Ọke ẹgbukpe 1920 ọ vrẹn hin, eri vwiẹre mẹ i yono urhomẹmro na bọmọke aye i ki rọnmọ. E vwiẹre mẹ uvuẹn otọnrhọ ẹgbukpe 1939. Jerẹ uphuphẹn ro rhirhiẹ England, mie lele eri vwiẹre mẹ riẹ uyono ukoko jeghwai vwobọrhọ Isukuru Uvie na. Me te inyenana, mia ji karorhọ ọke mie rherhen ekpeti ne mi sabu mẹrẹn ihworho mi na tẹmro riẹn nẹ uvuẹn ubiukpe. Mi ha ẹgbukpe erhan, ofẹn ọ jeghwai mwu mẹ ọke mie ni ihworho ri rhiẹ imirẹghwa ri ha otu na.

Uvuẹn owian aghwoghwo na, ọsẹ mẹ ọ ya ibiẹ ẹmro rhẹ ikadi mẹ mia harẹn ihworho. Mi ha ẹgbukpe ẹrẹnren ọke omẹmẹ ọvo e riẹ anurẹsẹ ohworho ye ghwoghwo. Oma ọ merhenren mẹ omamọ ọke ọrovwoghwa na o se ikadi na, ji ha ọbe na, “Let God Be True”! Ne mi zẹ ya ta rẹn ọsẹ mẹ. Owian aghwoghwo na ọrhẹ uyono ukoko i yẹre mẹ aghọghọ, jeghwai ha userhumu mẹ vwo omwemẹ mi na ga i Jehova vuọnvuọn.

Mi me vwọ ẹguọlọ kpahen i Baibol na rhọ, ọke ọsẹ mẹ o durhie Oghwa Odẹrẹ ro bru mẹ sa ọke ephian. Mi vwo omwemẹ mi ne se ọbe owuowu ọke ọrhọ rhe. Ne mi hẹroso i Jehova rhọ, jeghwai homakpahontọre riẹn.

Mẹmẹ ọrhẹ ọsẹ mẹ kugbe izu mẹ ni riẹ omẹvwa re ruru ẹgbukpe 1950 ro vwo urhomu-ẹmro na, “Theocracy’s Increase” obẹ New York. Ẹdẹ ọrẹ Thursday, August 3, urhomu-ẹmro ẹdẹ ọrana yẹ “Missionary Day.” Ẹdẹ ọrana, Omizu Carey Barber, ro rhiẹ owuọwan usuẹn Ugboma Usuon ọke oru, yọ tẹmro omebrurhame na. Ọke rọ nọ enọ eva ra nọ eri ne bromarhame uvuẹn obẹta ẹmro na, ne mi mevi kpahenrhọ ye, “Ee!” Mi ha ẹgbukpe 11 ọrẹn mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene  mi kpare udjoghwẹ rọ mai ghanren. Ọrẹn, ofẹn o mwu mẹ mi na ruẹ ame fọkime mie ji yono oborẹ a rhẹnrhẹ-ẹn. Omizu ọsẹ mẹ no leliri mẹ ruẹ ame na, ji yẹ mẹ imwẹro taghene o vwo ofẹ-ẹn. Itiọrurhomẹmro, o kpọke-e, oghwẹ mẹ ọ tobọ te otọre-e. Omizu owuowu nọ ha mẹ mọron obọ bru ọreva, owu o bruru mẹ rha ame, ọreva ye nọ kparere mẹ nẹ ame na. Nẹ ẹdẹ ọghoghanren ọrana rhe, Jehova o ruẹ izede mẹ phiọn rhọ ne.

Ọke mia ruotọre nẹ isukuru, mi guọlọ wian owian ọkobaro, ọrẹn ere yoni mẹ obẹ isukuru ni ta mẹ ne mi riẹ isukuru eduado. Ne mi nyalele urhebro aye, jeghwai riẹ isukuru ọduado; ọrẹn, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi sabu gbanhan uvuẹn urhomẹmro na ọrẹn mia gbromarhọ uyono isukuru eduado-o, omarana ni mi brorhiẹn mi na nyaji isukuru na vwo. Ne mi nẹrhomo vwe i Jehova ji ya ileta mia dobọji uvuẹn obẹta ẹgbukpe ọrukaro mia ruẹ isukuru na. Fọkime mi dabu hẹroso i Jehova, ne mi tuẹ owian ọkobaro rhọ ogege.

