Uvuẹn ẹgbukpe 1913, ọsẹ mẹ ro rhiẹ John Mills no bromarhame uvuẹn New York City ọke rọ ha ẹgbukpe 25. Omizu Russell yọ tẹmro omebrurhame na. O jiri-i, ọsẹ mẹ no riẹ i Trinidad, avwaye yọ rọnmọ i Constance Farmer ro rhiẹ ọmọ uyono i Baibol ro vwo oruru. Ọsẹ mẹ ọ ha userhumu rẹn ugbehian yen William R. Brown dje “Photo-Drama of Creation” phia. Aye i ruẹ ọnana kugbe bọmọke omizu Brown ọrhẹ aniẹ i ki riẹ West Africa ya ga uvuẹn ẹgbukpe 1923. Ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ ri ha usuẹn ihworho ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha, na ga uvuẹn i Trinidad.

Eri vwiẹre mẹ i vwiẹ emọ irhinrin, aye i mwu Rutherford rẹn ọmọ aye ọkpako, ro rhiẹ odẹ osiyaga ọrẹ Watch Tower Bible and Tract Society ọke ọrana. Ọke re vwiẹ mẹ uvuẹn December 30, 1922, ne mwu odẹ i Clayton J. Woodworth mẹ, ro rhiẹ odẹ ọro mwuegbe irhomu-ẹmro sansan ri ha Golden Age (ro se Awake! vwana). Eri vwiẹre ame i dabu yono ame, ọrẹn aye i karunumwu ẹkẹ re ne bru te oma uvuẹn ogame i Jehova. Izu mẹ o vwo ona oghẹnrensan re lele ohworho roro nẹ Eyaya Ọfuanfon na izede rọ merhoma. Ọ merhen ọsẹ ame oma ọke ro gbikun nẹ i Baibol na sa, nọ ha ọsoso omayen dje iyẹnrẹn na phia ghwologhwolo.

Omẹdamu aye ọ ha omamọ iyẹnrẹn phia. Ame awansa usuẹn emọ ehworhare isionrin, yi riẹ Isukuru i Gilead. Imizu ame emẹse awansa i vwobọrhọ iruo ọkobaro ẹgbukpe buebun uvuẹn i Trinidad ọrhẹ Tobago. Nyoma uyono ọrhẹ omamọ udje eri vwiẹre ame, aye ni wọ rẹ ame rhẹ “uvuẹn oghwa i Jehova.” Urhebro aye nọ ha userhumu rẹn ame daji jeghwai ru riarorhọ uvuẹn “egodo Osolobrugwẹ ọwan.”—Ps. 92:13.

Oghwa ame no mo rhiẹ ekete re vwobọrhọ iruo aghwoghwo na. Ekobaro e koko avwaye jeghwai ta kpahen Omizu George Young, ro rhiẹ imishọnari ro nẹ i Canada rhiẹ i Trinidad. Oma ọ merhen eri vwiẹre mẹ ọke aye a ta kpahen omizu  Brown ọrhẹ aniẹ rẹ aye i lele wian bi, ri ha obẹ i West Africa ọke ọrana. Enana ephian ni mwurun mẹ tuẹn aghwoghwo rhọ ọke mia ha ẹgbukpe ikpe.

Ọke ọrana, imagazini ukoko na e ghwolo ekwakwa esọsọ rẹ ẹga efian e ruẹ phia, omaran ji te eyẹsuọ ufiuvwele, ọrhẹ usun oseghe rọ vuọnren rhẹ irueruo osehiẹn. Ọrẹ ẹkpahenrhọ, uvuẹn ẹgbukpe 1936, ilori ẹga efian ni ghwere igọvunọ i Trinidad oma, no fiobarhọ ọsoso ẹbe i Watch Tower. Ame ni ti ẹbe na nu, ọrẹn ame i ha rẹ aye ephian ruiruo aye i ki hin. Ame i kwomakugbe nya jeghwai ha idjighere ghwoghwo, ame i ji ha ẹbe ekokamo ọrhẹ ephanphan ra ya ekwakwa rhọ ghwoghwo. Ame ọrhẹ imizu ri nẹ Tunapuna rhe ra ha imoto-agboro ruiruo, ni ghwoghwori uvuẹn ekete re vwe kiki te uvuẹn i Trinidad. Ọ ghini merhoma omamọ! Ekwakwa enana yi mwurun mẹ bromarhame ọke mie te ẹgbukpe 16.

