1. Marhẹ ibrẹdi ọ ghanren te uvuẹn ọke i Baibol?

 UVUẸN ọke i Baibol, ibrẹdi yẹ emaren ihworho buebun a mai ria. (Gen. 14:18; Luke 4:4) Itiọrurhomẹmro ọ ghanranren omamọ, fọkime Baibol na ọ ha “ibrẹdi” dje emaren ọkezẹko. (Matt. 6:11; Acts 20:7) Jesu ọ ji ha ibrẹdi ruiruo uvuẹn igbevwunu eva ro ruru. (Matt. 16:​9, 10) Iyẹnrẹn owu usuẹn aye ọ ha uvuẹn John urhomu-ẹmriẹn 6. Ọke erhe yono kpahen iyẹnrẹn ọnana, djokarhọ iyono ra na sabu ha ruiruo inyenana.

2. Erhirhiẹ ọgo yọ lẹrhẹ ihworho buebun guọlọ emaren?

² Ọke inyikọ i Jesu e ghwoghwo hin, Jesu ọrhẹ inyikọ na ni ruẹ owọ danvrẹn Urhie i Galilee ye ronmoma. (Mark 6:​7, 30-32; Luke 9:10) Aye ni riẹ ekete ọfọfọ owu rọ kẹrẹ Bethsaida. O jiri-i, otu buebun ni ghwiẹ rhe. Jesu ọ sẹrerhumuji aye-e. No fi ọke rhotọre yono aye kpahen Uvie na, ji simi ere kpomẹ. Idibo na ne roro kpahen oborẹ ọsoso ihworho na ina riọ, fọkime ason ọ joma te ne. Ọkezẹko, ihworho ezẹko i ha ibiẹ emaren lele oma aye ina riọ, ọrẹn buebun ina ya guọlọ emaren dẹ. (Matt. 14:15; John 6:​4, 5) Me yi Jesu ono ruo?

JESU O TIOBỌNẸ IBRẸDI IZEDE IGBEVWUNU

3. Me yi Jesu ọ ta rẹn inyikọ ye nẹ aye i ru rẹn otu buebun na? (Ni ifoto ọbe na.)

³ Jesu nọ ta rẹn inyikọ ye: “O fo nẹ aye i nyarhẹ-ẹn; are i yẹ aye emaren re.” (Matt. 14:16) Ọrana ọ sabu phia-a, fọkime ehworhare na i bun te 5,000. Erhe kele emẹse  ọrhẹ emọvwerhe ba, ọkezẹko aye ine bun te awan 15,000 ra na ghẹrẹ. (Matt. 14:21) Andrew nọ tare: “Ibiẹ idama owu ọ ha aran, o vwo ibrẹdi barley isionrin ọrhẹ irhenrin ekokamu eva. Ọrẹn, me yẹ enana ine te ihworho buebun na ru?” (John 6:9) Ivwiegbere ọrhẹ awọrọ ri vwe vwo bun ya mia riẹ ibrẹdi Barley, ọkezẹko a ji ha adawun karhẹ erhenrin na. Udabọ ọrana, oborẹ ibiẹ idama na o vwori, o te ghẹrẹ otu na-a.

