E vwiẹre mẹ uvuẹn Quebec, obọrẹ ọ djẹ edjadjẹ i French uvuẹn Canada. Eri vwiẹre mẹ re se Louis ọrhẹ Zélia i dje ẹguọlọ ọrhẹ uruemru esiri mẹ omamọ. Ọsẹ mẹ ohworho ofa ọ rua, ro ji vwo ẹguọlọ kpahen isese. Mi vwo omamerhomẹ kpahen eyaya, mi ji fiẹrorhọ taghene mi ne rhiẹ ohworho rọ kpare iyẹnrẹn.

Ọke mia ha ẹgbukpe 12, Rodolphe Soucy ro rhiẹ owuọwan ro lele ọsẹ mẹ wian ekete owu ọrhẹ ugbehian yen, ni rhiẹ ọpha ruẹ ame. Aye Iseri Jehova. Mie rhe ekwakwa buebun kpahen Iseri Jehova-a, habaye mie vwo omamerhomẹ kpahen ogame aye-e. Ọrẹn oborẹ aye a ha i Baibol na kpahanrhọ enọ lele o gberi mẹ unu omamọ. Oma ọ ji merhen eri vwiẹre mẹ, ame ni ji kwe na ha uyono i Baibol mwu rẹn ame.

Ọke ọrana, mie riẹ isukuru i Catholic owu. Ọkezẹko, mie lele otu iklasi mẹ ta kpahen oborẹ mie yono nẹ i Baibol na. Ọrẹn, ere yono ame ri rhiẹ irherẹn uvuẹn ishọshi, ni rhon kpahen ọnana. Ukperẹ aye ina ha i Baibol na kpọ mẹ vi, owu usuẹn aye nọ mọrenfian baren mẹ obaro otu iklasi mẹ taghene mẹmẹ ọludu! Dedevwo evwan o biomirin mẹ, ọrẹn erhirhiẹ ọrana ọ ha userhumu mẹ mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ e yono ame uvuẹn isukuru na, ọ kparehaso oborẹ i Baibol na o ghini yono. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne mi nẹ isukuru na. Eri vwiẹre mẹ ni kwe mẹ ni mi riẹ isukuru ọrọrọ.

Mi fiomarhọ uyono i Baibol na, ọrẹn mi vwa dabu ruẹ riaro-o, fọkime ofẹn o mwu me mi ne riẹ aghwoghwo ọrẹ nẹ oghwa riẹ oghwa. Ishọshi Catholic o titiri ọke ọrana, aye a ji kparehaso owian aghwoghwo na. Ilori ẹga ishọshi  na kugbe Maurice Duplessis ro rhiẹ ohworho ọduado ro suẹn Quebec a wian kugbe. Ọye ọ tobọ kwenu rẹn ilogbozighi nẹ aye i kparehaso Iseri Jehova jeghwai kpe aye. A guọlọ uduefigbere ọgbogbanhon ne ki ghwoghwo ọke ọrana.

John Rae yọ ha userhumu mẹ fi ofẹn kparobọ, ọye owuọwan usuẹn imizu ri ruotọre nẹ Isukuru i Gilead, iklasi ọrẹ irhinrin. John ọ tẹn ona omamọ, o vwo omeriotọre, habaye ihworho buebun i ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Ọ vwọ kiki yẹ mẹ urhebro-o, ọrẹn mi yono ekwakwa buebun nẹ omamọ udje ọnẹyen. John ọ vwọ dabu rhe i French djẹ-ẹ, omarana ni mie lelie riẹ aghwoghwo ji ha userhumu riẹn ghwoghwo rẹn era djẹ i French. Ọke mẹmẹ ọrhẹ John i ghwọghọ kugbe ọ ha userhumu mẹ brorhiẹn mi ne rhiẹ Oseri Jehova. Ọke ẹgbukpe ikpe a vrẹn nẹ ọke mie tu mẹrẹn Iseri Jehova, ni mi bromarhame uvuẹn May 26, 1951.

Ekobaro yi mai bun ibiẹ ukoko ame rọ ha uvuẹn Quebec. Omamọ iruemru aye o mwurun mẹ fiobọrhọ owian ọkobaro. Ọke ọrana, Baibol na ọvo yẹ ame a ha ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa. Ra mẹriẹn taghene o vwo ẹbe ukoko na owuorowu-u, ame na ha i Baibol na ruiruo izede ro mwidjẹn. Omarana, ni mi damoma rhe ekete i Baibol sansan ri na ha userhumu mẹ chochọn esegburhomẹmro mẹ. Ọrẹn, ihworho buebun i vwe kwe se nẹ erhianrhian i Baibol ọrọrọ-ọ, jokpanẹ erẹ ishọshi Catholic i kwerhọ ọvo.