Uyono eri vwiẹre mẹ ọrhẹ ekwakwa enana mi rhiẹromẹrẹn nẹ ọtonrhọ rhe, yi yẹre mẹ oruru mi ne rhiẹ imishọnari. Oruru ọrana ọ ji havwiẹ te ọke mie kwomakugbe Omizu Edmund W. Cummings obẹ Aruba uvuẹn ẹgbukpe 1944. Oma ọ merhenren ame ọke awan ikpe a rhiẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu uvuẹn ẹgbukpe 1945. Ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn, na ha ukoko ọrukaro uvuẹn ẹkwotọre ọrana mwu.

O jiri-i, ni mi ruẹ aghwoghwo kpregede rẹn Oris Williams ri mie lele wian. Oris o leliri mẹ frẹfro omamọ neneyo ọ sabu chochọn iyono re yonirien vrẹn ne. Ọrẹn, ọke oru, no yono kpahen urhomẹmro rọ ha uvuẹn i Baibol na, nọ jeghwai bromarhame uvuẹn January 5, 1947. Ọke oru, ame ni vwo ẹguọlọ kpahen omoma ame, jeghwai rọnmọ. Nọ tuẹn owian ọkobaro rhọ uvuẹn i November 1950. Nyoma userhumu Oris, enyerakpọ mẹ nọ rharhumu kpokpọ.

Uvuẹn ẹgbukpe 1955, na ha use rẹn ame nẹ ame i riẹ Isukuru i Gilead. Ọke ame e mwuegbe hẹrhẹ isukuru na, mẹmẹ ọrhẹ Oris ni nyajẹ iruo ame vwo, rhẹ oghwa ame ọrhẹ ekwakwa erọrọ, jeghwai kpogho abọ rẹn Aruba. Uvuẹn July 29, 1956, ame ni ruotọre nẹ iklasi Gilead ọrẹ 27, ne djerẹ ame riẹ Nigeria.

Ọke Oris o roro kpahen oborẹ e phia vrẹn ne, nọ tare: “Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọ sabu ha userhumu rẹn ohworho nyerẹn ghele ebẹnbẹn ra mẹrẹn uvuẹn owian imishọnari. Mia guọlọ wian owian imishọnari-i. Mi vwo ojemẹ mi ne rhirhiẹ oghwa mẹ jeghwai vwiẹ emọ. Ni mi wene iroro mẹ ọke mia mẹrẹnvwrurhe taghene emru okpakpa re ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Ọke ame a ruotọre nẹ Isukuru i Gilead, mi dabu mwuegbe mi na wian owian imishọnari ne. Ọke ame a ruẹ ọkuna re se Queen Mary, omizu Worth Thornton, rọ wian uvuẹn ọfisi Omizu Knorr nọ ta rẹn ame ‘Nya ẹfẹrọvo!’ Nọ ta rẹn ame taghene ame ina ga obẹ Oghọn Ukoko. Ni mi tare. ‘Ebabo!’ Ọrẹn ni mi wene iroro mẹ ogege jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen Oghọn Ukoko, ro rhiẹ ekete mia wian ewian sansan. Ọrẹ mi mai vwo ẹguọlọ kpahen yẹ owian re dede ihworho. Mi vwo ẹguọlọ kpahen ihworho, owian ọnana nọ lẹrhere mẹ rhe imizu buebun ri ha uvuẹn i Nigeria. Ihworho buebun ra sa, oghwurhie ọ vuọn oma aye ne, ọma ọ bẹnren aye ne, uhrun ame ọ ji ka aye, orhọmo o ji kpe aye. Ọ merhen mẹ oma ọke mia hẹrote edamẹ aye sansan. Enana ephian ewian ra wianren rẹn i Jehova, ọnana nọ yẹ mẹ evwẹnvuọn ọrhẹ omamerhomẹ.” Itiọrurhomẹmro, ewian na ephian i lẹrhẹ oma merhen ame.