4. Me ya na sabu yono nẹ John 6:​11-13? (Ni ifoto na.)

⁴ Fọkime Jesu ọ guọlọ dje uruemru esiri phia rẹn ihworho na, nọ ta rẹn aye nẹ aye i siyẹ oberun odin na ẹkuẹko. (Mark 6:​39, 40; se John 6:​11-13.) Jesu nọ nẹrhomo vwe Ọsẹ ye fọkiẹ ibrẹdi ọrhẹ erhenrin na. O fori na kpẹmẹ Osolobrugwẹ fọkime ọye yo Tiobọnu emaren na. Orhiẹ oborẹ ọghanranren omamọ na hẹrokele udje i Jesu, nyoma ra na nẹrhomo bọmọke ana ki riẹ emaren, sẹ ọwan ọvo yi havwiẹ yanghene awọrọ i kẹrerẹ ọwan. Jesu nọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i ghalẹ emaren na rẹn ihworho na, aye ni riẹ evwan vuọn. Emaren na o bunrun omamọ, aye ni re riẹ hẹrhẹ. Omarana, Jesu nọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i koko emaren ri hẹrhẹre na, fọkime ọ guọlọ ne donron aye fughwẹ-ẹ. Jesu o dje obọdẹn udje rẹn ọwan sekpahen oborẹ ene ru ha oborẹ e vwori ruiruo izede ẹghwanren. Emiemọ, are i damoma yono emọ are kpahen oborẹ ọ ghanren te rẹ aye ina nẹrhomo bọmọke aye ina ki riẹ emaren, dje  uruemru esiri phia, ji tiobọnu ghwologhwolo.

5. Me yẹ ihworho na i guọlọ ruẹ i Jesu fọkiẹ oborẹ o ruru, marhẹ yọ kpahenrhọ ye lele?

⁵ Oma ọ merhẹn ihworho na omamọ fọkiẹ oborẹ i Jesu o yonorin aye lele ọrhẹ igbevwunu ro ruru. Aye i rhe kpahen ẹmro i Moses taghene Osolobrugwẹ o veri rọ nọ yẹ aye ọmẹraro oghẹnrensan, aye ina sabu rhe roro, ‘Jesu yẹ ohworho na?’ (Deut. 18:​15-18) Aye ina ji sabu rhe roro taghene Jesu ono rhiẹ omamọ osun ro no tiobọnu emaren rẹn ọsoso agbamwa na. Omarana, otu na na guọlọ “mwu i [Jesu] ji haye mwu ẹrhẹ orodje.” (John 6:​14, 15) Orhianẹ i Jesu ọ ha uphẹn rẹn aye bi, manẹ ọ homaba usun oseghe itu i Jew otọre usun i Rome ọke ọrana. Jesu o ruẹ omaran? Ẹjo. Baibol na ọ tare taghene Jesu “no tiomaha riẹ ugbenu na.” Udabọ ọhiẹn ihworho na, o kwe vwobọrhọ usuon oseghe-e. Ọnana uyono ọghoghanren rẹn ọwan!

6. Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Jesu? (Ni ifoto na.)

⁶ Itiọrurhomẹmro, awọrọ i ta rẹn ọwan na nyoma igbevwunu yẹ aye ibrẹdi yanghene simi ere kpomẹ-ẹ; habaye, aye i damoma ha ọwan mwuẹ ne rhiẹ orodje-e. Ọrẹn, aye ina sabu ha izede ona riẹriẹ ọwan ne vwobọrhọ usun oseghe, yanghene hobọtua ohworho aye i rorori taghene ono ruẹ ekwakwa serhọ.  Djokarhọ taghene udje i Jesu ọ dabu fiotọre. O tiomanẹ usuon oseghe akpọ na, ji ta ọke oru: “Uvie mẹ ọ ha usuẹn akpọ ọnana-a.” (John 17:14; 18:36) O fori nẹ Ilele Kristi inyenana i roro jerẹ i Jesu ji hẹrokelie. Ọwan a hobọtua Uvie Osolobrugwẹ, nẹrhomo kpahiẹn, ji ta rẹn awọrọ kpahiẹn. (Matt. 6:10) Vwana, jena rharhumu ta kpahen igbevwunu i Jesu ọrhẹ oborẹ ana sabu yono nie rhe.

