1-2. Me yẹ udje Angelito o yonirin ọwan ne ru?

ERI vwiẹruọ Iseri Jehova? Orho rhiomaran, rhe taghene wu sabu rhiẹ ugbehian i Jehova fọkime aye igbehian ye-e. Sẹ eri vwiẹre ọwan a ga i Jehova yanghene aye i vwa ga ye-e, owuowọnwan yọ nọ vi bọn onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova.

² Roro kpahen udje omizu ọhworhare owu re se Angelito. Eri vwiẹriẹ Iseri Jehova. Ọrẹn, ọke rọ kamu ọ guọlọ tikẹrẹ Osolobrugwẹ-ẹ. Nọ tare, “Mia ga i Jehova fọkime ọrana yẹ oborẹ ekrun mẹ e ruẹ.” Ọrẹn, Angelito no brorhiẹn rọ nọ ghwọghọ ọke se i Baibol na jeghwai roro kodo kpahiẹn, nọ ji nẹrhomo vwe i Jehova ọke ephian. Me yo yonorin? Angelito nọ tare: “Ni mi yonorin taghene izede owu mi ne ru tikẹrẹ Ọsẹ mẹ, Jehova, yẹ ọrẹ mi ne yono kpahiẹn.” Oborẹ Angelito o rhiẹromẹrẹn ọnọ sabu mwu ọwan roro kpahen enọ eghoghanren ezẹko: Me yẹ ovẹnẹ rọ havwiẹ re ne rhe ekwakwa ezẹko kpahen Jehova ọrhẹ ọrẹ ene ghini rhe yi fiotọre? Marhẹ ene ru rhe i Jehova fiotọre?

3. Me yẹ ovẹnẹ rọ ha havwiẹ re ne rhe i Jehova ọrhẹ ọrẹ ene ghini rhe yi fiotọre?

³ Ana sabu rhe roro taghene e rhe i Jehova, fọkime e rhe odẹ ye yanghene ekwakwa ezẹko ro ruru yanghene ta. Ọrẹn, ọrana o djephia taghene a dabu rhe i Jehova fiotọre-e. O fori ne vi kpọke yono kpahen i Jehova ọrhẹ iruemru  enẹyen. Ọrana ọvo yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan vwẹruọ oborẹ o mwuien tẹmro jeghwai ruẹ ekwakwa. Ọrana nọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhe sẹ i Jehova o vwo ekwerhọ kpahen iroro, orhienbro ọrhẹ irueruo ọwan. Erhe vwẹruọ ọhọre i Jehova kpahen ọwan ne, o fori ne ru lele oborẹ e yonorin.

4. Marhẹ idje ri ha uvuẹn i Baibol na ine ru ha userhumu rẹn ọwan?

⁴ Ihworho ezẹko ina sabu ha ọwan djechẹ fọkime a guọlọ ga i Jehova, aye ina sabu kparehaso ọwan rhọ ọke ọwan erhe riẹ uyono ne. Ọrẹn, arha hẹroso i Jehova, ọ sẹrerhumuji ọwan vwo-o. Erhe ruẹ ọnana, na na sabu bọn obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ. Ene ghini sabu rhe i Jehova fiotọre? Ee! Idje ihworho ri vwa gba jerẹ Moses ọrhẹ Orodje David, o djephia taghene ana sabu ruie. Ọke re roro kpahen irueruo aye, ana kpahenrhọ enọ eva: Marhẹ aye i ru rhe i Jehova fiotọre? Me ya na sabu yono nẹ udje aye?

5. Me yi Moses ọ djẹ odjẹ ye ro no ruo?

⁵ Moses o ru lele oborẹ o yonorin. Ọke i Moses ọ ha emrẹ ẹgbukpe 40, nọ djẹ odjẹ ro no kwomakugbe ihworho Osolobrugwẹ ri rhiẹ itu i Hebrew, ukperẹ ene se yi ‘ọmọ rẹ ọmọ ọgbọtọ i Pharaoh o vwiẹre.’ (Heb. 11:24) Moses o tiobọnu ẹrhẹ ọduado. Ọke i Moses ọ hobọtua emọ Israel, o rheri taghene evwan ono biomu i Pharaoh ro rhiẹ orodje ro vwo omẹgbanhon omamọ, rẹ itu Egypt e ji nẹ taghene ọye osolobrugwẹ. Ọnana o dje esegburhomẹmro ọgbogbanhon phia! Moses ọ hẹroso i Jehova. Aruẹ ẹruẹhaso ọnana yọ lẹrhẹ i Moses sabu vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ Jehova.—Prov. 3:5.

