1. Marhẹ omẹriọ ọsọsọ o ru hobọte ekrun i Joseph?

JACOB o vwo ẹguọlọ kpahen ọsoso emọyen, ọrẹn Joseph rọ ha ẹgbukpe 17 yọ mai vwo ẹguọlọ kpahen. Marhẹ imizu i Joseph i ru lele? Aye na rioma kpahiẹn, omẹriọ ọsọsọ nọ lẹrherẹ aye vwo utuoma kpahiẹn. Joseph o ruẹ emru owuorowu rọ nọ lẹrhẹ imizie vwo utuoma kpahiẹ-ẹn. Udabọ ọrana, aye ni rhẹ i Joseph rhẹ erhirhiẹ ọvrẹn, jeghwai mọrenfian rẹn ọsẹ aye taghene aranmo rọ djoma yo kperie hwu. Omẹriọ yọ lẹrherẹ aye ti ufuoma nẹ ekrun aye, ji lẹrhẹ ọsẹ aye mwuomarhọ.​—Gen. 37:3, 4, 27-34.

2. Sekpahen Galatians 5:19-21, mesoriẹ omẹriọ o rhiẹ emru imwofẹn?

² Uvuẹn i Baibol na, omẹriọ ọsọsọ * ọ ha usuẹn “ewian erẹ ugboma na” rọ nọ jọ lẹrhẹ ohworho ruẹ Uvie Osolobrugwẹ. (Se Galatians 5:19-21.) Omẹriọ ọsọsọ yọ suẹ ekwakwa buebun jerẹ ozighi, eghrẹn ọrhẹ ekwẹre ọgbogbanhon.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Udje imizu i Joseph o dje kpahen oborẹ omẹriọ ono ru sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọrhẹ ufuoma re vwori uvuẹn ekrun na. Dedevwo ọwan i ruẹ oborẹ imizu i Joseph i ruru-u, ọrẹn ọwan ephian ihworho ri vwa gba, ọmudu ọwan ọ ji vuọn rhẹ iroro ibiobiomu. (Jer. 17:9) Ọnana yọ soriẹ a rioma kpahen awọrọ ọkezẹko. Jene yono kpahen idje ezẹko uvuẹn i Baibol na, ri na ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ ọnọ sabu lẹrhẹ omẹriọ rhirhiẹ  ọmudu ọwan. Ene ji yono kpahen izede eghoghanren ezẹko ene ru wọnrọn hasuiẹ jeghwai toroba ufuoma.

4. Mesoriẹ itu i Philistine a rioma kpahen Isaac?

⁴ Efe ugboma. Isaac ọdafe, itu i Philistine na rioma kpahẹn efe ro vwori. (Gen. 26:12-14) Aye i tobọ gbe edje Isaac, ro rhiẹ ekete isurhe yi a da ame. (Gen. 26:15, 16, 27) Jerẹ itu i Philistine, ihworho ezẹko inyenana a rioma kpahen awọrọ ri vwo ekwakwa ugboma bun ghwẹ aye. Aye i guọlọ ekwakwa awọrọ, aye na jeghwai da aye obọ jẹ nẹ aye i je rhe vwo oborẹ aye i guọlọre.

5. Mesoriẹ ilori ẹga na a rioma kpahen Jesu?

⁵ Erhe vwo ẹguọlọ kpahen ohworho. Ilori ẹga itu i Jew i rioma kpahen Jesu fọkime ihworho buebun i vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (Matt. 7:28, 29) Jesu yo mevi harẹn Osolobrugwẹ, o ji yono urhomẹmro na. Udabọ ọrana, ilori ẹga erana i mọrenfian barẹn Jesu ji biomu omamọ odẹ ro vwori. (Mark 15:10; John 11:47, 48; 12:12, 13, 19) Me ya na sabu yono nẹ iyẹnrẹn ọnana? O fo na rioma kpahen imizu re vwo ẹguọlọ kpahen uvuẹn ukoko na fọkiẹ omamọ iruemru aye-e. Ukpomaran, ọwan i damoma hẹrokele ẹguọlọ aye.​—1 Cor. 11:1; 3 John 11.

