1, 2. Arha djẹ oborẹ ana ha akpenyerẹn ọwan ru, mesoriẹ o rhiẹ emru ẹghwanren ra na kerhọ Ọmemama ọwan? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

WU RHE rhiẹ uphuphẹn, ọkezẹko a yẹruọ urhebro buebun kpahen oborẹ wu na ha akpenyerẹn ọnọ ru ne. Ọkezẹko, ihworho re yonuo ọrhẹ era ha urhebro wẹn obẹ isukuru, i ta wẹn ne wu hatua isukuru ọrhẹ iruo eduado. Ọrẹn, Jehova ọ ha urhebro wẹn ne wu kpare idjaghwẹ ọrọrọ. Itiọrurhomẹmro, ọ guọlọre ne wu wian gbanhon ọke wa ha isukuru neneyo wu sabu hobọtua oma wu rha ruotọre ne. (Col. 3:23) Ọrẹn, wa rha djẹ oborẹ wu na ha akpenyerẹn ọnọ ru, nọ ha urhebro wẹn ne wu ha iruemru-urhi ra bọn kpahen ọhọre ọnẹyen sun oma uvuẹn ọke oba enana.—Matt. 24:14.

² Karorhọ taghene i Jehova ọ mẹrẹn ekwakwa ephian, habaye o ji rhe ọke akpọ ọnana ono toba. (Isa. 46:10; Matt. 24:3, 36) Jehova o ji rhe ọwan, o rhe oborẹ ọ yẹ ọwan obọdẹn omamerhomẹ ọrhẹ evwẹnvuọn kugbe oborẹ ọnọ sabu suẹ ẹkuọn vwe ọwan. Omarana, ituakpọ i rha ha urhebro ra wa bọn kpahen iruemru-urhi Baibol na phia, ọrana ọ sabu rhiẹ urhebro ẹghwanre-en.—Prov. 19:21.

3, 4. Me yo nerhumie rhe rẹn Adam, Eve ọrhẹ emọ aye ọke aye a nyalele orharhere urhebro?

³ Orharhere urhebro ọ tonrhọ uvuẹn ọtonrhọ ikuegbe ituakpọ ọke rẹ Echu ọ homaphia. Echu ro rhiẹ ohworho rọ kparoma omamọ, nọ ha urhebro rẹn Eve taghene oma ọnọ merhiẹn ọrhẹ esa ye orhianẹ aye ọvo i djẹ oborẹ aye ina ha akpenyerẹn aye ru. (Gen. 3:1-6) Itiọrurhomẹmro, ufiuvwele yọ lẹrhẹ Echu ta omaran. Ọ guọlọre nẹ Adam ọrhẹ Eve tobọ te emọ aye i homariotọre riẹn jeghwai ga ye ukperẹ ono rhiẹ i Jehova. Ọrẹn, me yẹ Echu o ru rẹn aye ne? Jehova yọ yẹrẹ aye i kemru kemru aye i guọlọre, nọyẹ ogba rọ dabu rhoma, ugboma ọgbagba, ọrhẹ enyerakpọ i bẹmẹdẹ.

⁴ Ọrẹ omemwurhọ, Adam ọrhẹ Eve ni tiẹn uvwele i Jehova, aye ni tioma aye nẹ obọrẹ i Jehova. Obiobiomu yo nerhumie rhe. Jerẹ idodo ra kọrọre, aye ni vwiolori jeghwai hwu. Emọ aye na ji rioja fọkiẹ ọdandan aye. (Rom. 5:12) Udabọ ọrana, ihworho buebun i vwe ji kwe homariotọre rẹn Osolobrugwẹ-ẹ. Aye i guọlọ nyerẹn akpọ aye lele oborẹ o je rẹ aye. (Eph. 2:1-3) Ọrẹn, oborẹ o nerhumie rhe no djephia taghene “o vwo ẹghwanren . . . rọ sabu kparahaso i Jehova-a.”—Prov. 21:30.