Uvuẹn akpẹriọ rẹ ekrun ame i ru kugbe obẹ i Trinidad uvuẹn ẹgbukpe 1961, Omizu Brown no gbikun omamerhomẹ oborẹ o rhiẹromẹrẹn ọke rọ ga uvuẹn Africa. Mẹmẹ ni ji gbikun kpahen ọdo rọ phia uvuẹn i Nigeria. Omizu Brown nọ hobọ kpahen mẹ ji ta rẹn ọsẹ mẹ: “Johnny, wa sabu te Africa-a, ọrẹn Woodworth o terie ne!” Ọrẹ ẹkpahenrhọ, ọsẹ mẹ nọ tare: “Rha wian rhọ, Worth! Ru riarorhọ!” Aruẹ urhebro erana ri nẹ obẹ ihworho ri te edje ne, no ruẹ oruru mi ne ru riarorhọ uvuẹn owian aghwoghwo na gbanhonrhọ.

Uvuẹn ẹgbukpe 1962, ni mi vwo uphẹn mi ne yono rhọ uvuẹn Isukuru i Gilead, iklasi ọrẹ 37, uyono rọ ha ibiamo ikpe. Omizu Wilfred Gooch, rọ hẹrote Oghọn Ukoko i Nigeria ọke ọrana, no  riẹ iklasi ọrẹ 38, ne djerie riẹ England. Owian ra na hẹrote Oghọn Ukoko i Nigeria no teri mẹ. Mi nyalele udje Omizu Brown nyoma mie kin ekete sansan uvuẹn i Nigeria, ọnana nọ lẹrhere mẹ rhe imizu na jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen aye rhọ. Dedevwo aye e vwo ekwakwa ugboma buebun jerẹ ẹkwotọre erọrọ-ọ, ọrẹn aghọghọ ọrhẹ ẹhẹn otemẹ aye o djephia taghene obọdẹn akpọ o surhobọmwu igho yanghene ekwakwa ugboma-a. Ọke mie roro kpahen erhirhiẹ aye, oma ọ merhen mẹ mia rha mẹrẹn osẹme aye rọ fonron, ro serhọ, ro ji brọghọ rhẹ iyono na. Ọke aye a rhiẹ emẹvwa, buebun a ruẹ imoto eduado ọrhẹ ibọsu rẹ okokọ aye i rhie firhọ re se bolekajas. * Ọgbọ buebun wa mẹrẹn eyaya ra merhen oma ra ya rhẹ ibọsu na. Owu usuẹn aye yẹ: “Ibiẹ ame yọ dẹriẹrhiẹ urhie ọduado.”

Eyaya ọrana ghini urhomẹmro! Omẹdamu owuowọnwan ọghanranren omamọ, ame ni ji ha ọrẹ ame baye. Uvuẹn ẹgbukpe 1974, Nigeria no mo rhiẹ ẹkwotọre ọrukaro arha mẹrẹn United States hin, rẹ ighwoghwẹmro na i bun te 100,000. Owian na ọ do riarorhọ ne!

Uvweri Biafran rọ homaphia uvuẹn i Nigeria ẹgbukpe 1967 ye te 1970, ọ hobọte eruriaro ọnana-a. Imizu ọwan ri ha obọreva Urhie i Niger, arha sabu lele Oghọn Ukoko tẹmro ibiamo buebu-un. Ame ni bruru aye nya ji yẹ aye urhebro nẹ i Baibol na rhe. Jerẹ oborẹ mi hunute ọtonrhọ na, nyoma ẹrhomo kugbe ẹruẹhaso i Jehova, ame ni ghwa Urhie na vrẹn ọgbọ buebun.

Mi ji karorhọ imwofẹn rọ havwiẹ ọke ame a ghwa Urhie i Niger na vrẹn, ame i vabọ uhwu nẹ abọ isodja ra guọlọ ihworho aye ina sa kpe, emiamo ọrhẹ imwofẹn erọrọ. Emru owu, ọ bẹn ra na nya vrẹn isodja igọmẹti, ọrẹn ọrọ mai mwofẹn yẹ ọrẹ ana nyavrẹn ekete isodja i Biafran i gba ogba rhọ. Uvuẹn erhirhiẹ owu, ni mi ruẹ owọ nẹ Asaba riẹ Onitsha uvuẹn ason, uvuẹn Urhie i Niger rọ zẹ gbangbanhon, ni mi jeghwai ha urhebro rẹn ekpako ukoko ri ha Enugu. Onya ọrọrọ ọ ji bọn ekpako na gbanhonrhọ obẹ Aba, ro rhiẹ ekete re jurhi ne fuẹn ikpe ri ha eghwa uvuẹn ason neneyo evwreghrẹn i ja rha mẹrẹn aye. Obẹ Port Harcourt, ame ni brokpakpa fuẹn uyono ame rhẹ ẹrhomo ọke isodja igọmẹti a ruẹ ekete isodja i Biafran i havwọ uvuẹn otafe amwa na.