6. Marhẹ Diotrephes o ru dje omẹriọ ọsọsọ phia?

⁶ Uphẹn ẹga. Uvuẹn ọke inyikọ na, Diotrephes ọ rioma kpahen ihworho ra kobaro uvuẹn ukoko na. Ọ guọlọ vwo “ekete ọrukaro” uvwre imizu ri ha uvuẹn ukoko na, omarana nọ tẹmro ibiobiomu ri ne biomu odẹ ọnyikọ John ọrhẹ imizu erọrọ ra kobaro uvuẹn ukoko na. (3 John 9, 10) Dedevwo ọwan i vẹnẹ Diotrephes, ọrẹn ana sabu rha rioma kpahen imizu ra yẹre uphẹn ẹga ro jerẹ ọwan, maido orhianẹ e roro taghene ọwan i mwuovwan aruẹ uphẹn ọrana, jerẹ omizu ra yẹre na.

7. Marhẹ omẹriọ ọsọsọ ono ru hobọte ọwan?

⁷ Omẹriọ ọsọsọ ọ họhọ odin ro vwo ọdedju. Omẹriọ ọrhọ họ uvuẹn ọmudu ọwan ne, ọ bẹn ra na sabu tie nie. Omẹriọ ọsọsọ, o surhobọmwu omẹriọ ro vwo fo, omẹkpare ọrhẹ uruemru ufiuvwele. Omẹriọ ọsọsọ ọnọ sabu ghwọghọ omamọ iruemru jerẹ ẹguọlọ, arodọmẹ ọrhẹ uruemru esiri. Arha mẹrẹnvwrurhe taghene omẹriọ ọ ha uvuẹn ọmudu ọwan, o fori ne tie nie. Marhẹ ene ru wọnrọn hasuẹ omẹriọ ọsọsọ?

8. Iruemru ego yi na sabu ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn omẹriọ ọsọsọ?

⁸ Ana sabu wọnrọn hasuẹ omẹrio ọsọsọ nyoma re ne vwo omeriotọre ọrhẹ ẹhẹn otemẹ. Ọmudu ọwan ọrhọ vuọn rhẹ iruemru irhorhomu, arha rioma kpahen awọrọ-ọ. Omeriotọre ọnọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn omẹkpare. Ohworho ro vwo omeriotọre o vwo roro taghene ọye o mwuovwan ghwẹ awọrọ-ọ. (Gal. 6:3, 4) Ohworho ro vwo ẹhẹn otemẹ, o vwo ọdaremẹro kpahen ekwakwa ro vwori, ọ vwọ ji ha omayen vwanvwọn awọrọ-ọ. (1 Tim. 6:7, 8) Ohworho ro vwo omeriotọre ọrhọ mẹrẹn ọwọrọ ro ruẹ riaro, oma nọ merhiẹn kpahen ohworho na.

9. Sekpahen Galatians 5:16 ọrhẹ Philippians 2:3, 4, me yẹ ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ru?

⁹ A guọlọ userhumu ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ, na sabu kẹnoma rẹn omẹriọ jeghwai vwo omeriotọre ọrhẹ ẹhẹn otemẹ. (Se Galatians 5:16; Philippians 2:3, 4.) Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan ni iroro ọrhẹ ọmudu  ọwan so. Nyoma userhumu i Jehova, ana sabu ha iruemru irhorhomu wene iroro ọrhẹ iruemru esọsọ. (Ps. 26:2; 51:10) Roro kpahẹn udje i Moses ọrhẹ Paul ri wọnrọn hasuẹ uruemru ra na rioma.

10. Erhirhiẹ ọgo yọ nọ sabu damu Moses bi? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹⁰ Moses o vwo omẹgbanhon ro sun ihworho Osolobrugwẹ, ọrẹn ọ da awọrọ obọ ji nẹ aye i vwo aruẹ omẹgbanhon usun ọrana-a. Jerẹ udje, uvuẹn erhirhiẹ owu Jehova nọ ha ẹhẹn ọfuanfọn ezẹko nẹ oma i Moses, jeghwai haye rẹn ẹko ekpako emọ Israel ezẹko ri mevi kẹrẹ oghwọgbọ ra ha ruẹ omẹvwa. Ọke oru, Moses no rhonrin taghene ekpako eva ri vwe riẹ oghwọgbọ ra ha ruẹ omẹvwa na, i ji vwo ẹhẹn ọfuanfon na, aye ne ruẹ jerẹ emẹraro. Me yo ruru ọke i Joshua ọ ta riẹn nọ dobọ ekpako eva na ji? Moses ọ rioma kpahen ehworhare eva enana fọkime Jehova ọ yẹrẹ aye ẹhẹn ọfuanfon ọnẹye-en. Ukpomaran, no lelirẹ aye ghọghọ fọkiẹ uphẹn ẹga aye i vwori. (Num. 11:24-29) Me ya na sabu yono mie Moses?