5. Imwẹro ọgo yẹ Osolobrugwẹ o vwo kpahen ituakpọ, o fori no vwo imwẹro ọrana?

⁵ Ọrẹn, Jehova o vwo imwẹro taghene ituakpọ ezẹko tobọ te iphuphẹn buebun ina guọliẹ jeghwai ga ye. (Ps. 103:17, 18; 110:3) Itiọrurhomẹmro, ọ ha ukẹro ọghoghanren ni aruẹ ihworho erana! We ni oma taghene wu ha usuẹn ihworho erana? Orho rhiẹ omaran, nọyẹ wa riamerhen ekwakwa irhorhomu re toroba omamerhomẹ ọnọ. (Se Psalm 103:5; Prov. 10:22) Uvuẹn uyono ọnana, ana ta kpahen ezẹko usuẹn ekwakwa irhorhomu enana, enana yẹ ọkpọvi ri Jehova o tiobọnẹ, obọdẹn igbehian, omamọ ẹkẹ re bruẹ te oma ọrhẹ obọdẹn ugbomọphẹ.

6. Mesoriẹ o fo ne wu yono kpahen Osolobrugwẹ, marhẹ i Jehova o ru yẹ ọwan ọkpọvi?

⁶ Ọwan a họhọ eranmo-o, fọkime e vwo ọdamẹ re ne yono kpahen Osolobrugwẹ. (Matt. 4:4) Wu rha dabu kerhọ i Jehova, wu ne vwo oniso, ẹghwanren kugbe omamerhomẹ. Jesu ọrhọ ta: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho ri vwo ọdamẹ aye ine yono kpahen Osolobrugwẹ.” (Matt. 5:3) Osolobrugwẹ o tiobọnẹ ọkpọvi rẹn ọwan nyoma i Baibol na ọrhẹ “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren” na. (Matt. 24:45) Ọkpọvi enana a homaphia uvuẹn izede sansan.—Isa. 65:13, 14.

7. Erere ego yi havwiẹ wu rhe yono kpahen i Jehova?

⁷ Ọkpọvi ri Jehova ọ yẹ ọwan a lẹrhẹ ọwan vwo ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon iroro, ri na sabu sẹrorẹ ọwan uvuẹn izede sansan. (Se Proverbs 2:10-14.) Jerẹ udje, iruemru enana a lẹrhuọ sabu mẹrẹn iyono efian vwrurhe, jerẹ iyono taghene o vwo Ọmemama-a. Aye a sẹrorẹ ọwan nẹ efian taghene igho ọrhẹ ekwakwa ugboma ya yẹ ọwan omamerhomẹ. Habaye, aye a ha userhumu wẹn mẹrẹn ojemẹ ọrhẹ iruemru esọsọ vwrurhe jeghwai kẹnoma rẹn aye. Omarana, rha guọlọ ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon iroro ro nẹ obẹ i Jehova rhe, ne wu ji ni aye ghanghanren jerẹ efe! Wu rhe vwo iruemru enana, ne wu na mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn ọ jeghwai guọlọ oborẹ ọ mai rhomu wẹn.—Ps. 34:8; Isa. 48:17, 18.

8. Mesoriẹ o fo ne wu ti kẹrẹ Osolobrugwẹ ọke ọnana, marhẹ ọnana ono ru yọ erere obaro na?

 ⁸ Phẹrẹkpẹ, ana ghwọghọ akpọ Echu, Jehova ọvo yọ nọ sabu sẹrorẹ ọwan ọke ọrana. Itiọrurhomẹmro, ono te ọke ra na hẹroso i Jehova nọ yẹ ọwan emaren ra na riọ! (Hab. 3:2, 12-19) Omarana, ọnana yẹ ọke ro fori re ne ti kẹrẹ i Jehova jeghwai ru ẹruẹhaso re vwo kpahiẹn gbanhonrhọ. (2 Pet. 2:9) Wu rhe ru omaran, wu ne vwo aruẹ iroro i David rọ yare: “Mi hẹroso i Jehova ọke ephian. Fọkime ọ ha obọrhe mẹ, mi rhe kpogho-o.”—Ps. 16:8.

9. (a) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn i John 6:44, me yi Jehova o ruẹ? (b) Me yẹ emru oghẹnrensan rọ phia arha mẹrẹn Iseri Jehova erọrọ?