Uvuẹn July 1957 yi mia tuẹn owian ọkobaro ọke vuọnvuọn rhọ, uvuẹn amwa re se Wellingborough. Ne mi ta rẹn imizu ri ha London Bethel nẹ aye i jiri omizu ro rhiẹ ọkobaro mi ne kwomakugbe. Omizu Bert Vaisey no rhiẹ ohworho mia dabu hẹrokele, ọye omizu ro vwo oruru, no ji ha userhumu mẹ vwo omamọ ẹkwaphiẹrhotọre uvuẹn owian aghwoghwo na. Mẹmẹ, Vaisey ọrhẹ imizu emẹse awan erhan ri kpako ne yi ha ukoko na. Re mwuegbe jeghwai vwobọrhọ iyono ukoko na ephian, ọ ha userhumu mẹ dabu hẹroso i Jehova jeghwai dje esegburhomẹmro mẹ phia.

Ọke mie riẹ ekanron ibiọke jeghwai nẹ ekanron rhe, fọkime mie kwe vwobọrhọ owian isodja-a, ne mi mẹrẹn omizu ọmase re se Barbara, ro rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan. Ame ni rọnmọren ẹgbukpe 1959, jeghwai vwo omwemẹ ame ine riẹ ekete re djeri ame nya. Ọke ukaro, e djeri ame riẹ Lancashire uvuẹn obọrẹ o rierun uvuẹn England. Ọrẹn, uvuẹn January 1961, na ha use me ne mi rhiẹ Isukuru Ekpako Ukoko ọrhẹ Idibo Owian, re ruru uvwre ubiamo owu uvuẹn London Bethel. Ọrẹ igbevwunu, uvuẹn obẹta isukuru na, ne djeri mẹ rie owian re kiẹn ikoko. Uvwre ikprughwre eva, iniruo okinhariẹ ri te edje ne ri ha amwa re se Birmingham, ni yonirin mẹ, na ji ha uphẹn rẹn Barbara nọ homaba mẹ. Ọke oru, ame ni rharhumu riẹ owian ame uvuẹn ẹkwotọre Lancashire ọrhẹ Cheshire.

Ọke mie riẹ omeronmo uvuẹn August 1962, Oghọn Ukoko nọ ha ileta vwe ame. E fiẹ ifọmu re riẹ Isukuru i Gilead rhẹ uvuien! Ọke ame a nẹrhomo kpahiẹn hin, mẹmẹ ọrhẹ Barbara ni fiobọrhọ ye, ji rharhumu haye vwe Oghọn Ukoko na ogege. Ibiamo isionrin ọke oru, ame ni riẹ Isukuru i Gilead rọ ha Brooklyn, New York, iklasi ọrẹ 38 yẹ ame i havwọ, uyono ro nẹ i Baibol rhe rọ ha ibiamo ikpe.

Uvuẹn i Gilead, ame i yono ekwakwa buebun kpahen i Baibol na, ukoko na ọrhẹ imizu ephian uvuẹn ukoko na. Ọke mia ha  ẹgbukpe 24, ame i yono ekwakwa buebun mie imizu erọrọ ri ha iklasi ame. Oma ọ merhenren mẹ ọke mie lele Omizu Fred Rusk, ro rhiẹ owuọwan usuẹn imizu re yono ame wian owian kugbe. Uyono ọghoghanren owu mi yonorin yẹ ọrẹ ana ha urhebro ro serhọ phia, nọyẹ ọrẹ ene vwo imwẹro taghene urhebro na a bọnriẹn kpahen i Baibol na. Usuẹn imizu ezẹko ri ha ẹmro phia ọke ame a ha Isukuru na yẹ Omizu Nathan Knorr, Frederick Franz, ọrhẹ Karl Klein. Ame i ji yono uruemru omeriotọre mie Omizu A. H. Macmillan, rọ tẹmro kpahen oborẹ i Jehova o ru tiobọnu ọkpọvi uvwre ọke ọdamuni rọ homaphia uvuẹn ẹgbukpe 1914 ye fiẹ ọtonrhọ ẹgbukpe 1919!