11. Marhẹ ekpako ukoko ine ru hẹrokele i Moses?

¹¹ Orhianẹ wẹwẹ ọkpako ukoko, a ta wẹn dẹ ne, ne wu yono ohworho rọ nọ ha owian wu vwori uvuẹn ukoko na re wu ghini vwo ẹguọlọ kpahen? Jerẹ udje, oma ọnọ sabu rha merhuọn wu na ha uyono Oghwa Odẹrẹ na phia kọkprughwre kọkprughwre. Ọrẹn, wu rhe vwo omeriotọre jerẹ Moses, wu roro taghene we rhe fiemru orhianẹ a ta wẹn ne wu yono omizu ọrọrọ rọ nọ ha uyono na phia-a. Ukpomaran, oma ọnọ merhuọn wu na ha userhumu rẹn omizuo.

12. Marhẹ Ilele Kristi inyenana e ru dje ẹhẹn otemẹ ọrhẹ omeriotọre phia?

¹² Roro kpahen erhirhiẹ ọrọrọ rẹ imizu ri kpako ne a dẹrughwaroghwẹ. Uvwre ẹgbukpe buebun, aye a ga ẹrhẹ ọrọ hẹrote ewian ugboma ekpako. Ọrẹn ọke aye e te ẹgbukpe 80 ne, aye ni tiobọnu owian na rhẹ aghọghọ. Iniruo okinhariẹ ri te ẹgbukpe 70 ne, a nyajẹ uphẹn ẹga aye vwo jeghwai rhiabọ dede aruẹ owian ọrọrọ. Ro vwo jijiri na, imizu buebun ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko uvuẹn ọsoso akpọ na, ni tuẹn owian ọkpokpọ rhọ uvuẹn okegbe erọrọ sansan. Imizu enana ri fuevwan na i vwe biomevwan kpahen imizu erọrọ ri vwo uphẹn ẹga aye i vwori bi-i.

13. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọnyikọ Paul rioma kpahen inyikọ awan 12 na bi?

¹³ Ọnyikọ Paul omamọ udje ọrọrọ sekpahen ohworho ro vwo ẹhẹn otemẹ ọrhẹ uruemru omeriotọre. Ọ ha uphẹn rẹn omẹriọ nọ do uvuẹn ọmuduie-e. O fiomarhọ owian aghwoghwo na omamọ, ọrẹn nọ tare: “Mẹmẹ yẹ ọnyikọ rọ mai kamu, omarana, mie mwuovwan re ne se mẹ ọnyikọ-ọ.” (1 Cor. 15:9, 10) Inyikọ awan 12 na i nyalele i Jesu uvwre ọke rọ wian owian aghwoghwo yi uvuẹn otọrakpọ na, ọrẹn Paul o rhiẹ Olele Kristi ọke i Jesu o hwu jeghwai rhọmọnuhwu hin. Dedevwo a ha i Paul mwu no rhiẹ “ọnyikọ harẹn egbamwa na,” ọrẹn e kelie ba usuẹn inyikọ awan 12 na-a. (Rom. 11:13; Acts 1:21-26) Ukperẹ ọnọ rioma kpahen inyikọ awan 12 na ọrhẹ onyerẹnkugbe aye i vwori rhẹ Jesu, Paul no vwo ẹhẹn otemẹ kpahen uphẹn ro vwori.

14. Me ye ne ruo orhianẹ e vwo ẹhẹn otemẹ ọrhẹ omeriotọre?

¹⁴ Erhe vwo ẹhẹn otemẹ ọrhẹ uruemru omeriotọre, ana họhọ i Paul jeghwai rhe dje ọghọ phia rẹn omẹgbanhon usun ri Jehova o tiobọnu rẹn awọrọ.  (Acts 21:20-26) O ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre rẹ ekpako ina kobaro uvuẹn ukoko Ilele Kristi na. Udabọ ijẹgba aye, Jehova o nirin aye taghene aye “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ.” (Eph. 4:8, 11) Arha họghọ rẹn ehworhare enana ra ha mwu na ji homariotọre nyalele ọkpọvi aye, ana daji kẹrẹ i Jehova jeghwai vwo ufuoma rhẹ imizu ukoko na.