Uvuẹn ẹgbukpe 1952, ni mi rọnmọ i Simone Patry ro rhiẹ omizu ọmase rọ fuevwan ga i Jehova avwaye. Ame ni kwa riẹ amwa re se Montreal, uvwre ẹgbukpe owu ame ni vwiẹ ọmọ ọgbọtọ owu re se Lise. Dedevwo mi dobọ owian ọkobaro ji bọmọke mi ki rọnmọ, mẹmẹ ọrhẹ Simone ni damoma ruẹ akpenyerẹn ame lọhọ nẹ ame i sabu vwobọrhọ ewian ukoko na vuọnvuọn.

Ẹgbukpe ikpe erọrọ i vrẹnren bọmọke mi ki rharhumu roro kpahen oborẹ mi ne ru sabu kerabọ owian aghwoghwo mẹ rhọ. Uvuẹn ẹgbukpe 1962, ọke mie riẹ Isukuru Ekpako Ukoko obẹ Oghọn Ukoko rọ ha uvuẹn Canada, re ruru uvwre ubiamo owu, na ta mẹ taghene mẹmẹ ọrhẹ omizu ọhworhare ọrọrọ re se Camille Ouellette, i rhirhiẹ oghwa owu. Oruru ri Camille o vwo kpahen owian aghwoghwo na ọ hobọte mẹ omamọ, fọkime ọye jẹ urhomu ekrun. Ọke ọrana uvuẹn Quebec, ihworho ri  vwiẹ ne i vwe kiki fiobọrhọ owian ọkobaro-o; ọrẹn ọrana oborẹ Camille ọ damoma ro no ruo. Uvwre ọke ame e rhirhiẹ kugbe na, nọ ha urhebro mẹ ne mi roro kpahen erhirhiẹ mẹ. Ọke ibiamo ezẹko a vrẹn hin, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi na ji sabu rharhumu fiobọrhọ owian ọkobaro. Ihworho ezẹko i nọ enọ kpahen orhienbro mẹ, ọrẹn mi fiudugbere taghene Jehova ọnọ kwosa mẹ fọkiẹ omẹdamu mi ne vwobọrhọ owian aghwoghwo na vuọnvuọn.

Uvuẹn ẹgbukpe 1964, na hare mẹ ọrhẹ Simone mwu ẹrhẹ ekobaro oghẹnrensan uvuẹn Quebec ro rhiẹ ekete ame i nurhe, ame ni gare ẹgbukpe ezẹko avwaye. Uvwre ọke ọnana ihworho ezẹko e rhiabọ dede owian aghwoghwo na ne, ọrẹn ibiẹ ẹkparehaso ọ ji havwiẹ.

Erhẹrhuvo i Satọde owu, ne mwurun mẹ uvuẹn amwa ọkokamu owu re se Sainte-Marie, ro vwo seri nẹ Quebec. Olọkpa owu no mwurun mẹ riẹ ogba elọkpa jeghwai fi mẹ rhẹ ekanron, fọkime mie ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa. Ọke oru, na ta rẹn ọhworhare owu ro mwuofẹn omamọ re se Baillargeon no guẹnzọn mẹ. Nọ nọren mẹ sẹ ọrọmo yo no rhiẹ ilọya mẹ. Ọke mie se odẹ i Glen How, * ro rhiẹ ilọya ro guẹnzọn harẹn Iseri Jehova ọke ọrana, nọ tare ọrẹ uduebro: “Ebabo, Ẹjo! Manẹ o rhiẹ ọwọrọ!” Ọke ọrana, Glen How ọ ha userhumu rẹn Iseri Jehova buebun guẹnzọn aye ji fikparobọ ne. O jiri-i, aye ni ta mẹ taghene a kpariroro vrẹn ẹzọn na.

Ẹkparehaso owian na obẹ Quebec nọ lẹrheriẹ bẹn ra na mẹrẹn ekete ro serhọ re ne ruẹ uyono. Ekete ọkokamu owu rẹ imoto e gbo rhọ ọvo rọ fọre omamọ yẹ ukoko ame ọ sabu mẹrẹn. Imizu na ni ha ukpẹ tu rhẹ ekete na neneyo ọ sabu djẹre uvuẹn ọke ofọfọ na. Ọgbọ buebun, ame ne koko kinhariẹ ikpẹ na bọmọke uyono ọ ki tuanrhọ, jeghwai gbikun ri na bọn owuowọnwan gbanhon.