“OBORẸ IBRẸDI NA O MEVIRHỌ”

7. Me yi Jesu ọrhẹ inyikọ ye i ruru? (John 6:​16-20)

⁷ Ọke i Jesu ọ ghẹrẹ otu na hin, nọ ta rẹn inyikọ ye nẹ aye i ruẹ owọ riẹ Capernaum, ọye no riẹ ugbenu na, neneyo otu na i ja rha haye mwu ẹrhẹ orodje. (Se John 6:​16-20.) Ọke inyikọ na a ha uvuẹn owọ, ogiribo ọgbogbanhon no zuẹ, urhie na nọ ji wọnrọn gbangbanhon. Omarana, Jesu nọ nya oberun ame na bru aye rhe. Nọ ta rẹn ọnyikọ Peter nọ ji nya uvuẹn oberun ame na. (Matt. 14:​22-31) Ogege i Jesu ọ ruẹ owọ na, ogiribo na nọ dobọji. Ọnana no mwuẹ idibo na ta: “Wẹwẹ ghini Ọmọ Osolobrugwẹ.” a (Matt. 14:33) Udabọ ọrana, aye e rhe oborẹ igbevwunu ọnana o ru surhobọmwu ọrukaro ro ru rẹn otu na-a. Mark nọ yare: “O gbe [inyikọ na] unu omamọ, fọkime aye a ji sabu vwẹruọ oborẹ ibrẹdi na o mevirhọ-ọ, aye e ji vwẹruọ ye uvuẹn ọmudu aye-e.” (Mark 6:​50-52) Idibo na e vwẹruọ ye taghene Jehova ọ yẹ i Jesu omẹgbanhon ro no ruẹ igbevwunu sansa-an. O jiri-i, Jesu nọ rharhumu ta kpahen igbevwunu ibrẹdi na ji yono ọwan uyono ọrọrọ.

8-9. Mesoriẹ otu na a guọlọ i Jesu? (John 6:​26, 27)

⁸ Otu ri Jesu ọ ghẹrẹre na, i tẹnrovi emaren ọrhẹ ojemẹ ugboma aye ọvo. Izede ọgo? Ẹdẹ ọreva ye, aye arha mẹrẹn Jesu ọrhẹ inyikọ ye-e. Ewọ erọrọ ni nẹ Tiberias rhe, omarana, aye ni ruẹ ewọ na ezẹko riẹ Capernaum ya guọlọ i Jesu. (John 6:​22-24) Aye i guọlọ yono kpahen Uvie na yọ soriẹ aye e ruẹ ọnana? Ẹjo. Aye e roro kpahen emaren ugboma. Marhẹ e ru rhe ọnana?

⁹ Djokarhọ oborẹ ọ phiare ọke aye a vwa i Jesu uvuẹn ekete rọ kẹrẹ Capernaum. Jesu nọ ta rẹn aye taghene fọkiẹ emaren yọ soriẹ aye a guọliẹ. Dedevwo aye i “riẹ ibrẹdi na evwan nọ ji vuọn” aye, ọrẹn Jesu nọ tare taghene ọrana “emaren rọ ghwọghọ.” Nọ ta rẹn aye nẹ aye i “wian fọkiẹ emaren ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ.” (Se John 6:​26, 27.) Jesu ọ tare taghene Ọsẹ ye ono tiobọnu aruẹ emaren ọrana rẹn aye. Ọke aye e rhon taghene emaren ọnọ yẹ aye arhọ i bẹmẹdẹ, no gberẹ aye unu! Ọrana aruẹ emaren ọgo, marhẹ ono ru te aye obọ?

10. Me yẹ ihworho na ine ruo nẹ aye i sabu “vwo arhọ i bẹmẹdẹ”?

¹⁰ Itiọrurhomẹmro, itu i Jew erana i guọlọ rhe kpahen oborẹ aye ine ruo, nẹ aye i sabu vwo emaren ọrana. Ọkezẹko, aye ina sabu rhe roro kpahen “ewian” ra hunute uvuẹn Urhi Moses. Ọrẹn, Jesu nọ ta rẹn aye: “Ọnana yẹ owian Osolobrugwẹ taghene are i vwo esegburhomẹmro kpahen ohworho ro dje rhe.” (John 6:​28, 29) Aye i rha guọlọ “vwo arhọ i bẹmẹdẹ,” aye ine vi vwo esegburhomẹmro kpahen ohworho Osolobrugwẹ o dje rhe. Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ ta rẹn aye kpahen ọnana bi ne. (John 3:​16-18, 36)  Uvuẹn ọke ọrọrọ, Jesu nọ ta kpahen oborẹ ene ruo na sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ.—John 17:3.

