1, 2. Iroro sansan ego yẹ ihworho i vwo kpahen i paradais?

ỌKE rẹ imizu ri nẹ ẹkwotọre erọrọ riẹ omẹvwa ọduado uvuẹn Seoul obẹ i Korea e rie, imizu re rhirhiẹ i Korea ni koko kinhariẹ aye. Ọnana ghini ọke omamarhomẹ. Imizu na ne phieghe abọ rẹn aye, aye na ta, “Ana mẹrẹn oma uvuẹn i paradais!” Paradais ọgo yẹ aye a tẹmro kpahan?

² Paradais o mevirhọ ekwakwa buebun rẹn ihworho sansan. Ihworho ezẹko a ta taghene i paradais iroro kpekpa. Awọrọ a ta taghene i paradais ekete ra na sabu mẹrẹn omamerhomẹ ọrhẹ evwẹnvuọn. Ohworho rẹ orhọmo ọgbogbanhon o kpe ro siyẹ ekete ra riakpọ, ọnọ sabu roro taghene ọ ha uvuẹn i paradais. Ẹgbukpe buebun ri vrẹnren na, ọmase owu rọ mẹrẹn idodo irhorhomu buebun rọ ha ekete owu, nọ tare, “Oh, ọnana i paradais!” Dedevwo imito re se rhẹ avwaye kẹgbukpe kẹgbukpe o rierun te isihanghwẹ 50 (15 m), ọrẹn e ji se ekete avwaye na i paradais. Harẹn owẹwẹ, me yi paradais o mevirhọ? We fiẹrorhọ ye?

3. Marhẹ i Baibol na o ru lẹrhẹ ọwan roro kpahen i paradais?

³ Baibol na ọ tẹmro kpahen i paradais rọ havwiẹ bi ọrhẹ i paradais rọ sa obaro na. Uvuẹn ọtonrhọ i Baibol na ya tẹmro kpahen i paradais. Uvuẹn Genesis 2:8, Catholic Douay Version ra rhian nẹ edjadjẹ i Latin, nọ tare: “Osolobrugwẹ ro rhiẹ Ọrovwori  nọ wọ i paradais ọrẹ akpẹriọ nẹ ọtonrhọ: ro rhiẹ ekete ro fi [Adam] rọ maren rhọ.” (Ame yi ruẹ ikerẹmro na kpoto.) Obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn i Baibol na, ọ tẹmro kpahen ogba i Eden. Eden o mevirhọ “Akpẹriọ,” itiọrurhomẹmro, ogba na o rhomurun dẹn. Emaren i gbephe, ekete na o rhoma omamọ, ufuoma ọ ji ha uvwre eranmo ọrhẹ ituakpọ.—Gen. 1:29-31.

4. Mesoriẹ ana sabu se ogba Eden na i paradais?

⁴ Pa·raʹdei·sos yẹ ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “ogba.” Cyclopædia ri M’Clintock ọrhẹ Strong i yare, ọ ta kpahen pa·raʹdei·sos omana: “Ogba orhorhomu ro rhieri, rọ vabọ ẹkuọn, ro ji rhomu omamọ, ro vwo erhan buebun ra mọ emamọ ra wọ kẹrẹ urhie rọ fonron, kugbe eranmo jerẹ igegede ọrhẹ akamaghwẹ, ọnana yẹ oborẹ i paradais o mevirhọ rẹn onyẹ i Greek rọ nya nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ.”—Haye vwanvwọn Genesis 2:15, 16.

5, 6. Marhẹ e ru kpare i Paradais fughwẹ, enọ ego yẹ ihworho a nọ?

⁵ Osolobrugwẹ o fi Adam ọrhẹ Eve rhẹ i paradais ọrana, ọrẹn aye e rhirhiẹ ye jiri-i. Mesoriẹ? Fọkime, aye i tiẹn uvwele Osolobrugwẹ. Omarana, aye ọrhẹ emọ aye arha sabu rhirhiẹ i paradais na-a. (Gen. 3:23, 24) Ọkezẹko, ogba Eden ọrana ọ havwiẹ te ọke Ukude i Noah, dedevwo o vwo ohworho ro rhirhiẹ ye-e.

⁶ Ihworho ezẹko ina sabu rhe roro, ‘O vwo ọhworhare, ọmase yanghene ọmọ owuorowu rọ nọ sabu rharhumu riamerhen i Paradais uvuẹn otọrakpọ na?’ Me yẹ iyẹnrẹn o djephia? Wu rhe fiẹrorhọ taghene wu ne lele ihworho wu vwo ẹguọlọ kpahen rhirhiẹ ye uvuẹn i paradais, o vwo oborẹ ọsoriẹ we vwo ẹruefirhọ ọrana? Wu na sabu djeyi fiotọre oborẹ ọsoriẹ o mwuo ẹro taghene paradais ọnọ rhiọ?

