URHOMU-ẸMRO UYONO 50
IJORO 135 Urhebro i Jehova ọ Yẹ Emọ
Emiemọ—Are i ha Userhumu Rẹn Emọ Are Ruẹ Esegburhomẹmro Aye Gbanhonrhọ
“Are i vwo imwẹro kpahen ọhọre orhorhomu Osolobrugwẹ, ro vwo kwerhọ kpahen, rọ ji gba.”—ROM. 12:2.
OBORẸ ENE YONO KPAHEN
Ana ta kpahen irorẹdjẹ ri na ha userhumu rẹn emiemọ tẹmro rẹn emọ aye, ji ha userhumu rẹn aye bọn esegburhomẹmro aye kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ Baibol na gbanhon.
1-2. Me yo fori ne emiemọ i ru, emọ aye i rha nọ enọ kpahen irhi ọrhẹ iruemru-urhi Baibol?
IHWORHO buebun ine kwerhọ ye taghene na hẹrote ọmọ ọ lọhọ-ọ. Wu rhe rhiẹ ọmiọmọ ro vwo ọmọvwerhe rhẹ oghwa, ame i kpẹmeruọn fọkiẹ omẹdamu we djephia nẹ ọmọ ọ sabu vwo esegburhomẹmro kpahen i Jehova. (Deut. 6:6, 7) Ọmọ ọrhọ ghwanran, ọnọ sabu rha nọ enọ kpahen irhi ọrhẹ iruemru-urhi Baibol ro yono ne.
2 Ọke ukaro, wu na sabu rhe brudu fọkiẹ enọ ọmọ na. Wu na sabu roro dede taghene esegburhomẹmriẹn o seriotọre ne. Ọrẹn, aruẹ enọ erana ina ha userhumu rẹn aye vwo imwẹro kpahen i Jehova ọrhẹ Baibol na, ji bọn yen gbanhonrhọ. (1 Cor. 13:11) Omarana, o fo ne wu brudu-u. Aye i rha nọ enọ, gba ha uphẹn na sa aye erhumu roro kodo kpahen oborẹ aye i yono ne ji bọn imwẹro aye gbanhonrhọ.
3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?
3 Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye (1) vwo imwẹro omobọ aye, (2) vwo ọdaremẹro kpahen iruemru-urhi Baibol, ọrhẹ (3) chochọn imwẹro aye i vwori. Ene ji yono kpahen oborẹ ọsoriẹ o rhomu nẹ emọ i rha nọ enọ, ọrhẹ ekwakwa rẹ emiemọ ina ha ruiruo rọ nọ ha userhumu rẹn aye lele emọ na tẹmro kpahen imwẹro aye.
HA USERHUMU RẸN ỌMỌ VWO IMWẸRO KPAHEN OSOLOBRUGWẸ ỌRHẸ BAIBOL NA
4. Enọ ego yẹ ọmọ ọnọ sabu nọ, mesoriẹ?
4 Emiemọ ri rhiẹ Ilele Kristi i rheri taghene a vwa ha esegburhomẹmro riuku-u. E vwiọ rhẹ esegburhomẹmro kpahen i Jehova-a. Omaran ọ ji havwọ harẹn ọmọ. Orho ru, ọmọ ọnọ sabu rha nọ enọ jerẹ: ‘Marhẹ mi ru rhe taghene Osolobrugwẹ ọ havwiẹ? Mi na sabu vwo imwẹro kpahen oborẹ i Baibol ọ tare?’ Itiọrurhomẹmro, Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan na ha “omẹgbanhon iroro” ọwan ruiruo, ji “vwo imwẹro kpahen ekwakwa ephian.” (Rom. 12:1; 1 Thess. 5:21) Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ọmọ bọn esegburhomẹmriẹn gbanhon?
5. Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye vwo imwẹro kpahen i Baibol na? (Romans 12:2)
5 Ha userhumu rẹn ọmọ rhe taghene oborẹ o vwo imwẹro kpahen urhomẹmro. (Se Romans 12:2.) Ọmọ ọrhọ nọ enọ, ha uphẹn na yonie oborẹ ono ru ha ekwakwa ra ha tọn kodo ruiruo jerẹ Watch Tower Publications Index ọrhẹ Research Guide for Jehovah’s Witnesses. Uvuẹn oghọn na “The Bible,” uvuẹn Research Guide, ọnọ sabu se urhomu-ẹmro na “Inspired by God,” nọ sabu mẹrẹn eka ri djephia taghene Baibol na rhẹ ọbe kpekpa-a. Ukpomaran, “ẹmro Osolobrugwẹ.” (1 Thess. 2:13) Jerẹ udje, ọnọ sabu se kpahen amwa i Nineveh ọke ahwanren rọ ha uvuẹn Assyria. Vẹrhẹ bi, era frẹfro kpahen i Baibol na i tare taghene o vwo ekete owuorowu re se i Nineve-eh. Ọrẹn, uvwre ẹgbukpe 1850, na tọn otọre mẹrẹn ekwakwa ri ghwọghọre uvuẹn amwa na, ọnana o djephia taghene iyẹnrẹn i Baibol ọgbare. (Zeph. 2:13-15) Wu rha guọlọ iyẹnrẹn kpahen oborẹ oghwọghọ i Nineveh o ru ha aruẹmẹrẹn i Baibol te orugba, se urhomu-ẹmro na “Wu Rheri?” rọ ha uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọrẹ November 2021. Ọrhọ ha oborẹ o yonorin uvuẹn ọbe ọwan vwanvwọn ẹbe erọrọ ra hẹroso ri havwiẹ, imwẹro ro vwori kpahen i Baibol na nọ nọ gbanhonrhọ.
6. Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye roro kodo? Dje udje yi. (Ni ifoto na.)
6 Ha userhumu rẹn ọmọ roro kodo kpahen imwẹro ro vwori. Emiemọ i vwo uphẹn sansan aye ine lele emọ aye ta kpahen i Baibol na ọrhẹ esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ. Aye ina sabu lele aye ta kpahiẹn aye i rha kọn riẹ ekete ra sẹrorẹ ekwakwa ahwanren rhọ, ogba ra wọ idodo rhọ, yanghene ekete ra sẹrorẹ ekwakwa rhọ uvuẹn oghọn ukoko Iseri Jehova. Jerẹ udje, are erhe kiẹn ekete ra sẹrorẹ ekwakwa ahwanren rhọ, ọrhọ tobọ rhiẹ nyoma itanẹti dede, wu na sabu lelie ta kpahen ekwakwa ri phia vrẹn ne ri na lẹrhiẹ vwo imwẹro taghene Baibol na ọgbare. Wu na sabu yono ọmọ kpahen atita owu rẹ odẹ Osolobrugwẹ ọ homaphia rọ ho te ẹgbukpe 3,000 ne, odẹ atita na yẹ Moabite Stone. Atita ọnana ọ ha uvuẹn Ekete ra Sẹrorẹ Ekwakwa Ahwanren Rhọ uvuẹn Louvre rọ ha Paris, France. Habaye, atita re se Moabite Stone re ru họhọ ọrukaro na, ọ ha uvuẹn oghọn na “The Bible and the Divine Name,” uvuẹn ekete ra sẹrorẹ ekwakwa ahwanren rhọ obẹ Esiri Ukoko Iseri Jehova rọ ha uvuẹn Warwick, New York. Atita ọnana o djephia taghene Orodje Mesha ọrẹ Moab ọ kparehasuẹ emọ Israel. Ọrana o serhọ rhẹ oborẹ i Baibol na ọ tare. (2 Ki. 3:4, 5) Ọmọ ọrhọ mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọ ha uvuẹn i Baibol na urhomẹmro ọ ji gba, esegburhomẹmriẹn nọ nọ gbanhonrhọ.—Haye vwanvwọn 2 Chronicles 9:6.