Ọ merhoma ra mẹrẹn oborẹ owian aghwoghwo na o ru riaro te ne uvwre ẹgbukpe ri vrẹnren na. Uvuẹn ẹgbukpe 1960, ikoko ri ha amwa i Quebec e bu-un, nọyẹ ihworho ri ha uvuẹn okogho i Côte-Nord, ọrhẹ eri ha Gaspé Peninsula, ye kwomakugbe ruẹ uyono. Ọrẹn inyenana, imizu ri ha ekete enana i bunrun omamọ ne, habaye imizu na a ji vwoma ruẹ uyono ukoko uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie irhorhomu.

A ha usẹ mẹ ọrhẹ Simone nẹ ame i wian owian oniruo okinhariẹ uvuẹn ẹgbukpe 1970. Uvuẹn ẹgbukpe 1973, na ta rẹn ame nẹ ame i wian owian oniruo ẹkwotọre. Uvwre ẹgbukpe erana, mi yono ekwakwa buebun mie imizu buebun ri mwuovwan jerẹ Laurier Saumur * ọrhẹ David Splane, * aye awanva i gare ẹrhẹ oniruo okinhariẹ. Omẹvwa owuowu orho fuen ne, mẹmẹ ọrhẹ David na ha irorẹdjẹ phia rẹn owuowọnwan kpahen oborẹ ame ine ru ruẹ ona uyono ame rhomurhọ. Mi karorhọ ọke owu ri David ọ ta mẹ: “Léonce, mi riamerhen  ẹmro rọ kẹta wu tare na. Ọ merhoma, ọrẹn manẹ mia sabu ha ẹmro esa nẹ ọbe ẹmro ọrana!” Ọ họhọre taghene iyẹnrẹn mi haba ẹmro mẹ i bun phan. O fori mi damoma ha ẹmro kirighwo ruiruo ọke ọrọrọ.

E dje iniruo ẹkwotọre nẹ aye i ha urhebro rẹn iniruo okinhariẹ. Ọrẹn, ighwoghwẹmro buebun uvuẹn Quebec i dabu rhe mẹ. Mi rhe ye kin ikoko aye, oma ọ merhen aye rẹ aye ine leli mẹ wian. Dedevwo oma ọ merhen me mi ne lele aye wian, ọrẹn mi vwa sabu lele oniruo okinhariẹ na wian omamọ-ọ. Uvuẹn erhirhiẹ owu, oniruo okinhariẹ owu nọ ta mẹ: “Omamọ emru taghene we lele imizu na wian, ọrẹn karorhọ taghene mẹmẹ ye wu rhe mọ ha urhebro riẹn ọkprughwre ọnana. Mi ji guọlọ urhebro!” Aruẹ ọkpọvi ọnana ọ ha userhumu mẹ omamọ.

Ọrẹ omemwurhọ, uvuẹn ẹgbukpe 1976 oborẹ mi vwe fiẹrorhọ nọ phiare. Simone ro rhiẹ ane mẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen no hwuru. Ẹhẹn omẹhakpahontọre ọrhẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen Jehova ọ lẹrhere mẹ vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ. Fọkime mi fiomarhọ owian aghwoghwo na, nọ ha userhumu mẹ uvwre ọke ane mẹ o hwu, mi ji kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ obẹhatua ọrhẹ ẹguọlọ ro dje mẹ uvwre ọke ọgbogbanhon ọrana. Ọke oru, ni mi rọnmọ Carolyn Elliott ro rhiẹ ọkobaro ro vwo oruru omamọ rọ djẹ edjadjẹ Oyibo, ọ rhiẹ Quebec mọ ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ userhumu. Carolyn ohworho ra sabu tẹmro riẹn ro ji vwo ọdamẹ kpahen awọrọ, maido era zofa yanghene ihworho kologho. Ọ ha userhumu mẹ omamọ ọke ro kwomakugbe mẹ uvuẹn owian re kin ikoko.

Uvuẹn January 1978, na ta mẹ taghene mi rhiẹ oyono uvuẹn Isukuru Ekobaro ọrukaro re ruru uvuẹn Quebec. Udu o bruru mẹ omamọ fọkime mie ji riẹ aruẹ isukuru ọrana dẹ-ẹ, yanghene yono imizu kpahiẹn dẹ-ẹ. Ọrẹ omamerhomẹ, iklasi ọrukaro mi haphia ọ vuọnren rhẹ ekobaro buebun ri dabu tẹn ona. Dedevwo mẹmẹ yẹ oyono na, ọrẹn mi yono ekwakwa buebun mie imizu na!