7, 8. (a) Ive ọgo yẹ Osolobrugwẹ o ve rẹn Abraham? (b) Me yẹ ive Osolobrugwẹ ọnọ sabu rha lẹrhẹ Abraham roro?

⁷ Ekete rọ mai serhọ ra na mẹrẹn ẹkpahenrhọ, yẹ ọbe rẹ Ọmemama rọ ma i paradais ọrukaro na o tiobọnu. Roro kpahen oborẹ Osolobrugwẹ ọ ta rẹn Abraham ro rhiẹ ugbehian yen. Osolobrugwẹ ọ tare taghene ono ruẹ emọ Abraham bun jerẹ “eyẹn re ha okokọ urhie na.” Jehova no ji vive orhorhomu ọnana riẹn: “Nyoma ọmọ ọnọ yẹ egbamwa akpọ na ephian ine vwo ebrurhọ harẹn oma aye, fọkime wu huvwele mẹ.” (Gen. 22:17, 18) Ọke oru, Osolobrugwẹ nọ rharhumu vive ọrana rẹn ọmọ Abraham ọrhẹ uvwrọmọ yen ọhworhare.—Se Genesis 26:4; 28:14.

⁸ O vwo emru owuorowu ro djephia taghene Abraham o fiẹrorhọ taghene ituakpọ ina mẹrẹn ebrurhọ ọnana uvuẹn i paradais obẹ odjuwu-u. Omarana, ọke Osolobrugwẹ ọ ta taghene “egbamwa akpọ na ephian” ine vwo ebrurhọ harẹn oma aye, Abraham ọnọ sabu rhe roro kpahen ebrurhọ uvuẹn otọrakpọ na. Osolobrugwẹ yo vive na, ọnana no djephia taghene omamọ akpenyerẹn ono rhirhiẹ ye rẹn “egbamwa akpọ na ephian.” Ekwakwa ri homaphia uvwre ihworho Osolobrugwẹ ọke oru, i hobọtua iroro ọrana?

9, 10. Ive erọrọ ego yi lẹrheriẹ mwu ọwan ẹro taghene ana mẹrẹn ebrurhọ buebun obaro na?

⁹ David ro nẹ uvwiẹ Abraham rhe, ọ tẹmro kpahen ọke ra na ghwọghọ ‘evwọkon’ ọrhẹ ‘iruedandan.’ Me yo no nerhumie rhe? “Evwọkon i rhe rhirhiẹ ye-e.” (Ps. 37:1, 2, 10) Ukpomaran, “ihworho dẹndẹn ina ha akpọ na riuku, aye ni na mẹrẹn obọdẹn omamerhomẹ uvuẹn ufuoma ro gbephe.” Ẹhẹn ọfuanfon no ji mwu i David ya: “Evwata na ina ha otọrakpọ na riuku, aye ine nyerẹn uvuien bẹmẹdẹ.” (Ps. 37:11, 29; 2 Sam. 23:2) Marhẹ wu rorori taghene  ọnana ọ hobọte ihworho ri guọlọ ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ lele? Ọnana nọ yẹrẹ aye imwẹro taghene ọke evwata ọvo ine rhirhiẹ otọrakpọ na, paradais rọ họhọ ogba Eden ọnọ sabu rharhumu rhirhiẹ ye.

¹⁰ Ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, emọ Israel buebun ra gemai ruẹ taghene aye a ga i Jehova, ni sẹrerhumuje yi ọrhẹ ogame urhomẹmro. Omarana, Osolobrugwẹ nọ lẹrhẹ itu i Babylon fi ihworho yi kparobọ, ghwọghọ otọre aye, jeghwai kpare i buebun riẹ erhirhiẹ evrẹn. (2 Chron. 36:15-21; Jer. 4:22-27) Ọrẹn, emẹraro i Jehova ni tare taghene ẹgbukpe 70 i rha vrẹn ne, ihworho i Jehova ina rharhumu riẹ otọre aye. Oborẹ emẹraro erana i tare, i rugba. Ọrẹn, aruẹmẹrẹn erana i ji sekpahen ọwan inyenana. Re ne yono kpahen ezẹko usuẹn aruẹmẹrẹn erana, djokarhọ oborẹ ene ru tẹnrovi paradais uvuẹn otọrakpọ na.