11. Marhẹ itu i Jew na i ru djephia taghene emaren ugboma yọ mai ghanren rẹn aye? (Psalm 78:​24, 25)

¹¹ Itu i Jew erana a guọlọ vwo esegburhomẹmro kpahen i Jesu-u. Omarana, aye ni nọriẹn: “Igbevwunu ọgo wu ne ruo, neneyo ame i sabu vwo esegburhomẹmro kpahuọn?” (John 6:30) Aye ni tare taghene uvuẹn ọke i Moses e tiobọnẹ i manna rẹn esẹ aye ride nyoma igbevwunu, ro rhiẹ emaren aye i rere. (Neh. 9:15; se Psalm 78:​24, 25.) O fiotọre taghene emaren ugboma ọvo yẹ aye a guọlọ. Aye a tobọ nọ i Jesu onọ kpahen “ibrẹdi ro nẹ odjuwu rhe” rọ nọ sabu yẹ aye arhọ i bẹmẹdẹ-ẹ. (John 6:32) Aye i tẹnrovi edamẹ ugboma aye ji sẹrerhumuji urhomẹmro ri Jesu o yono aye. Me ya na sabu yono nẹ iyẹnrẹn ọnana?

OBORẸ Ọ MAI GHANREN RẸN ỌWAN

12. Marhẹ i Jesu o ru dje kpahen oborẹ ọ mai ghanren?

¹² Ọnana uyono ọghoghanren ra na sabu yono nẹ John urhomu-ẹmriẹn 6. Jenẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova o rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Karorhọ taghene i Jesu ọ ta aruẹ ẹmro ọnana bi ne ọke Echu ọ damiẹ ni. (Matt. 4:​3, 4) Uvuẹn Ẹmro i Jesu ọ tare oberun Ugbenu na, ọ kanrunumwu oborẹ ọ ghanren te ra na ha edamẹ Uvie na karo. (Matt. 5:3) Omarana, no fori na nọ oma ọwan, ‘Oborẹ mie nyerakpọ mẹ lele o djephia sẹ mia ha edamẹ Uvie na karo, gbinẹ ojemẹ ugboma?’

13. (a) Mesoriẹ o rhiẹ oborẹ o serhọ na riamerhen emaren? (b) Orhetio ọgo yo fori na nyalele? (1 Corinthians 10:​6, 7, 11)

¹³ O rhiẹ oborẹ o serhọ na nẹrhomo kpahen ekwakwa ugboma, ji riamerhen aye. (Luke 11:3) Arha wian gbanhan, na na sabu “re jeghwai da” ji vwo aghọghọ, fọkime “ọnana o nẹ obẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro na rhe.” (Eccl. 2:24; 8:15; Jas. 1:17) Ọrẹn, o fo nẹ ekwakwa ugboma o rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwa-an. Ọnyikọ Paul ọ ta kpahen ọnana uvuẹn ileta rọ ya vwe Ilele Kristi ọke inyikọ na. Ọ ta kpahen ekwakwa ri phia vrẹn ne uvuẹn Israel, tobọ te oborẹ ọ phiare uvuẹn Ugbenu i Sinai. Ọ ha orhetio rẹn aye taghene aye i vwe ‘vwo ojemẹ kpahen ekwakwa ibiobiomu jerẹ oborẹ [emọ Israel] i vwo ojemẹ kpahen ekwakwa erana-a.’ (Se 1 Corinthians 10:​6, 7, 11.) Fọkiẹ ufiuvwele emaren, emọ Israel ni lẹrhẹ igbevwunu i Jehova rhiẹ ‘emru obiobiomu’ rẹn aye. (Num. 11:​4-6, 31-34) Ọke aye a ha ẹga rẹn oma erhuẹn ra ha oro ru, aye ni djephia taghene emaren ọrhẹ akpẹriọ yọ mai ghanren rẹn aye. (Ex. 32:​4-6) Paul ọ rionbọrhọ udje aye no rhiẹ orhetio rẹn Ilele Kristi ri nyerẹnren a ki ghwọghọ i Jerusalem ẹgbukpe 70 C.E. Ọwan e nyerẹn uvuẹn oba enyerakpọ ọnana, omarana, no fori na ha ukẹro ọghoghanren ni orhetio i Paul.