 Ọke oru uvuẹn ẹgbukpe 1978, ne ruẹ Omẹvwa Akpọ Ephian uvuẹn ekete ra ha fa ibọru rọ ha uvuẹn Montreal, urhomu-ẹmro omẹvwa na yẹ “Victorious Faith.” Ọnana yẹ omẹvwa rọ maido re ru ne uvuẹn Quebec, ihworho ri vrẹn 80,000 yi rhere. A yẹre mẹ owian mi ne lele awuiruo rọ kpare iyẹnrẹn uvuẹn omẹvwa wian. Mi lele ihworho buebun ra kpare iyẹnrẹn tẹmro, oma ọ ji merhen mẹ kpahen emamọ ekwakwa aye i ta kpahen ame. Ikpekporo ọrhẹ ughe aye i fi rhẹ aphẹrẹ o seri vrẹn inọke 20, aye i ji fomu ẹbe ri vwo irhomu-ẹmro sansan phia. Ọnana ọ ha obọdẹn oseri phia!

Ewene ọduado ọ homaphia mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1996. Dedevwo emwa ra djẹ edjadjẹ i French uvuẹn Quebec yi mia ga avwọke mie bromarhame hin, na ta mẹ taghene mi ya ga uvuẹn ẹkwotọre rọ djẹ edjadjẹ Oyibo uvuẹn ekete re se Toronto. Ni mie ni oma mẹ taghene mie mwuovwa-an, fọkime mi sabu rhe ẹmro haphia uvuẹn edjadjẹ Oyibo-o. O fori ne mi nẹrhomo omamọ ji hẹroso i Jehova rhọ.

Vwana, mi na sabu ta taghene oma ọ merhenren mẹ kpahen ẹgbukpe eva mi gare uvuẹn Toronto. Carolyn ọ dabu vwo erhionrin ha userhumu mẹ fiudugbere sabu djẹ edjadjẹ Oyibo, imizu ukoko na i ha userhumu mẹ ji yẹ mẹ urhebro. Ame i kiki vwo igbehian ekpokpọ.

Haba egbemwo mie ruẹ hẹrhẹ omẹvwa re ne ruo uvuẹn ehion ọkprughwre na, mia ha emrẹ inọke owu riẹ aghwoghwo ki Fraide ki Fraide. Ihworho ezẹko ina sabu rhe roro, ‘Mesoriẹ we riẹ aghwoghwo, ọrẹn ehion ọkprughwre na omẹvwa rọ vuọnren rhẹ owian?’ Ọrẹn, mi mẹrẹnvwrurhe taghene aghwoghwo ọ rhuọnrhuọn oma mẹ. Vwana, oma ọ merhen mẹ mi rhe nẹ aghwoghwo rhe ne.

Uvuẹn ẹgbukpe 1998, ukoko ni rharhumu dje mẹ ọrhẹ Carolyn riẹ Montreal jerẹ ekobaro oghẹnrensan. Uvwre ẹgbukpe buebun, owian mẹ o sekpahen ọrẹ mi ne ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo oghẹnrensan, ọrhẹ ọrẹ mi ne riẹ ekete rọ kpare iyẹnrẹn na sabu kpọ iroro ọsọsọ re vwori kpahen Iseri Jehova vi. Oma ọ merhen mẹ ọrhẹ Carolyn rẹ ame ine ghwoghwo rẹn epha ri kwa rhiẹ Canada obọ, ri vwo omwemẹ aye ine yono kpahen Baibol na.

Mie rhe roro kpahen ẹgbukpe 68 mi bromarhame mia ga i Jehova ne, oma nọ merhen mẹ kpahen ebrurhọ mi mẹrẹn ne. Oma ọ merhenren mẹ omamọ fọkime mi vwo ẹguọlọ kpahen owian aghwoghwo na ne, mia ji ha userhumu rẹn awọrọ rhe urhomẹmro na. Ọke ọmọ mẹ ọgbọtọ re se Lise ọrhẹ esa ye e vwiẹ hin, aye ni tuẹn owian ọkobaro rhọ. Oruru ro djephia ọ lẹrhẹ oma merhen mẹ omamọ. Mi dabu kpẹmẹ imizu uvuẹn ukoko na rẹ omamọ udje aye ọrhẹ urhebro ri vwo ẹghwanren ọ ha userhumu mẹ vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova jeghwai ga ye izede sansan. Mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene ana sabu rhe ruẹ oborẹ ukoko i Jehova ọ ta rẹn ọwan orhianẹ a hẹroso ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen. (Ps. 51:11) Mia kpẹmẹ i Jehova ọke ephian fọkiẹ uphẹn ọghoghanren rọ yẹre mẹ mi ne jiri odẹ ye!​—Ps. 54:6.