6. Me ya na sabu yono nẹ udje i Moses?

⁶ Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Jerẹ i Moses, ọwan ephian i vwo orhienbro ọghoghanren owu: Ana djẹ odjẹ ra na ga i Jehova jeghwai kwomakugbe ihworho yi? Ana sabu sẹrerhumuji ekwakwa jeghwai dẹrughwaroghwu ẹkparehaso na sabu ga i Jehova. Ọrẹn arha hẹroso i Jehova, e vwo imwẹro taghene ọnọ hobọtua ọwan!

7-8. Me yi Moses o ji yono rhọ?

⁷ Moses o yono rhọ kpahen iruemru i Jehova, no ji ruẹ ọhọriẹ. Jerẹ udje, ọke i Jehova ọ ta rẹn Moses no sun emọ Israel nẹ abọ evrẹn, o vwo uduefigbere-e, omarana nọ ta rẹn i Jehova ọgbọ buebun taghene ọye o mwuovwa-an. Ẹkpahenrhọ Osolobrugwẹ o djephia taghene o vwo aruẹdọn, nọyẹ o vwẹruọ i Moses nọ ji ha userhumu riẹn. (Ex. 4:10-16) Fọkiẹ ọnana, Moses nọ sabu ghwoghwo ezẹguon ọgbogbanhon rẹn Pharaoh. Moses nọ ji mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha omẹgbanhon ọnẹyen ruiruo lele ọke ro simi emọ Israel, jeghwai kpe i Pharaoh ọrhẹ egba owọnriẹn uvuẹn Urhie Red na.—Ex. 14:26-31; Ps. 136:15.

⁸ Ọke i Moses o suẹn emọ Israel nẹ Egypt hin, aye na kpara brenu. Udabọ ọrana, Moses ọ mẹrẹn oborẹ i Jehova o vwo erhionrin te, ọke ro lele emọ Israel ro sun nẹ abọ evrẹn ruẹ kugbe. (Ps. 78:40-43) Moses ọ ji mẹrẹn oborẹ i Jehova o dje omeriotọre phia lele, ọke rọ rẹ ye taghene ọ vwọ ghwọghọ emọ Israel na-a.—Ex. 32:9-14.

9. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Hebrews 11:27, marhẹ onyerẹnkugbe i Jehova ọrhẹ Moses ọ kpẹnkpẹn te?

⁹ Ọke emọ Israel a nya ugbo onya aye hin, onyerẹnkugbe Moses ọrhẹ i Jehova  nọ kpẹnkpẹn rhọ, nọ họhọre taghene Moses ọ tobọ mẹrẹn i Jehova. (Se Hebrews 11:27.) Baibol na o dje oborẹ onyerẹnkugbe ọrana ọ kpẹnkpẹn te, ọke rọ ta: “Jehova ọrhẹ Moses i ha ukẹro mẹrẹn omoma aye ọke aye a tẹmro, jerẹ ọke ohworho ọ tẹmro rẹn ohworho ọrọrọ.”—Ex. 33:11.

10. Na dabu rhe i Jehova fiotọre, me ye ne ruo?

¹⁰ Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Na dabu rhe i Jehova fiotọre, o fori ne yono kpahen iruemru enẹyen jeghwai rhe ruẹ ọhọriẹ. Ọhọre i Jehova inyenana ọrẹ “aruẹ ihworho ephian ine vwo usimi jeghwai vwo irherhe ọgbagba ọrẹ urhomẹmro na.” (1 Tim. 2:3, 4) Izede owu re ne ruẹ ọnana yẹ ọrẹ ene yono awọrọ kpahen Jehova.

11. Ọke erhe yono ihworho kpahen Jehova, marhẹ e ru rhe yi rhọ?

¹¹ Ọgbọ buebun, erhe yono ihworho urhomẹmro kpahen Jehova, ọwan ne ji rhe yi fiotọre rhọ. Jerẹ udje, ọwan a mẹrẹn aruẹdọn i Jehova vwrurhe, ọke ọrhọ ha userhumu rẹn ọwan guọlọ ihworho ri guọlọ rhiẹ ugbehian yen. (John 6:44; Acts 13:48) Ọwan na mẹrẹn omẹgbanhon i Baibol na o vwori ọke ra mẹrẹn ihworho re lele yono, re tiobọnu iruemru ibiobiomu jeghwai ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn aye. (Col. 3:9, 10) Ọwan i mẹrẹnvwrurhe ne taghene Osolobrugwẹ o vwo erhionrin kpahen ihworho ri ha uvuẹn okegbe ọwan, fọkime o dje ọwan bru aye ọgbọ buebun nẹ aye i sabu yono kpahiẹn jeghwai vwo esimirhọ.—Rom. 10:13-15.

12. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Exodus 33:13, me yi Moses ọ nọ mie Jehova, mesoriẹ?