7-8. (a) Me ya na sabu yono nẹ oborẹ i Jehova ọ ma ekwakwa lele? Dje udje yi. (Ni ifoto na.) (b) Enọ ego yi na sabu ha userhumu rẹn ọmọ vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen Ọmemama na?
7 Ha userhumu rẹn ọmọ roro kpahen emama i Jehova. Wẹwẹ ọrhẹ ọmọ arha nya uvuẹn izede yanghene are i rha ha ikebi, ha userhumu riẹn roro kpahen oborẹ i Jehova ọ ma ekwakwa lele. Mesoriẹ? Fọkime ọnọ ha userhumu riẹn mẹrẹnvwrurhe taghene ohworho yọ maren aye. O jiri ne rẹ egba isayẹnsi e yono kpahen ekwakwa ra maren ri kinhariẹ. Ọgba isayẹnsi owu re se Nicola Fameli ọ tare taghene wu rhe kele ekwakwa ra maren ri kinhariẹ, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene aye ephian i serhọ owu. Ẹkwaphiẹrhotọre ọnana ye se Fibonacci sequence. Ana sabu mẹrẹn aye uvuẹn ekete sansan jerẹ igalazi ezẹko, ugbuko eragha ọrhẹ erọrọ ri họheriẹ, ẹbe ewawọ sansan kugbe idodo re se sunflower. a
8 Ọmọ orho yono kpahen aye uvuẹn isukuru ne, nọ nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo urhi ro suẹn ekwakwa enana. Jerẹ udje, imito owuowu o vwo oka rọ lẹrheriẹ vẹnẹ imito erọrọ. Ekwakwa erọrọ ra maren i ji vwo aruẹ oka enana ri lẹrhere aye vẹnẹ owuowọnwan. Ọrẹn, ọrọmo yo rurie neneyo eka enana i rhirhiẹ ye, ri na lẹrhẹ emama vẹnẹ owuowọnwan? Ọrọmo yọ ma ekwakwa irhorhomu enana? Ọmọ orho roro kpahen aruẹ enọ enana, ọnọ ha userhumu riẹn vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene Osolobrugwẹ yọ ma ekwakwa ephian. (Heb. 3:4) Orho te ọke, wu na sabu nọ yen, “Ra mẹriẹn taghene Osolobrugwẹ yọ maren ọwan, wu rorori taghene o rhe oborẹ ọ mai serhọ rẹn ọwan ọrhẹ oborẹ ene ruo nẹ oma ọ merhen ọwan?” Ọke ọrana, wu na sabu ta riẹn taghene ọkpọvi erana i ha uvuẹn i Baibol na.
HA USERHUMU RẸN ỌMỌ VWẸRUỌ IRHI JEHOVA KPAHEN OBORẸ ỌGBARE ỌRHẸ OBORẸ ỌSỌRE
9. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọmọ nọ enọ kpahen irhi Jehova sekpahen oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre?
9 Ọmọ ọrhọ nọ enọ kpahen irhi Jehova sekpahen oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre, damoma vwẹruọ oborẹ o mwurien nọ onọ na. Ọ guọlọ rhe oborẹ ono ru djeyi fiotọre rẹn awọrọ, gbinẹ o vwo imwẹro kpahen i Baibol na-a? Uvuẹn erhirhiẹ ephian, wu na sabu ha userhumu riẹn vwo ọdaremẹro kpahen i Baibol na nyoma ro no yono ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! b
10. Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ọmọ roro kpahen onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova?