11. Marhẹ Isaiah 11:6-9 o rugba lele, onọ ọgo yẹ ihworho a ji nọ?

¹¹ Se Isaiah 11:6-9. Osolobrugwẹ ọ nyoma Isaiah mẹraro rhotọre taghene ihworho yi i rha ghwẹrioma riẹ ẹkwotọre aye ne, aye i dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ ri na ha ẹkuọn vwe aye-e; habaye, aye i zofẹn eranmo yanghene ituakpọ ri họhọ eranmo-o. Iphuphẹn ọrhẹ ihworho ri kpako ne ine vwo omefuon. Aruẹmẹrẹn enana a lẹrhẹ ọwan karorhọ erhirhiẹ ufuoma rọ ha uvuẹn ogba Eden? (Isa. 51:3) Ukperẹ ono rhiẹ agbamwa Israel ọvo, aruẹmẹrẹn Isaiah na ọ ji ta taghene ọsoso akpọ na “ọnọ vuọn rhẹ irherhe i Jehova jerẹ oborẹ ame ọ vuọn urhie na.” Ọkiọgo yẹ ọrana ọnọ phia?

12. (a) Ebrurhọ ego yẹ emọ Israel ri ghwẹrioma nẹ abọ evrẹn rhe i mẹrẹnren? (b) Me yo djerie phia taghene Isaiah 35:5-10 o vwo orugba ọrọrọ?

¹² Se Isaiah 35:5-10. Isaiah ọ ji kanrunumwuie taghene eranmo yanghene ituakpọ i djofẹn mwuẹ emọ Israel ri ghwẹrioma rhe-e. Ame ọnọ vuọn otọre aye jerẹ oborẹ ọ havwọ uvuẹn ogba Eden na, nọ nọ lẹrhẹ erhan aye mọ emamọ buebun. (Gen. 2:10-14; Jer. 31:12) Ọrana ọvo yẹ orugba aruẹmẹrẹn na? O vwo emru owuorowu ro djephia taghene e simi ihworho ri nẹ abọ evrẹn na izede igbevwunu-u. Jerẹ udje, ituẹro a mẹrẹn ude-e. Omarana, Osolobrugwẹ no djephia taghene ọke ro no simi aruẹ emiamo ephian, ọ ji ha obaro na.

13, 14. Marhẹ ihworho ri ha erhirhiẹ evrẹn bi i ru mẹrẹn orugba aruẹmẹrẹn Isaiah 65:21-23, ọgo usuẹn aruẹmẹrẹn na yo no rugba obaro na? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹³ Se Isaiah 65:21-23. Itu i Jew na e rhirhiẹ emamọ eghwa ọke aye a ghwẹrioma rhe-e; habaye, aye a mẹrẹn ikebi ọrhẹ emamọ ra wọre-e. Ọrẹn, erhirhiẹ na no wenerin ọke Osolobrugwẹ ọ ha ebrurhọ rẹn aye. Aye ni bọn eghwa jeghwai rhirhiẹ aye ọrẹ omamerhomẹ! Aye ni wọ ewawọ jeghwai riamerhen oborẹ aye i wọre.

¹⁴ Djokarhọ emru owu kirighwo rẹ aruẹmẹrẹn ọrana ọ hunute. Ene ghini sabu tọ jerẹ ‘orhan’? Erhan ezẹko a tọ te ẹgbukpe uriusionrin buebun. Ituakpọ ine vwo obọdẹn omọkpokpọ nẹ aye i ki sabu tọ jerẹ erhan. Aye i rha sabu riamerhen oborẹ ọmẹraro Isaiah ọ tare na, nọyẹ a ruẹ i paradais ne! Ọke ọrana, aruẹmẹrẹn ọrana no no te orugba!

15. Ebrurhọ ego yẹ ọbe Isaiah ọ hunute?

¹⁵ Roro kpahen oborẹ ive ra tẹmro kpahen ne na, i rionbọrhọ i paradais obaro na: Ihworho ri ha otọrakpọ na ephian ina mẹrẹn ebrurhọ Osolobrugwẹ. Aye i zofẹn eranmo yanghene ituakpọ ri họhọ eranmo-o. Ene simi ituẹro, idienrhọ, ọrhẹ ikpolo. Ihworho ni na sabu bọn eghwa omobọ aye jeghwai riamerhen omamọ emaren. Aye ina tọ ghwẹ erhan. Itiọrurhomẹmro, iyẹnrẹn uvuẹn i Baibol na i djephia taghene aruẹ akpọ ọrana ọ ha obaro. Ọrẹn, ihworho ezẹko ina sabu rha ta taghene ọwan a haba oborẹ aruẹmẹrẹn enana i ghini mevirhọ. Marhẹ wu na kpahenrhọ ye lele? Mesoriẹ ono mwuo ẹro  taghene akpọ na ọnọ ghini dẹriẹrhiẹ i paradais? Jesu ọ dabu dje oborẹ ọsoriẹ ene vwo imwẹro kpahiẹn.