¹² Moses ọ ha ukẹro ọghoghanren ni onyerẹnkugbe ro vwori rhẹ Jehova. Ọke rọ tobọ wian ewian igbevwunu buebun ne nyoma odẹ i Jehova, Moses ọ ji ta rẹn i Jehova nọ ha userhumu riẹn rhe yi rhọ. (Se Exodus 33:13.) Moses ọ vrẹn ẹgbukpe 80 ne ọke rọ nẹrhomo ọrana, ọrẹn o rheri taghene o ji vwo ekwakwa buebun ro no yono kpahen Jehova.

13. Me yẹ izede owu ene ru djephia taghene onyerẹnkugbe re vwori rhẹ Jehova ọ ghanren rẹn ọwan?

¹³ Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Ọrhọ tobọ rhianẹ o jiri ne ra ga i Jehova, o fori na ha ukẹro ọghoghanren ni onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova. Izede owu ene ru dje ọnana phia, yẹ ọrẹ ene lele Osolobrugwẹ tẹmro nyoma ẹrhomo.

14. Mesoriẹ ẹrhomo o rhiẹ oborẹ ọghanranren rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan yono kpahen Osolobrugwẹ rhọ?

¹⁴ Wu rha guọlọ tikẹrẹ ohworho rhọ, o fori ne wu rhe lelie tẹmro ọke ephian. Omarana, tikẹrẹ i Jehova rhọ nyoma wu na nẹrhomo ọke ephian, wu vwa zofẹn wu na ta ọdamẹ wu vwori riẹ-ẹn. (Eph. 6:18) Krista ro rhirhiẹ ẹkwotọre i Turkey, nọ tare: “Ẹguọlọ ọrhẹ ẹruẹhaso mi vwo kpahen Jehova, o kodorhọ ọke ephian mi rha nẹrhomo vwe yi, jeghwai mẹrẹn oborẹ ọ kpahenrhọ ẹrhomo na lele. Ọke mia rha mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ lele, nọ ha usehumu mẹ ni Jehova taghene ọye Ọsẹ ọrhẹ Ugbehian mẹ.”

15. Marhẹ yi Jehova o dje Orodje David rhọ?

¹⁵ Eri vwiẹ Orodje David, ọrhẹ ihworho ekrun ọnẹyen ephian a ha ẹga rẹn Jehova. Ọrẹn David ọ ga i Jehova fọkime ekrun ọnẹyen a ha ẹga riẹ-ẹn. Ọye ọvo yọ bọn onyerẹnkugbe ro vwori rhẹ  Jehova. Jehova ọ tobọ dje i David rhẹ “ohworho ẹhẹn [yen] ọrhẹ ọnẹyen i gbe serhọ.” (Acts 13:22) Marhẹ i David o ru tikẹrẹ i Jehova te omaran?

16. Me yi David o yono kpahen Jehova nẹ emama?

¹⁶ David o yono kpahen Jehova nẹ emama. Ọke i David ọ ha uphuphẹn, ọ ghwọghọ inọke buebun hẹrote igegede ọsẹ ye. Ọkezẹko, ọke ọrana yo roro kodo kpahen ekwakwa ri Jehova ọ maren. Jerẹ udje, ọke i David o ni oberun na uvuẹn ason, ọ mẹrẹn ikereti ri te uriusionrin buebun, ọ jeghwai mẹrẹn iruemru Ohworho rọ maren aye. Ọnana no mwu i David ya: “Idjuwu na e dje odidi Osolobrugwẹ phia; ivwrevwrede na e ghwoghwo ewian abọ enẹyen.” (Ps. 19:1, 2) Ọke i David o roro kpahen izede ri Jehova ọ ma ituakpọ lele, nọ mẹrẹn ẹghwanren i Jehova vwrurhe. (Ps. 139:14) Ọke i David o roro kpahen emama i Jehova, ọnana nọ lẹrheriẹ homariotọre riẹn.—Ps. 139:6.

17. Me ya na sabu yono erhe roro kodo kpahen emama?

¹⁷ Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Vwo ọdamẹ kpahen emama. Wu vwa djokarhọ aye ọvo-o, dabu yono kpahen ekwakwa ri Jehova ọ maren! Uvuẹn akpenyerẹn ọnọ kẹdẹkẹdẹ, roro kodo kpahen oborẹ ewawọ, eranmo, ọrhẹ ihworho i yoniruon kpahen Jehova. Ne wu na sabu yono emru ọkpokpọ kpahen Jehova kẹdẹkẹdẹ. (Rom. 1:20) Ọnana nọ nọ rhọ lẹrhẹ ẹguọlọ wu vwo kpahiẹn kodorhọ kodorhọ.