⁹ Jehova o se ihworho rhiẹ ukoko ọnẹyen, no ji tiẹ ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn rhiẹ ogame urhomẹmro. (Se John 6:44.) Wu rha vwa ohworho rọ vwọ ha ukoko na, me ye wu rhe kpahiẹn? Ọkezẹko, odẹ ye ọrhẹ oborẹ ọ havwọ uvuẹn ugboma ọvo ye wu rheri. Ọrẹn, o rhiẹ omaran rẹn ohworho rọ ga i Jehova ro ji vwo ẹguọlọ kpahiẹ-ẹn. Ọrhọ tobọ rhianẹ ohworho na o nẹ ekete ọrọrọ rhe, yanghene uvwiẹ, irueruo ọrhẹ amwa yen ọ vẹnẹrẹn, are i rhe ekwakwa buebun kpahen omoma are ne!

10, 11. Me yẹ emru owu rẹ ihworho i Jehova i vwo kugbe, marhẹ ọnana o ru yẹ ọwan erere?

¹⁰ Jerẹ udje, wu rheri taghene are a djẹ “edjadjẹ” owu, nọyẹ edjadjẹ ro fiotọre ọrẹ urhomẹmro na. (Zeph. 3:9) Fọkiẹ ọrana, ni we rhe oborẹ ọreva na o vwo ekwerhọ kpahen, nọyẹ Osolobrugwẹ rọ ga, irhi enẹyen, ọrhẹ ifiẹrorhọ kpahen obaro na. Itiọrurhomẹmro, enana yẹ ekwakwa ri mai ghanren re ne rhe kpahen ohworho, nime enana ya lẹrhẹ ọwan sabu hẹroso ohworho na. Aye na jeghwai lẹrhẹ ọwan sabu vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren.

¹¹ Wa rha ga i Jehova, wu na sabu ta taghene wu vwo obọdẹn igbehian uvuẹn ọsoso akpọ na ephian. Dedevwo o rhiẹ aye ephian ye wu mẹrẹn ne-e! Ihworho i Jehova ọvo ya sabu riamerhen ẹghẹlẹ ọghoghanren ọnana.

12. Ẹkẹ ego ye wu na sabu bru te oma uvuẹn ogame i Jehova?

¹² Se Ecclesiastes 11:9–12:1. Wu bru ẹkẹ te oma uvuẹn ukoko na re wu guọlọ nyamwu? Ọkezẹko, wa damoma wu ne se ekete i Baibol ezẹko kẹdẹkẹdẹ. Yanghene wa damoma re wu na tẹn ona ẹmro ẹta ọrhẹ uyono ẹhaphia. Wa rha mẹrẹn oborẹ wa nya riaro te ọrhẹ ujiri awọrọ, marhẹ oma o ruo? Itiọrurhomẹmro, we vwo omamerhomẹ ọrhẹ evwẹnvuọn. Omarana, no fori ne wu hẹrokele i Jesu vuọnvuọn nyoma wu na ha ọhọre Osolobrugwẹ karo rẹn enọ.—Ps. 40:8; Prov. 27:11.

13. Me yọ lẹrhẹ ogame i Jehova rhomu ghwẹ akpenyerẹn gegerege?

¹³ Wu rha tẹnrovi ẹkẹ wu bru te oma uvuẹn ogame i Jehova, ne wu na mẹrẹn obọdẹn evwẹnvuọn fọkime erere i havwiẹ. Ọnyikọ Paul nọ yare: “Are i mevigbanhon, are i vwe kpogho-o, are i wian ewian buebun uvuẹn owian Ọrovwori na ọke ephian, rẹ are e rhe taghene owian are a wian rẹn Ọrovwori na orhiẹ ofefe-e.” (1 Cor. 15:58) Ọrẹ ovẹnẹ, arha hatua akpenyerẹn ọrhẹ ojemẹ gegerege jeghwai fikparobọ uvuien dede, enana ekwakwa ri vwe fiemru. (Luke 9:25) A mẹrẹn ọnana vwrurhe nyoma udje Orodje Solomon.—Rom. 15:4.

14. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ i Solomon ọ hatua akpẹriọ lele?