16, 17. Erhirhiẹ ọgo yi Jesu ọ havwọ ọke rọ tẹmro kpahen i paradais?

¹⁶ Dedevwo Jesu o ru ọdanda-an, ọrẹn e brorhiẹn uhwu kpe yi, na kanren riẹn mwu orhan kẹrẹ ihi eva ri rhiẹ itu i Jew. Jesu o ki hwu, owuọwan usuẹn awanva ra kanren kẹriẹ na nọ ta riẹn: “Jesu, karorhọ mẹ uvuẹn Uvie ọnọ.” (Luke 23:39-42) Ẹkpahenrhọ i Jesu uvuẹn Luke 23:43, ọ ji hobọte obaro akpọ ọnọ. Egba irherhe ezẹko ọke ọnana i rhian Luke 23:43 izede ọnana: “Urhomẹmro mia ta wẹn, inyenana wu ne leli mẹ rhirhiẹ ye uvuẹn i Paradais.” Djokarhọ ẹmro na “inyenana.” Me yi Jesu ọ hariẹ mevirhọ? Ihworho buebun i vwo iroro sansan kpahiẹn.

¹⁷ Inyenana, na sabu vwẹruọ oborẹ ẹmro yanghene eyaya o mevirhọ, edjadjẹ buebun a ha oborẹ e se i comma ruiruo. Ọrẹn a haye ruiruo ọgbọ buebun uvuẹn imanuskripti itu i Greek ọke ahwanre-en. Omarana, onọ na nọye na: Jesu nọ haye ta taghene, “Mia ta wẹn, inyenana wu ne leli mẹ rhirhiẹ ye uvuẹn i Paradais”? Gbinẹ “Mia ta wẹn inyenana, wu ne leli mẹ rhirhiẹ ye uvuẹn i Paradais”? Erhierhianrhian ina sabu fi comma na rhẹ ekete ro je rẹ aye sekpahen oborẹ aye i vwẹruọ ẹmro i Jesu na lele, habaye wu na sabu mẹrẹn erhianrhian eva enana uvuẹn i Baibol sansan ri havwiẹ ọke ọnana.

18, 19. Me yọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ i Jesu o mevirhọ?

¹⁸ Karorhọ taghene i Jesu ọ ta rẹn idibo yi vrẹn ne: “Ọmọ onyakpọ na ọnọ ji daji uvuẹn ọmudu otọre na ẹdọke esa ọrhẹ ason esa.” Nọ ji habaye: “Ana rhẹ Ọmọ onyakpọ na rẹn ituakpọ, aye ni ne kpe yi, ọrẹn uvuẹn ẹdọke ọresa, na na rhọmiẹ nẹ uhwu.” (Matt. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mark 10:34) Ọnyikọ Peter ọ nẹ iyẹnrẹn taghene ọnana ọ phiare. (Acts 10:39, 40) Omarana, Jesu o riẹ i paradais ẹdẹ rẹ ọye ọrhẹ ohi na e hwu-u. Ukpomaran, Jesu ọ ha uvuẹn Usin yanghene Hades ẹdẹ ezẹko, Osolobrugwẹ ọ ki rhọmiẹ nẹ uhwu.—Acts 2:31, 32; ekete ra djokarhọ. *

¹⁹ Omarana, ana sabu mẹriẹnvwrurhe taghene ẹmro enana yi Jesu ọ ta rẹn ohi na: “Urhomẹmro mia ta wẹn inyenana.” Ẹmro erana i serhọ nime i Moses ọ ji ta aruẹ ẹmro erana uvuẹn ọke ọnẹyen. Moses nọ tare: “Ẹmro enana mi ha ru ekama harẹn are inyenana, i vi daji ọmudu are.”—Deut. 6:6; 7:11; 8:1, 19; 30:15.