Uvuẹn obẹta Isukuru na, Omizu Knorr nọ ta mẹ ọrhẹ Barbara taghene ene dje ame riẹ Burundi uvuẹn Africa. Ame ni brokpakpa riẹ ekete ra sẹrorẹ ẹbe rhọ ya guọlọ Yearbook, neneyo ame i rhe uchunu ighwoghwẹmro ri ha Burundi ọke ọrana. Ogbe rẹ ame unu taghene ame a mẹrẹn uchunu ighwoghwẹmro owuorowu uvuẹn amwa ọrana-a. Itiọrurhomẹmro, ame e riẹ ekete re vwe ji ghwoghwo dẹ, ekete ame i vwa dabu rhe. Udu o bruru ame omamọ! Ọrẹn ọke ame a nẹrhomo hin, ẹhẹn ame no te otọre.

Uvuẹn owian ọkpokpọ ame na, kemru kemru i vẹnẹ oborẹ ame i rhiẹromẹrẹn bi ne—aruọke na, irueruo amwa na, ọrhẹ edjadjẹ na. Vwarana, ame ni ne yono edjadjẹ i French. Ame i ji dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ekete re ne rhirhiẹ. Ẹdẹ ọke eva ọke ame e te amwa na, omizu owu rọ ha usuẹn iklasi ame re se Harry Arnott, no bruru ame rhe ọke ro riẹ ekete re djerie nya uvuẹn Zambia. Nọ ha userhumu rẹn ame guọlọ oghwa, orana no rhiẹ oghwa ọrukaro rẹ ame i rhirhiẹre uvuẹn owian imishọnari ame. O jiri-i, ere suẹn amwa na ni kparehaso ame, fọkime aye e rhe emru owuorowu kpahen Iseri Jehova-a. Ọke ame a riamerhen owian ọkobaro na, ere suẹn ni ta rẹn ame taghene ame i sabu daji amwa na orhianẹ ame e vwo ọbe re kwenu rẹn ame ra na wian owia-an. Omarana, ame ni nẹ amwa na riẹ ẹkwotọre ọrọrọ re se Uganda.

Fọkime ame i hẹroso i Jehova, ofẹn o mwu ame phan ọke ame a ruẹ i Uganda ọrẹn ame e vwo visa-a. Omizu ọhworhare owu ro nẹ i Canada rhe rọ ga ekete ra guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na obẹ Uganda, nọ ha userhumu rẹn ame dabu dje rẹn elọkpa na oborẹ  erhirhiẹ ame ọ havwọ, na yẹre ame ibiamo ezẹko rẹ ame ine ruẹ ọbe rọ nọ lẹrhẹ ame rhirhiẹ ẹkwotọre na. Irueruo ọrana rọ homaphia na, no djephia taghene Jehova yọ ghini ha userhumu rẹn ame.

Erhirhiẹ sansan uvuẹn owian ọkpokpọ ọnana, ọ vẹnẹ eri ha Burundi. A ha owian aghwoghwo na mwu uvuẹn ẹkwotọre na ne, dedevwo ighwoghwẹmro awan 28 yi ha ọsoso ẹkwotọre na. Uvuẹn okogho ame e ghwoghwo, ame i mẹrẹn ihworho ezẹko ra djẹ edjadjẹ Oyibo. Ọrẹn, ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nẹ ame i yono edjadjẹ erọrọ neneyo ame i sabu ha userhumu rẹn ihworho ra djẹ edjadjẹ erọrọ ri ha uvuẹn ẹkwotọre na. Ame ni tuẹn owian aghwoghwo rhọ uvuẹn amwa i Kampala ọrhẹ okogho ri kẹreriẹ, ra djẹ edjadjẹ Luganda, ame ni brorhiẹn ame ine yono edjadjẹ ọnana, fọkime ọyẹ ihworho buebun a djẹ. Ọ ha ẹgbukpe buebun ame i ki sabu rhe edjadjẹ na fiotọre, ọrẹn ọ lẹrherẹ ame wian owian aghwoghwo na mwidjẹn! Ọ lẹrherẹ ame dabu rhe edamẹ ihworho ame a ha i Baibol na yono. Habaye, ọnana ọ lẹrherẹ aye rhiẹ ẹhẹn firhọ rẹn ame, ji ta rẹn ame oborẹ oma ọ merhenren aye te ọke aye e yono.