¹⁴ Nime i Solomon o feri jeghwai vwo omẹgbanhon, no vwo omwemẹ rọ nọ ‘damu akpẹriọ ni, neneyo ọ sabu mẹrẹn orhorhomu ro no nẹ uvuien rhe.’ (Eccl. 2:1-10) Solomon ọ bọn eghwa, ruẹ ekete rọ ha ronmoma, nọ jeghwai hatua i kemru kemru rọ guọlọre. Marhẹ oma o rurie ọke oru? Erana i te riẹn? Ọ mẹrẹn evwẹnvuọn? Oma ọ merhenriẹn? O fo ne rorie pha-an. Nime Solomon ọvo nọ ta rẹn ọwan. Nọ yare: “Ọrẹn ọke mie roro kpahen ọsoso ewian abọ mẹ . . . , ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene ekwakwa ephian ifefe . . . o vwo oborẹ ọ ghini ghanren rọ ha otọre ọren na-a.” (Eccl. 2:11) Ọnana ghini uyono ọghoghanren! Wu na haye ruiruo?

15. Mesoriẹ esegburhomẹmro ọ ghanren, erere ego ya hunute uvuẹn i Psalm 32:8?

¹⁵ Jehova ọ guọlọ ne wu vioja uvuẹn akpenyerẹn ọnọ-ọ. Omarana, wu guọlọ esegburhomẹmro ne wu sabu ha ọhọre i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Esegburhomẹmro ọ ghanranren omamọ, ọ vwọ ji phiẹ ọwan rhọ-ọ. Ee, ‘ewian ọwan ọrhẹ ẹguọlọ re dje kpahen odẹ’ i Jehova ọ sẹriẹ ẹro-o. (Heb. 6:10) Omarana, gba damoma vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon, ne wu na mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova ọ guọlọ oborẹ ọ mai rhomu wẹn.—Se Psalm 32:8.

16. Mesoriẹ o fo na ha ukẹro ọghoghanren ni ugbomọphẹ jeghwai haye ruiruo izede ẹghwanren?

¹⁶ Paul ọrhọ ya: “Ekete ẹhẹn i Jehova ọ havwọ, ugbomọphẹ ọ havwiẹ.” (2 Cor. 3:17) Itiọrurhomẹmro, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ugbomọphẹ, nọ ji ma ọwan ne vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Ọrẹn, Jehova ọ ji guọlọ na ha ugbomọphẹ ọwan ruiruo izede ẹghwanren, neneyo ọ sabu sẹrorẹ ọwan. Ọkezẹko, wu rhe iphuphẹn re gbọfanrhiẹn, ere ruiruẹn ra ha ẹkuọn vwe oma aye, era da imwu egbogbanhon yanghene da enyo vrẹn oma ọrhẹ ere ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ. Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ sabu merhen aye ibiọke. Ọrẹn, oborẹ o nerhumie sa yẹ emiamo, ọrẹ aye e rhiẹ evrẹn rẹn erharhere  iruemru, tobọ te uhwu. (Gal. 6:7, 8) Itiọrurhomẹmro, aye a phiẹ oma aye rhọ taghene aye i vwo ugbomọphẹ.—Titus 3:3.

17, 18. (a) Marhẹ uvwele i Jehova ẹha o ru yẹ ọwan omefuon? (b) Marhẹ ugbomọphẹ rẹ Adam ọrhẹ Eve i vwori ukukaro o ru rhomu ghwẹ ọrẹ ituakpọ inyenana?

¹⁷ Ọrẹ ovẹnẹ, ihworho emwa yi wu mẹrẹn ne taghene e kpomẹ fọkime aye i nyalele urhi Baibol na? O fiotọre taghene arha huvwele i Jehova, a mẹrẹn erere ugboma ọrhẹ omefuon. (Ps. 19:7-11) Habaye, wu rha ha ugbomọphẹ ruiruo izede ẹghwanren, nọyẹ wu rha nyalele irhi ọrhẹ iruemru-urhi egbagba i Jehova, ni we djephia rẹn Osolobrugwẹ ọrhẹ eri vwiẹruọ taghene ana sabu yọ ugbomọphẹ ba ọrẹ wu vwori. Itiọrurhomẹmro, ọhọre Osolobrugwẹ ọrẹ idibo yi ine vwo ugbomọphẹ ọgbagba ro rhiẹ “ugbomọphẹ ọrẹ emọ Osolobrugwẹ.”—Rom. 8:21.