20. Mesoriẹ o mwu ọwan ẹro taghene oborẹ e vwẹruọ ẹmro i Jesu lele ọ gbare?

²⁰ Ọrhienrhianrhian i Baibol owu ro rhirhiẹ ekete i Jesu o nurhe, nọ ta kpahen ẹkpahenrhọ i Jesu omana: “Ekete ra kanrunumwu uvuẹn ẹmro na yẹ ‘inyenana,’ omarana no fori ne seyi izede ọnana, ‘Urhomẹmro mia ta wẹn inyenana, wu ne leli mẹ rhirhiẹ ye uvuẹn i Paradais.’ Dedevwo e vive na ẹdẹ ọrana, ọrẹn obaro na yo no rugba. Ọnana aruẹ ẹmro rẹ itu Asia a ha ruiruo no djephia taghene ive re veri ẹdẹ ọrana ono rugba obaro na.” Omarana, erhianrhian itu i Syria owu ra yare uvwre ẹgbukpe 1,600 ri vrẹnren, nọ rhian ẹmro i Jesu na omana: “Ọrẹ imwẹro, mia ta wẹn inyenana taghene wu ne leli mẹ rhirhiẹ ye uvuẹn Ogba Eden.” O fori nẹ ive ọrana ọ ha urhebro rẹn ọwan ephian.

21. Uphẹn ọgo ya vwa yẹ ohi na, mesoriẹ?

²¹ Ohi ọrana rọ joma hwu ne na, o rhe taghene i Jesu o vive rẹn inyikọ ye ri fuevwan taghene aye ine lelie rhirhiẹ uvuẹn  Uvie yi rọ ha obẹ odjuwu-u. (Luke 22:29) Habaye, ohi na o ji bromarhame-e. (John 3:3-6, 12) Omarana, ana sabu vwẹruọ ye taghene oborẹ i Jesu o vive kpahen yẹ paradais uvuẹn otọrakpọ na. Ẹgbukpe buebun a nyavrẹn, ọnyikọ Paul nọ ta kpahen aruẹmẹrẹn kpahen ọhworhare owu “ra kpare riẹ i paradais.” (2 Cor. 12:1-4) Ohi na ọ họhọ i Paul ọrhẹ inyikọ erọrọ ri fuevwan ra sanọren ni leli Jesu sun obẹ odjuwu-u. Udabọ ọrana, Paul ọ rionbọrhọ oborẹ ọnọ rhiọ obaro na, nọyẹ “paradais.” * Ọrana ọnọ hobọte otọrakpọ na? Wu na sabu ruiẹ?

22, 23. Me wu na sabu fiẹrorhọ?

²² Karorhọ taghene i David ọ ta kpahen ọke rẹ “evwata na ena ha otọrakpọ na riuku.” (Ps. 37:29; 2 Pet. 3:13) David ọ tẹmro kpahen ọke rẹ ihworho re rhirhiẹ otọrakpọ na ina nyalele izede ọsoso ọrẹ Osolobrugwẹ. Aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Isaiah 65:22, nọ tare: “Ẹdẹ ihworho mẹ ine rhirhiẹ jerẹ ẹdẹ erẹ orhan.” Ọnana no mevirhọ taghene ihworho ine nyerẹn ẹgbukpe uriusionrin buebun. Wu na sabu fiẹrorhọ ọrana? Ee, fọkime sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Revelation 21:1-4, Osolobrugwẹ ọnọ damerhọ ituakpọ, ọke ọrana “uhwu orho rhirhiẹ” ye rẹn ihworho ra ga Osolobrugwẹ izede ọvwata-a.

²³ Ẹmro na ọ dabu fiotọre ne. Adam ọrhẹ Eve i kpare i Paradais uvuẹn Eden fughwẹ, ọrẹn o vru bẹmẹdẹ-ẹ. Jerẹ oborẹ Osolobrugwẹ o veri, ihworho ri ha uvuẹn otọrakpọ na ina mẹrẹn ebrurhọ. Ẹhẹn ọfuanfon o mwu i David ta taghene evwata ena ha otọrakpọ na riuku jeghwai nyerẹn uvuien bẹmẹdẹ. O fori nẹ aruẹmẹrẹn ri ha uvuẹn ọbe Isaiah na, o mwu ọwan vwo omamerhomẹ kpahen ive ra sa na. Ọkiọgo? Ọke ive i Jesu rẹn ohi na o rugba ne. Wu na sabu rhirhiẹ uvuẹn i Paradais ọrana. Ọke ọrana, ẹmro imizu erana i ta rẹn eri riẹ omẹvwa obẹ i Korea no no rugba, rọ tare: “Ana mẹrẹn oma uvuẹn i Paradais!”