Omamerhomẹ ame i vwori ra na mẹrẹn ihworho ri vwo aghọghọ re ji rhiabọ dede urhomẹmro na, o dorhọ ọke a ya ame owian ame ine kiẹn ukoko sansan uvuẹn ẹkwotọre na. Nyoma ọkpọvi Oghọn Ukoko rọ ha Kenya, ame ni riẹ ekete sansan ya guọlọ ekobaro oghẹnrensan ri na ga uvuẹn ekete enana. Ọke buebun ame a nya vwa ihworho re dede ame ghwologhwolo ri vwa ji mẹrẹn Iseri Jehova dẹ. Aye a dabu dede ame ji mwuegbe emaren rẹn ame.

Aruẹ onya ọrọrọ nọ homaphia. Nẹ i Kampala, ne mi na onya ẹdọke eva nyoma itreni riẹ ekete owọ buebun egbo rhọ uvuẹn Kenya ekete re se Mombasa, nẹ vwaye ne mi ruẹ ọkuna ro riẹ Seychelles, ni mi bru ẹko re rhirhiẹ ekete ame o kinhariẹ uvuẹn Indian Ocean. Ọke oru, nẹ ẹgbukpe 1965 ye te 1972, Barbara nọ homaba mẹ riẹ ẹkwotọre Seychelles ọke ephian. Uvwre ọke ọrana, ighwoghwẹmro awanva ri ha ekete kologho ni ha ẹko mwu, ọke oru no rhiẹ ukoko. Aruẹ “onya” erọrọ i lẹrhere mẹ bru imizu na nya obẹ Eritrea, Ethiopia, ọrhẹ Sudan.

Ọke ame a rharhumu riẹ Uganda, erhirhiẹ usun amwa na o wene ne fọkiẹ isodja ri tuẹn usun rhọ. Ẹgbukpe ezẹko ri ha kpahiẹn i lẹrhere mẹ karorhọ ẹmro ẹghwanren rọ ha uvuẹn i Baibol na, rọ tare taghene “kwa ekwakwa i Caesar rẹn i Caesar.” (Mark 12:17) Uvuẹn ọke owu na, na ta rẹn ọsoso epha ri nẹ ẹkwotọre erọrọ rhe nẹ aye i ya odẹ rhotọre uvuẹn ogba elọkpa rọ kẹrerẹ aye. Ogege ame ni ya odẹ rhotọre. Ẹdẹ ezẹko a vrẹn, ọke ame a ghwa imoto uvuẹn Kampala, elọkpa ni da omẹmẹ ọrhẹ imishọnari owu ji. Udu no bru ame! Aye ni tare taghene ame idọrhẹ, aye ni sunrun ame riẹ oghwa elọkpa ọduado, uvuẹn avwaye ame ni dje fiotọre taghene ame imishọnari ri rhiẹ ihworho ufuoma. Dedevwo ame i tare taghene ame i ya odẹ rhotọre uvuẹn ogba elọkpa ne, ọrẹn aye a kerhọ-ọ. Ne mwurun ame riẹ oghwa elọkpa rọ kẹrẹ oghwa imishọnari erhirhiẹ. Oma ọ merhenren ame omamọ ọke olọkpa rọ hẹrote avwaye ro rheri taghene ame i ya odẹ rhotọre ne o bru ame, jeghwai ta taghene e tiobọnu ame!

Uvuẹn ẹdẹ erana, ame e rhiẹromẹrẹn egbanrhọ isodja uvuẹn izede, maido orhianẹ isodja na i da inyo vrẹn oma ne. Kọke kọke,  ame na nẹrhomo vwe i Jehova, ẹhẹn ame no ji te otọre ọke arha ha uphẹn rẹn ame nya vrẹn hin. Ọrẹ omemwurhọ, uvuẹn ẹgbukpe 1973 na ta rẹn imishọnari ephian nẹ aye i nẹ Uganda.