18. Jerẹ oborẹ Psalm 18 o djephia, me yi David ọ mẹrẹnvwrurhe?

¹⁸ David o rheri taghene Jehova ọ ha userhumu riẹn. Jerẹ udje, ọke i David ọ sẹrorẹ igegede ọsẹ ye nẹ abọ ọya ọrhẹ okporokpo, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova yọ ha userhumu riẹn sabu kpe eranmo erana ra djoma omamọ na. Ọke i David o fi Goliath ro rhiẹ ọgba owọnren ọrhẹ ọduaran kparobọ, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova yọ hobọtua ye. (1 Sam. 17:37) Ọke rọ ji zẹ nẹ abọ Orodje Saul rọ rioma kpahiẹn, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova yo simirien. (Ps. 18, ikerẹmro ri ha oberun) Orhianẹ David ohworho rọ kparoma, manẹ ọ sabu roro taghene omẹgbanhon ọnẹyen yọ ha ruẹ ekwakwa erana. Ọrẹn David o vwo uruemru omeriotọre, omarana nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova yọ ha userhumu riẹn uvuẹn akpenyerẹn yen.—Ps. 138:6.

19. Me ya na sabu yono nẹ udje i David?

¹⁹ Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? O fori ne ru vrẹn ọrẹ ana nekpẹn userhumu i Jehova ọvo. O fori ne rhe ọke ọrhẹ oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan ne. Erhe vwo omeriotọre, ana mẹrẹnvwrurhe taghene ọwan ọvo i sabu ruẹ ekwakwa ephia-an, jokpanẹ nyoma userhumu i Jehova. Arha mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan lele, onyerẹnkugbe ọwan nọ nọ kpẹnkpẹn rhọ. Isaac ro rhiẹ omizu ọhworhare ro rhirhiẹ ẹkwotọre re se Fiji rọ ga i Jehova ẹgbukpe buebun ne, o rhiẹromẹrẹn ọnana. Nọ tare: “Mie rhe roro kpahen oborẹ ọ phia mẹ vrẹn ne, mia mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova yọ ha userhumu mẹ nẹ ọke mia tuẹn uyono i Baibol rhọ me te inyenana. Fọkiẹ ọnana, Jehova omamọ ugbehian ha mẹ.”

20. Me ya na sabu yono nẹ onyerẹnkugbe i David rhẹ Osolobrugwẹ?

²⁰ David ọ hẹrokele iruemru i Jehova. Jehova ọ maren ọwan rhẹ omẹgbanhon ra na hẹrokele iruemru enẹyen. (Gen. 1:26) Erhe yono kpahen iruemru i Jehova, na sabu hẹrokelie rhọ. David no mo rhe i  Jehova rhọ, omarana nọ sabu hẹrokelie ọke ro lele awọrọ ruẹ kugbe. Roro kpahen udje owu ọvo. David o ruẹ ọdandan ọke ro leli Bath-sheba ghwọwe jeghwai jurhi taghene e kpe esa ye hwu. (2 Sam. 11:1-4, 15) Ọrẹn, Jehova o gbe arodọmẹ rẹn David ro rhiẹ ohworho ro ji gbe arodọmẹ rẹn awọrọ. Fọkime David o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Jehova, no rhiẹ owu usuẹn irodje ra mai vwo ẹguọlọ kpahen uvuẹn Israel, Jehova nọ ji haye dje udje rẹn irodje erọrọ.—1 Ki. 15:11; 2 Ki. 14:1-3.

21. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Ephesians 4:24 ọrhẹ 5:1, erere ego ya na mẹrẹn arha “hẹrokele Osolobrugwẹ”?

²¹ Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? O fori na “hẹrokele Osolobrugwẹ.” Erhe ruẹ ọnana, ana mẹrẹn erere jeghwai rhe i Jehova rhọ. Arha hẹrokele iruemru Osolobrugwẹ, ne djephia taghene ọwan emọyen.—Se Ephesians 4:24; 5:1.

22-23. Me yọ nọ phia arha ha oborẹ e yono kpahen Jehova ruiruo?

²² Jerẹ oborẹ a mẹrẹn ne, ana sabu yono kpahen Jehova nyoma emama ọrhẹ i Baibol na ro rhiẹ Ẹmro ọnẹyen. Baibol na ọ vuọnren rhẹ idje idibo Osolobrugwẹ ri fuevwan ra na sabu hẹrokele, jerẹ Moses ọrhẹ David. Jehova ọ wian owian ro terie ne. O fori na rha damoma yono kpahiẹn rhọ.

²³ Uyono kpahen Jehova o toba dẹ-ẹ. (Eccl. 3:11) Oborẹ ọ mai ghanren yẹ ọrẹ ana ha oborẹ e yonorin ruiruo ukperẹ ono rhiẹ irherhe re vwori. Arha ha oborẹ e yonorin ruiruo jeghwai damoma hẹrokele Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ, ono rho tiẹkẹrẹ ọwan rhọ. (Jas. 4:8) Nyoma i Baibol na, Jehova ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene ọ sẹrerhumuji ihworho ra guọliẹ-ẹ.