10 Ha userhumu rẹn ọmọ vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Wa rha ha i Baibol yono ọmọ, damoma rhe iroro yi nyoma wu na ha enọ ọrhẹ idje ruiruo uvuẹn ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! (Prov. 20:5) Jerẹ udje, uyono ọrẹ 8 ọ ha i Jehova dje obọdẹn ugbehian rọ yẹ ọwan ọkpọvi rọ nọ sẹrorẹ ọwan ji rhua erere vwe ọwan. Wu rhe lelie ta kpahen 1 John 5:3 ne, wu na sabu nọ yen, “Ra mẹriẹn taghene Jehova obọdẹn ugbehian rẹn ọwan, ukẹro ọgo yo fori na ha ni oborẹ ọ ta rẹn ọwan ne ru?” Onọ ọrana ọ lọhọre, ọrẹn wu rha nọ yen, ọnọ ha userhumu riẹn rhe taghene fọkiẹ ẹguọlọ yi Jehova ọ yẹ ọwan irhi enẹyen.—Isa. 48:17, 18.
11. Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ọmọ rhe ọghanronmẹ ra na ha iruemru-urhi Baibol ruiruo? (Proverbs 2:10, 11)
11 Lelie ta kpahen erere rọ nọ mẹrẹn ọrhọ ha iruemru-urhi Baibol ruiruo. Are erhe se i Baibol yanghene isese i kẹdẹkẹdẹ, lelie ta kpahen oborẹ iruemru-urhi Baibol i ru ha userhumu rẹn ekrun na ne. Jerẹ udje, o rhe oborẹ ọ ghanren te ro no rhiẹ ọgba owian ọrhẹ ohworho ra hẹrosua? (Heb. 13:18) Wu na ji sabu kanrunumwu oborẹ iruemru-urhi Baibol ine ru sẹrorẹ ọwan izede ọrẹ ugboma ọrhẹ ọrẹ iroro. (Prov. 14:29, 30) We rhe yono ọmọ aruẹ iruemru-urhi enana, ọnọ ha userhumu riẹn ha urhebro i Baibol ruiruo.—Se Proverbs 2:10, 11.
12. Marhẹ ọsẹ owu o ru ha userhumu rẹn ọmọyen vwo ọdaremẹro kpahen iruemru-urhi Baibol?
12 Steve ro rhiẹ ọsẹ ro rhirhiẹ France, no dje kpahen oborẹ ọyẹ ọrhẹ aniẹ i ru ha userhumu rẹn ọmọ aye ọhworhare Ethan ro rhiẹ uphuphẹn, rhe taghene fọkiẹ ẹguọlọ yọ soriẹ i Jehova o jurhi rẹn ọwan: “Ame a nọ yen enọ jerẹ, ‘Mesoriẹ i Jehova o fiẹrorhọ taghene ana mọren urhi ọnana? Marhẹ ọnana o ru djephia taghene o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan? Me yọ nọ phia orhianẹ wa mọren urhi na-a?’” Aruẹ ikuegbe enana i ha userhumu rẹn Ethan vwẹruọ iruemru-urhi Jehova ne ji nyalele aye. Steve nọ habaye: “Ame a damoma ha userhumu rẹn Ethan no rhe taghene ẹghwanren i Baibol na ọ ghwẹ ọrẹ ituakpọ.”
13. Marhẹ emiemọ ine ru yono emọ aye nẹ aye i ha iruemru-urhi Baibol ruiruo? Dje udje yi.
13 Yono ọmọ nọ ha iruemru-urhi Baibol ruiruo. Izede owu yẹ ọrẹ wu na ha userhumu rẹn ọmọ orhianẹ a ta riẹn no mwuegbe isese ro no se obẹ isukuru. Ọbe na ọnọ sabu jiri iroro na taghene o fori na hẹrokele ere vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn yanghene era tuekwẹre gbangbanhon. Wu na sabu ha urhebro rẹn ọmọ na nọ ha uruemru-urhi Baibol ni isese na so. (Prov. 22:24, 25; 1 Cor. 15:33; Phil. 4:8) Ọrana ono mwuegbe yi ro no ghwoghwo rẹn ọro yonie yanghene itu iklasiẹ uvwrọke ra na ta kpahen oghwẹmro na.