14. Me yi Baibol na ọ ta kpahen emaren uvuẹn akpọ ọkpokpọ na?

¹⁴ Ọke i Jesu ọ ta kpahen “emaren ọrẹ inyenana,” nọ rionbọrhọ ọke ọhọre Osolobrugwẹ ono rugba “uvuẹn otọrakpọ na jerẹ oborẹ ọ havwọ obẹ odjuwu.” (Matt. 6:​9-11) Me yẹ ọrana ọ lẹrhuọ roro kpahan? Baibol na o djephia taghene Osolobrugwẹ  ọ guọlọre na riẹ omamọ emaren obaro na. Isaiah 25:​6-8 ọ tare taghene emaren ọnọ vuọn akpọ ọkpokpọ na. Psalm 72:16 nọ ji ta: “Emaren no no gbephe uvuẹn akpọ na; ono gbephe omamọ uvuẹn oberun igbenu na.” Wa tẹnrovi ọke wu na riẹ emaren rọ mai jo, yanghene sere emaren wu vwa ji re dẹ? Habaye, wu na wọ ewawọ i vine jeghwai riẹ emamọ aye. (Isa. 65:​21, 22) Itiọrurhomẹmro, ihworho ephian ina riamerhen ekwakwa enana.

15. Me ye ne yono ihworho ra na rhọmọnuhwu obaro na? (John 6:35)

¹⁵ Se John 6:35. Me yọ nọ phia rẹn ihworho ri riẹ ibrẹdi ọrhẹ erhenrin ri Jesu ọ ghalẹre na? Ọkezẹko, wu na mẹrẹn ezẹko ra na rhọmọnuhwu obaro na. Ọrhọ tobọ rhianẹ aye e dje esegburhomẹmro phia bi-i, ana ji sabu rhọmọ aye nuhwu. (John 5:​28, 29) Aruẹ ihworho erana ine yono kpahen oborẹ ẹmro i Jesu enana i mevirhọ: “Mẹmẹ yẹ ibrẹdi ọrẹ arhọ na. Kohworho kohworho ro bruru mẹ rhe, orhọmo o kpe yi dẹ-ẹ.” Aye ine vwo esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Jesu, ji vwo imwẹro taghene o hwuru fọkiẹ aye. Habaye, ono vwo ẹkwaphiẹrhotọre re ne yono era rhọmọnuhwu ọrhẹ emọ re ne vwiẹ ọke ọrana, kpahen i Jehova ọrhẹ ọhọriẹ. Ono vi rhiẹ emru aghọghọ ra na ha userhumu rẹn ihworho erana! Ọnana ọnọ yọ evwẹnvuọn ghwẹ emaren ugboma. Fọkime, ene vwo uphẹn ra na sa awọrọ erhumu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova.

16. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁶ Ọwan i yono kpahen ekete ezẹko ne uvuẹn John urhomu-ẹmriẹn 6, ọrẹn, o ji vwo ekwakwa erọrọ ri Jesu ọ ta kpahen “arhọ i bẹmẹdẹ.” O fori nẹ itu i Jew na i kpomavi rẹn uyono i Jesu, omaran ji te ọwan. Ene ji yono kpahen John urhomu-ẹmriẹn 6 uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.