¹⁸ Adam ọrhẹ Eve i rhiẹromẹrẹn aruẹ ugbomọphẹ ọrana. Uvuẹn ogba Eden, irhi emwa yi Jehova ọ yẹrẹ aye? Owu ọvo. A ta rẹn aye taghene aye i vwa riẹ omamọ owu-u. (Gen. 2:9, 17) Wu na ta taghene urhi ọrana osehiẹn yanghene ọ gbanhon phan? Ẹjo! Irhi re sun ituakpọ i bunrun omamọ, a jeghwai gba ihworho nyalele aye. Ọrẹn, urhi owu ọvo yi Jehova ọ yẹ Adam ọrhẹ Eve.

19. Marhẹ e ru yono ọwan ne rhiẹ ihworho ri vwo ugbomọphẹ?

¹⁹ Jehova o dje ẹghwanren phia uvuẹn oborẹ o lele ọwan ruẹ lele. Ukperẹ ọnọ yẹ ọwan irhi buebun, no yono ọwan na nyalele urhi ọrẹ ẹguọlọ na. Ọ guọlọre na ha uruemru-urhi Baibol ruiruo, na jeghwai vwo utuoma kpahen oborẹ obiomurun. (Rom. 12:9) Ẹmro i Jesu ọ haphia oberun ugbenu ọ ji ta kpahen oborẹ ọsoriẹ ihworho e ruẹ oborẹ obiomurun. (Matt. 5:27, 28) Jesu ro rhiẹ Orodje Uvie Osolobrugwẹ ono yono ọwan uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, neneyo ọwan i vwo iruemru ọvwata ọrhẹ uruemru ra nyalele urhi jerẹ ọye. (Heb. 1:9) Jesu no no ji ruie na sabu rhiẹ ihworho ri gbare ọrẹ ugboma ọrhẹ iroro. Roro kpahiẹn, ọke ọrana wu rhe ruẹ ọdandan yanghene rhiẹromẹrẹn oborẹ o nerhumu ọdandan sa-a. Ọke ọrana, wu ne vwo ugbomọphẹ ri Jehova o vive yi wẹn.

20. (a) Marhẹ i Jehova ọ ha ugbomọphẹ ye ruiruo lele? (b) Marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ udje Osolobrugwẹ?

²⁰ Itiọrurhomẹmro, ugbomọphẹ ọwan ono ji vwo ughwru ọke ọrana. Ẹguọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ituakpọ yo no sun ugbomọphẹ ọwan. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ guọlọre ne wu hẹrokelie. Ugbomọphẹ ọnẹyen o vwo ughwru-u; udabọ ọrana ọ lẹrhẹ ẹguọlọ suien uvuẹn oborẹ o lele ọwan nyerẹn lele. (1 John 4:7, 8) Ọnana no djephia taghene ọwan a ha ugbomọphẹ ọwan ruiruo vuọnvuọn orhianẹ a hẹrokele Osolobrugwẹ.

21. (a) Me yi David o rorori kpahen i Jehova? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²¹ Wu vwo ọdaremẹro kpahen ekwakwa irhorhomu ri Jehova o tiobọnu wẹn, jerẹ ọkpọvi, obọdẹn igbehian, omamọ ẹkẹ ọrhẹ ive wu ne vwo ugbomọphẹ ọgbagba? (Ps. 103:5) Orho rhiẹ omaran, jenẹ ẹmro rọ ha uvuẹn i Psalm 16:11 rhiẹ ọnọ, rọ tare: “Wu lẹrhere mẹ rhe izede arhọ. Aghọghọ buebun i ha uvuẹn obaruọ; omamerhomẹ ọ ha obọrhe ọnọ bẹmẹdẹ bẹmẹdẹ.” Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ ta kpahen irhomẹmro eghoghanren erọrọ ra na mẹrẹn uvuẹn i Psalm 16. Enana ina ta riarorhọ kpahen oborẹ ene ru sabu nyerẹn akpọ rọ vuọnren rhẹ evwẹnvuọn.