Iyono erana i ghanranren omamọ, fọkime aye i yẹ imizu na imwẹro taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọ ji hẹrote aye, ọ jeghwai yẹ aye urhebro kpahen emevigbanhon ọrhẹ okugbe. Imizu uvuẹn i Nigeria i sabu fiẹ erhirhiẹ ọgbogbanhon ọrana kparobọ. Aye i dje ẹguọlọ rọ vabọ utuoma edjadjẹ phia, aye ni ji sẹrorẹ okugbe Ilele Kristi. O ghini rhiẹ uphẹn ọduado mie lele aye rhirhiẹ ye uvuẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon ọrana!

Uvuẹn ẹgbukpe 1969, Omizu Milton G. Henschel yẹ osiyaga Omẹvwa Akpọ Ephian ro vwo urhomu-ẹmro na “Peace on Earth,” re ruru uvuẹn Yankee Stadium, obẹ New York, mi yono ekwakwa buebun mie omizu na, fọkime mẹmẹ ya ha userhumu riẹn. Ọnana ọ rhe rhẹ ọke, fọkime uvuẹn ẹgbukpe 1970 ame ni ruẹ omẹvwa akpọ ephian uvuẹn i Lagos, rọ ha uvuẹn i Nigeria ro vwo urhomu-ẹmro na “Men of Goodwill.” E ruẹ omẹvwa na ogege re fiẹ uvweri na hin, Jehova yọ ha userhumu rẹn ame rẹ efikparobọ o rhirhiẹ ye. Edjadjẹ ri te 17 ye ruẹ omẹvwa na, ihworho ri te 121,128 yi rhere. Omizu Knorr ọrhẹ Henschel kugbe imizu erọrọ ri nẹ United States ọrhẹ England rhe, i mẹrẹn omebrurhame rọ mai do kparobọ avwọke i Pentecost rhe, ihworho ri te 3,775 ni rhiẹ idibo ekpokpọ! Ọke mia mai wian kparobọ yẹ ọke mie mwuegbe omẹvwa ọrana. Oborẹ ighwoghwẹmro na i bunrhọ lele igbevwunu!

Uvwre ẹgbukpe ri vrẹn 30 ri mia daji i Nigeria, mi riamerhen owian re kin ikoko sansan ọrhẹ owian ra hẹrote Eghọn Ukoko uvuẹn i West Africa. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen imishọnari owuowu ọke aye a mẹrẹn urhebro ọrhẹ ẹruete! Ghini emru omamerhomẹ mia yẹ aye imwẹro taghene a sẹrerhumuji aye vwo-o! Owian ọnana o yonirin mẹ taghene izede owu ra na ha userhumu rẹn awọrọ ru riarorhọ jeghwai sẹrorẹ emevigbanhon aye uvuẹn ukoko i Jehova, yẹ ọrẹ ene dje ọdamẹ rẹn owuowọnwan.

Nyoma userhumu i Jehova ọvo yẹ ame a sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn uvweri Biafran ọrhẹ  emiamo. Ame i ghini rhiẹromẹrẹn ebrurhọ i Jehova. Oris nọ tare:

“Mẹmẹ ọrhẹ esa mẹ i vwo emiamo i malaria ọgbọ buebun. Uvuẹn erhirhiẹ owu, Worth no dophie na kpareriẹ riẹ ihọsipita owu uvuẹn i Lagos. Na ta mẹ taghene ọkezẹko ono hwuo, ọrẹn mi kpẹmẹ i Jehova taghene o hwu-u! Ọke ẹhẹn yen o gogovi, no ghwoghwo kpahen Uvie Osolobrugwẹ rẹn inọsu rọ hẹrote yi. Ọke oru, mẹmẹ ọrhẹ Worth ni bru ọhworhare ro rhiẹ inọsu na re se Nwambiwe, nẹ ame i sabu ha uyono i Baibol mwu riẹn. Ọhworhare na no rhiabọ dede urhomẹmro na, ọke oru no rhiẹ ọkpako ukoko uvuẹn Aba. Mi jeghwai ha userhumu rẹn awọrọ tobọ te otu i Muslim, sabu rhiẹ idibo i Jehova. Ọ merhenren ame oma omamọ rẹ ame e rhe jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen itu i Nigeria, irueruo aye, irueruo amwa aye, ọrhẹ edjadjẹ aye.”

