ono hwu harẹn ituakpọ. Ọ ta rẹn idibo yi ọgbọ buebun taghene, ana rhẹ ye ji kpe yi mwu orhan. (Matt. 17:22; 20:18, 19) O rheri taghene arhọ ye rọ nọ ha ze izobo ono tiẹ ọdandan akpọ na nie, jerẹ oborẹ i John ọrhẹ emẹraro erọrọ i mẹraro kpahen. Jesu ọ ji ta taghene orho hwu ne, ono “tiẹ aruẹ ihworho sansan” kẹroma. (John 12:32) Ituakpọ ri vwa gba ina sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova, nyoma aye ina ha i Jesu ruẹ Ọrovwori aye ji hẹrokelie. Aye i rhe ruẹ omaran, ne ne ‘simi aye nẹ abọ ọdandan.’ (Rom. 6:14, 18, 22; John 8:32) Omarana, Jesu nọ homakpahontọre ji fiudugbere hwu uhwu oja fọkiẹ ọwan, na sabu simirhọ.—John 10:17, 18.
13. Marhẹ i Jesu o hwu lele, me yẹ uhwuie o yonirin ọwan kpahen i Jehova? (Ni ifoto na.)
13 A rhẹ i Jesu, e mwurien, e phienrien, a ta erharhere ẹmro kpahiẹn, mọrenfian banriẹn, ji ha oja riẹ. Obẹtaye, isodja ni sunrien riẹ ekete ra na kanriẹn mwu orhan ji kpe yi hwu. Uvwrọke i Jesu ọ dẹrughwaroghwu emiamiamo erana, o vwo Ohworho ọrọrọ rẹ erhirhiẹ na ọ mai hobọte. Ọravwọ yi Jehova Osolobrugwẹ. Jehova o vwo omẹgbanhon rọ nọ dobọ oja na ji, ọrẹn o ruẹ omara-an. Mesoriẹ Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ ọnọ ha uphẹn rẹn ọmọyen nọ rioja? Fọkiẹ ẹguọlọ. Jesu nọ tare: “Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen akpọ na omamọ, no dje Ọmọyen owu ọvo ro vwori rhe, neneyo a ja rha ghwọghọ kohworho kohworho ro vwo esegburhomẹmro kpahiẹn, ukpomaran no no vwo arhọ i bẹmẹdẹ.”—John 3:16.
Ọ miamẹ i Jehova oma omamọ ọke re kpe Ọmọyen hwu, o diẹn omiamiamo na nọ sabu simi ọwan nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu (Ni udjoghwẹ 13)
14. Me yẹ izobo i Jesu o yoniruon?
14 Izobo i Jesu o djephia taghene Jehova o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen emọ Adam ọrhẹ Eve. O ji djephia taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn omamọ. Dedevwo ọ miamiriẹn oma, udabọ ọrana, ọ ji ha Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen omamọ ze izobo, nọ sabu simi ọwan nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu. (1 John 4:9, 10) Itiọrurhomẹmro, o mwuegbe rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan owuowọnwan, na sabu wọnrọn hasuẹ ọdandan ji fiekparobọ!
15. Me ye ne vi ru na sabu mẹrẹn erere nẹ izobo otan i Jesu ro rhiẹ ẹghẹlẹ ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan?
15 Ẹghẹlẹ ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan, ro rhiẹ izobo otan Ọmọyen owu ọvo, yọ soriẹ a sabu harhomu edandan ọwan. Ọrẹn, o vwo oborẹ ene vi ru na sabu mẹrẹn ẹharhomu Osolobrugwẹ. Ọrana ime? John ro Brawanrhame ọrhẹ Jesu Kristi i kpahenrhọ onọ ọrana: “Are i ghwẹriẹ, fọkime Uvie ọrẹ idjuwu na o tikẹrẹ ne.” (Matt. 3:1, 2; 4:17) Omarana, ana vi ghwẹriẹ na sabu wọnrọn hasuẹ ọdandan ji tikẹrẹ i Jehova. Ọrẹn, me yo mevirhọ na ghwẹriẹ, marhẹ ono ru ha userhumu rẹn ọwan wọnrọn hasuẹ ijẹgba? Ana mẹrẹn ẹkpahenrhọ na uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.
IJORO 18 Ekpẹmẹ Fọkiẹ Otan Na
a ẸMRO RE DJE FIOTỌRE: Uvuẹn i Baibol na ẹmro na, “ọdandan” ọnọ sabu mevirhọ ọrẹ ene ruẹ oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen, yanghene oborẹ ọ vwọ gba uvuẹn ikẹro i Jehova. Ẹmro na “ọdandan,” ọnọ ji sabu mevirhọ ijẹgba ra ha riuku mie Adam. Ọwan ephian e hwuẹ fọkiẹ ọdandan ọnana.