Omarana, ame ni rharhumu vwo owian ọkpokpọ uvuẹn Côte d’Ivoire, obọrẹ ọren o se gbe uvuẹn Africa. Ame i vwo ewene buebun ame ine ruo: ame ine yono irueruo ọkpokpọ, ame ina rharhumu tuẹn edjadjẹ i French rhọ jeghwai rienrioma rhẹ imishọnari erọrọ ri nẹ ẹkwotọre sansan rhe! Ọgbọ ọrọrọ, ame ni mẹrẹn ọkpọvi Jehova ọke ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn e rhiabọ dede iyẹnrẹn esiri na. Ọrẹ okugbe, ame i rhiẹromẹrẹn oborẹ uruemru ra hẹroso i Jehova o ru lẹrhẹ izede ame phiọn ne.

Ọke ru, Barbara no vwo omiamo ikansa. Dedevwo ame i riẹ ẹkwotọre sansan ye simie, ọrẹn uvuẹn ẹgbukpe 1983, ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene ame i rha sabu wian owian imishọnari uvuẹn Africa-a. Ọnana ọ dare ame omamọ!

Emiamo i Barbara no biomu rhọ ọke ame a ga uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha London, ọke oru no hwuru. Ekrun rọ ha Oghọn Ukoko ọrana ọ ha userhumu mẹ omamọ. Esa ọrhẹ ane owu i ha userhumu mẹ nyerẹn ghele erhirhiẹ na jeghwai hẹroso i Jehova. Ọke oru, ni mi merẹn omizu ọrọrọ rọ ga ibiọke uvuẹn Oghọn Ukoko na, rọ ji ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan, ro ji vwo ẹguọlọ kpahen Jehova omamọ. Ann ọrhẹ omẹmẹ ni rọnmọren ẹgbukpe 1989, nẹ ọke ọrana rhe mẹmẹ ọrhẹ Ann a ga uvuẹn Ughọn Ukoko na.

Nẹ ẹgbukpe 1995 ye te 2018, mi vwo omamerhomẹ mia ga ẹrhẹ Omizu ro meviẹ rẹn Esiri Ukoko (re se oniruo ro kiẹn Oghọn Ukoko sansan bi), mi riẹ ẹkwotọre sansan ri joma te 60 ne. Uvuẹn ẹkwotọre owuowu, mi mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn idibo yi uvuẹn erhirhiẹ sansan.

Uuvẹn ẹgbukpe 2017 onya ame nọ rharhumu ha ame riẹ Africa. Oma ọ merhenren mẹ omamọ ọke mie dje imizu ri ha Burundi rẹn Ann, ọrhẹ oborẹ ihworho buebun i rhiabọ dede urhomẹmro na ne! Uvuẹn udumu mie ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa uvuẹn ẹgbukpe 1964, o vwo oghwa orhorhomu ro rhiẹ Oghọn Ukoko na, rọ hẹrote ighwoghwẹmro ri vrẹn 15,500 uvuẹn ẹkwotọre na.

Oma ọ merhenren mẹ omamọ ọke ọbe ro dje kpahen onya mẹ uvuẹn ẹgbukpe 2018 o te mẹ obọ. Ọke mie ni ọbe na ne mi mẹrẹn ẹkwotọre i Côte d’Ivoire uvuien. Ọke ame e te Abidjan, ro rhiẹ Esiri ẹkwotọre na, nọ họhọre taghene mi te oghwa mẹ ne. Ne mi djokarhọ taghene uvuẹn ọbe ra ya inọmba imizu ra wian uvuẹn Oghọn Ukoko na rhọ, omizu ro rhirhiẹ kẹrẹ ekete mie rhirhiẹ yẹ, Sossou. Mi karorhọ taghene ọ gare ẹrhẹ oniruo okinhariẹ, ọke mie rhirhiẹ Abidjan. Ọrẹn, orhiẹ ọye-e. Ọnana omizu Sossou ọrọrọ, nọyẹ ọmọyen ọhworhare.

Jehova ọ nyamwu ive yi. Nyoma ebẹnbẹn buebun, mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene arha hẹroso i Jehova, o ghini ruẹ izede ọwan phiọn. Vwana, mi guọlọ rha nya uvuẹn izede ọnana ro vwo vwoba, ro no lo rhọ lo rhọ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na.—Prov. 4:18.