Emru ọrọrọ mi yonorin yẹ: Nẹ ame i sabu wian owian ame uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ rhẹ efikparobọ, o fori nẹ ame i vwo ẹguọlọ kpahen imizu na ọrhọ tobọ rhianẹ irueruo aye ọ vẹnẹ erẹ ame.

Ọke ame a ga uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha i Nigeria hin, na yẹrẹ ame owian ọkpokpọ uvuẹn 1987 nẹ ame i rhiẹ imishọnari obẹ St. Lucia rọ ha Caribbean. Owian ọnana ọ merhen oma omamọ, ọrẹn ebẹnbẹn ekpokpọ ni homaphia. Ẹkwotọre i St. Lucia ọ vẹnẹ Africa, fọkime uvuẹn Africa ehworhare a rọnmọ emẹse buebun, ọrẹn uvuẹn St. Lucia, ọhworhare ọrhẹ ọmase ina sabu rhe rhirhiẹ kugbe ọrẹn aye a ji rọnmọ-ọ. Ọrẹn, Baibol na no mwu ihworho buebun rẹ ame e yono ruẹ ewene ri serhọ.

Ra mẹriẹn taghene ame a hwa ne na, Ugboma Usuon na no djerẹ ame riẹ Esiri Ukoko obẹ Brooklyn, New York, U.S.A., uvuẹn ẹgbukpe 2005. Mi kpẹmẹ i Jehova omamọ fọkiẹ Oris. Ọrẹ omemwurhọ, Oris no hwuru uvuẹn ẹgbukpe 2015. Ọye omamọ ane dẹn, ro vwo ẹguọlọ rọ ji dabu hobọtua mẹ. Mi vwo ẹguọlọ kpahen Oris omamọ uvwre ẹgbukpe 68 ame a rọnmọ na. Ame i mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọnọ sabu yẹ ohworho omamerhomẹ uvuẹn orọnmo ọrhẹ uvuẹn ukoko na yẹ, ọrẹ ana họghọ rẹn ẹkwaphiẹrhotọre urhomu, ọrẹ ana harhomu nẹ ẹhẹn rhe, re ne dje uruemru omeriotọre phia, jeghwai dje omamọ ẹhẹn ọfuanfon na phia.

Ọke ebẹnbẹn yanghene ẹhẹn ame orho seriotọre, ame na nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ame sabu ha ogame ọnẹyen karo. Ọkẹ ame a damoma nyerẹn ghele erhirhiẹ na, ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene ekwakwa e rhomẹrhọ, habaye ọrọ mai rhomu ọ ji ha obaro!—Isa. 60:17; 2 Cor. 13:11.

Uvuẹn i Trinidad ọrhẹ Tobago, Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn owian eri vwiẹre mẹ ọrhẹ awọrọ, nime vwarana awan 9,892 i kwomakugbe ogame urhomẹmro ne. Uvuẹn Aruba, ihworho buebun a damoma ruẹ ukoko mi havwọ bi gbanhanrhọ. Vwarana, ẹkwotọre ọrana rẹ ame o kinhariẹ na o vwo ikoko ri te 14 ne. Uvuẹn i Nigeria, uchunu ighwoghwẹmro na i bun te otu gbidigbidi ri te 381,398. Habaye, uvuẹn St. Lucia, ighwoghwẹmro ri te 783 ya hobọtua Uvie i Jehova.

Vwarana, mi ha ẹgbukpe rọ vrẹn 90 ne. Psalm 92:14 ọ ta kpahen ihworho ra ga uvuẹn oghwa i Jehova: “Aye ine rhe ji ruẹ riaro uvuẹn erhirhiẹ ọho, jeghwai rhe vwo oma ọkpokpọ ọke ephian.” Oma ọ merhenren mẹ kpahen akpenyerẹn mẹ uvuẹn ogame i Jehova. Uyono mi mẹrẹn mie eri vwiẹre mẹ, ọ ha userhumu mẹ sabu fuevwan ga i Jehova vuọnvuọn. Fọkiẹ ẹguọlọ atamwu i Jehova, ni mi sabu “mọ emamọ uvuẹn egodo Osolobrugwẹ [mẹ].”—Ps. 92:13.