YONO ỌMỌ NỌ RHỌ CHOCHỌN IMWẸRO RO VWORI
14. Urhomu-ẹmro ọgo yọ nọ sabu lẹrhẹ iphuphẹn ri rhiẹ Ilele Kristi zofẹn, mesoriẹ?
14 Ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn harẹn iphuphẹn ri rhiẹ Ilele Kristi nẹ aye i chochọn imwẹro aye. Ofẹn ọnọ sabu mwu aye orhianẹ ẹmro ro sekpahen uyono ekwakwa ri varhe ọ homaphia obẹ isukuru. Mesoriẹ? Ere yono aye ina sabu ta taghene ekwakwa i kpare varhe. Wu rhe rhiẹ ọmiọmọ, marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ọmọ fiudugbere chochọn imwẹro ro vwori?
15. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn uphuphẹn ro rhiẹ Olele Kristi bọn imwẹro ro vwori gbanhonrhọ?
15 Ha userhumu rẹn ọmọ vwo imwẹro kpahen oborẹ o yono ne. O fo nẹ ofa ọ ruẹ ọmọ fọkiẹ imwẹro ro vwo kpahen emama ọrhẹ Ọmemama-a. (2 Tim. 1:8) Mesoriẹ? Fọkime egba isayẹnsi buebun i ji rhe taghene arhọ ọ kpare varhe-e. Aye i rheri taghene ọwena ro vwo ẹghwanren ọvo, yọ nọ sabu ma arhọ. Omarana, aye i vwa rha hobọtua uyono ekwakwa ri varhe re yono uvuẹn isukuru ọrhẹ akpọ na-a. Ọmọ ọnọ sabu bọn imwẹro ro vwori gbanhonrhọ, nyoma ro no roro kpahen oborẹ ọsoriẹ imizu ukoko na erọrọ e vwo imwẹro taghene Ọmemama ọ havwiẹ. c
16. Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn ọmọ aye chochọn imwẹro ro vwori kpahen Ọmemama na? (1 Peter 3:15) (Ni ifoto na.)
16 Yono ọmọ oborẹ ono ru chochọn imwẹro ro vwori kpahen Ọmemama na. (Se 1 Peter 3:15.) Wu na sabu lelie yono ifi irhomu-ẹmro na uvuẹn jw.org “Young People Ask—Creation or Evolution?” Orho ru, ogbo roro kpahen idjedje rọ nọ sabu ha ruiruo rọ nọ ha userhumu riẹn dje rẹn awọrọ taghene Ọmemama ọ havwiẹ. Karorhọ ye taghene o vwo lele ihworho isukuru ọnẹyen frẹfro-o. Ha urhebro riẹn nọ ha idjedje elolọhọ ruiruo orhianẹ ohworho o vwo omwemẹ rọ nọ kerhọ. Jerẹ udje, ohworho isukuru ọnẹyen ọnọ sabu ta: “Oborẹ mia mẹrẹn ọvo yi mi na sabu vwo imwẹro kpahen, mi vwa mẹrẹn Osolobrugwẹ-ẹ.” Ọmọ ọnọ sabu kpahenrhọ riẹn: “Rorie taghene wa nya uvuẹn egbo ro serabọ rẹn amwa, ne wu mẹrẹn edje ra tọnren ji dabu bọn. Me wu ne roro? Itiọrurhomẹmro, wu ne rhe taghene ohworho rọ tona yọ tọn edje ọrana, omaran ọ ji havwọ harẹn akpọ na ọrhẹ ekwakwa ri ha uvuien!”
17. Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye guọlọ uphẹn aye ina ta rẹn awọrọ kpahen urhomẹmro i Baibol? Dje udje yi.