15. Me yo fori ne ru?

¹⁵ Ufuoma ọ sabu rhirhiẹ ekete omẹriọ ọsọsọ ọ havwọ-ọ. O fori ne ti omẹriọ nẹ ọmudu ọwan, ji kẹnoma rẹn uruemru ra lẹrhẹ awọrọ rioma kpahen imizu ukoko na. O fori na kpare idjaghwẹ eghoghanren enana orhianẹ a guọlọ huvwele akama i Jehova rọ tare taghene, “hatua ekwakwa ra lẹrhẹ ufuoma rhirhiẹ ye, ọrhẹ ekwakwa ra bọn owuowọnwan gbanhan.” (Rom. 14:19) Me ye ne ruo na ha userhumu rẹn awọrọ kẹnoma rẹn omẹriọ ọsọsọ, marhẹ ene ru toroba ufuoma?

16. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn awọrọ wọnrọn haso omẹriọ?

¹⁶ Uruemru ọrhẹ irueruo ọwan ọnọ sabu hobọte awọrọ. Akpọ na ọ guọlọre nẹ ọwan i ‘dje akpenyerẹn ọwan phia.’ (1 John 2:16) Ọrẹn, uruemru ọrana ọ lẹrhẹ ohworho rioma. Ana sabu kẹnoma rẹn uruemru ra lẹrhẹ awọrọ rioma, orhianẹ a vwa ta kpahen ekwakwa re vwori yanghene ekwakwa ra na dẹ ọke ephia-an. Izede ọrọrọ yẹ ọrẹ ene  dje uruemru omeriotọre phia kpahen aruẹ uphẹn ẹga re tiobọnu rẹn ọwan uvuẹn ukoko na. Arha ta kpahen uphẹn ẹga re vwori, ọrana nọ lẹrhẹ awọrọ rioma kpahen ọwan. Ọrẹ ovẹnẹ, erhe vwo ọdamẹ okokodo kpahen awọrọ ji vwo ọdaremẹro kpahen omamọ uruemru aye, ọnọ ha userhumu rẹn aye vwo ẹhẹn otemẹ jeghwai toroba okugbe ọrhẹ ufuoma uvuẹn ukoko na.

17. Me yẹ imizu i Joseph i sabu ru, mesoriẹ?

¹⁷ Ana sabu ti omẹriọ ọsọsọ ni ọmudu ọwan! Rharhumu roro kpahen udje imizu i Joseph. Ọke ẹgbukpe buebun a vrẹn rẹ imizu i Joseph e ruie gbalogbalo hin, aye ni vwariẹ uvuẹn Egypt. Bọmọke i Joseph o ki dje omayen rẹn imizie, nọ damirẹn aye ni sẹ aye i wene ne. No ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre emaren, nọ ha emarẹn obuebun rẹn ubrevwiẹ aye re se Benjamin ji djẹ ọdamẹ okokodo riẹn. (Gen. 43:​33, 34) Ọrẹn, o vwo iyẹnrẹn owuorowu ro djerie phia taghene aye i rioma kpahen Benjamin ro rhiẹ omizu aye-e. Ukpomaran, aye ni dje ọdamẹ okokodo rẹn omizu aye ọrhẹ ọsẹ aye Jacob. (Gen. 44:30-34) Fọkime imizu i Joseph i dobọ omẹriọ ji ne, aye ni sabu rharhumu rhua ufuoma rhiẹ ekrun aye. (Gen. 45:4, 15) Omaran ọ ji havwọ, erhe ti omẹriọ ọsọsọ nẹ ọmudu ọwan, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ ufuoma uvuẹn ekrun ọrhẹ ukoko na.

18. Sekpahen James 3:17, 18, me yọ nọ phia arha damoma toroba ufuoma?

¹⁸ Jehova ọ guọlọre na wọnrọn haso omẹriọ, na jeghwai hatua ufuoma. O fori na damoma ruẹ ekwakwa eva erana. Jerẹ oborẹ e yono kpahan uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ọwan ephian i vwo ẹhẹn omẹriọ. (Jas. 4:5) Ọwan e rhirhiẹ uvwre ihworho re jiri omẹriọ. Ọrẹn, erhe vwo omeriotọre, ẹhẹn otemẹ, ọrhẹ ọdaremẹro, arha rioma kpahen awọrọ-ọ. Ukpomaran, ene toroba ufuoma rọ nọ lẹrhẹ ọwan dje iruemru irhorhomu phia.​—Se James 3:17, 18.