17 Ha urhebro rẹn ọmọ nọ guọlọ uphẹn rọ nọ ta rẹn awọrọ kpahen urhomẹmro i Baibol na. (Rom. 10:10) Wu na sabu ha omẹdamu ọnẹyen ro no yono awọrọ dje oborẹ e ru yono ekwakwa ikpekporo. Ọke ọrukaro, ọravwọ ono kiki yono ijoro ri na phẹrẹ ekporo. Orho ru, nọ nọ dabu rhe oborẹ e kporo ijoro erọrọ. Omaran ọ ji havwọ, uphuphẹn na ọnọ sabu yono ẹhaphia elolọhọ rọ nọ haphia uvuẹn aghwoghwo. Jerẹ udje, ọnọ sabu nọ ohworho isukuru ọnẹyen: “Wu rheri taghene ewena isayẹnsi a hẹrokele emama ruẹ ekwakwa aye? Ji mẹ dje ividio ọmemerhen ọnana wẹn.” Wu rhe dje owu usuẹn ividio rọ ha oghọn na Was It Designed? riẹn ne, wu na sabu ta: “Egba isayẹnsi i rha hẹrokele emama ru emru, o fori ne jiri aye, ọrẹn, ọrọmo wu rorori taghene ene jiri fọkiẹ ekwakwa ra maren?” Ona ọlolọhọ ọnana ọnọ sabu mwuie roro kodo ji vwo omwemẹ rhọ ro no yono kpahen i Jehova.
RHA HA USERHUMU RẸN ỌMỌ NỌ BỌN ESEGBURHOMẸMRIẸN GBANHON
18. Marhẹ emiemọ ine ru bọn esegburhomẹmro ọmọ aye kpahen Osolobrugwẹ gbanhonrhọ?
18 Ọwan e rhirhiẹ akpọ rọ vuọnren rhẹ ihworho ri vwe vwo esegburhomẹmro kpahen i Jehova. (2 Pet. 3:3) Omarana emiemọ, are erhe lele ọmọ are yono i Baibol na, are i sa aye erhumu guọlọ irhomu-ẹmro ri na lẹrhiẹ vwo ọdaremẹro kpahen Ẹmro Osolobrugwẹ ọrhẹ irhi Jehova kpahen oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre. Ha userhumu riẹn roro kodorhọ nyoma wu ne yonie kpahen emama i Jehova. Ha userhumu riẹn vwo ọdaremẹro kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol ri rugba ne. Ọrọ mai ghanren, lele ọmọ nẹrhomo ji nẹrhomo riẹn. Wu rhe ruẹ omaran, wu na sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ ha ebrurhọ rhẹ omẹdamuọ, ji ha userhumu rẹn ọmọ bọn esegburhomẹmriẹn gbanhon.—2 Chron. 15:7.
IJORO 133 Ha Ọke Emọvwerhe Ga i Jehova
a Wu rha guọlọ iyẹnrẹn erọrọ, ni ividio na The Wonders of Creation Reveal God’s Glory—Patterns uvuẹn jw.org.
b Orhianẹ ọmọ o yono ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! hin ne, wu na sabu lelie roro kpahen iyono ezẹko uvuẹn oghọn ọrẹ 3 ọrhẹ 4, ri dje kpahen irhi Jehova sekpahen oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre.
c Se urhomu-ẹmro na “Why We Believe in a Creator” rọ ha uvuẹn Awake!, ọrẹ September 2006, ọrhẹ ibroshọ na The Origin of Life—Five Questions Worth Asking. Wu rha guọlọ mẹrẹn idje erọrọ, ni ividio na Viewpoints on the Origin of Life rọ ha uvuẹn jw.org.
d IDJEDJE IFOTO Aruọbe:Uphuphẹn Oseri Jehova ro dje ividio rẹn uphuphẹn ọrọrọ uvuẹn isukuru ọnẹyen uvuẹn oghọn na A Mariẹn? ividio na o sekpahen ẹropleni ọkokamu re se drone