1. Erhirhiẹ ọgo yẹ ọkpọvi ọnọ sabu homaphia, mesoriẹ ọwan ephian a guọliẹ?

 ỌWAN ephian i guọlọ ọkpọvi ọke ephian. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ana sabu kpare idjaghwẹ ra na nekpẹn ọkpọvi mie ohworho ra họghọ riẹn. Uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, omizu ro vwo ọdamẹ kpahen ọwan ọnọ sabu bru ọwan rhe ji ta rẹn ọwan kpahen “udjoghwẹ rọ sọre” ra guọlọ kpara, rọ nọ ha ẹkuọn rẹn ọwan. (Gal. 6:1) Ọrọkẹta, ana sabu yẹ ọwan ọkpọvi izede ọghwọghwu orhianẹ a kpare udjoghwẹ rọ sọre ne. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ ọkpọvi na ọ homaphia, o fori na kerhọ ye. Erhe ruẹ omaran, ana mẹrẹn ebrurhọ, rọ nọ ji sabu simi arhọ ọwan!—Prov. 6:23.

2. Lele oborẹ ọ ha Proverbs 12:15 ọrhẹ ekete ra djokarhọ, mesoriẹ o fo na kerhọ ọkpọvi?

² Ekete i Baibol ro sun urhomu-ẹmro uyono ọnana, ọ ta rẹn ọwan na “kerhọ ẹmro ọvwẹghwanren na.” (Prov. 22:17) O vwo ohworho ro rhe kemru kemru-u; ọrẹn o vwo ohworho ro vwo irherhe ghwẹ ọwan. (Se Proverbs 12:15 ọrhẹ ekete ra djokarhọ.) Omarana, na kerhọ ọkpọvi, oka omeriotọre. O djephia taghene ọwan i rhe ekete omẹgbanhon ọwan o teri; e rheri taghene a guọlọ userhumu na sabu nyamwu ẹkẹ ọwan. Ọgba ẹghwanren na, Orodje Solomon ọrhọ ya: “Efikparobọ o rhirhiẹ ye, ihworho buebun [yanghene “ibrurhe,” ekete ra djokarhọ] i rha djẹ iroro kugbe.”—Prov. 15:22.

3. Izede ego ya na sabu mẹrẹn ọkpọvi?

³ Omizu ọnọ sabu yẹ ọwan ọkpọvi idandan yanghene ana sabu ha ona yẹ ọwan ọkpọvi. Me yo mevirhọ ra na ha ona yẹ ọwan ọkpọvi? Ana sabu se kpahen emru uvuẹn i Baibol na yanghene ẹbe ukoko na, rọ lẹrherẹ ọwan dabu jomarhotọre roro kpahen idjaghwẹ ọwan kpara, ro ji mwu ọwan kpọ idjaghwẹ  na vi. (Heb. 4:12) Ana sabu se ọkpọvi ọrana, ọkpọvi ra ha ona haphia. Me yẹ ọkpọvi idandan o mevirhọ? Ọkpako ukoko yanghene omizu ọrọrọ ra ha mwu, ọnọ sabu rionbọrhọ emru owu ro fori wu wian kpahen. Ana sabu se ọrana ọkpọvi idandan. Orhianẹ ohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen ọwan o tiobọnu ọkpọvi ro nẹ i Baibol rhe rẹn ọwan, o fori na dabu kerhọ ji dje ọdaremẹro phia kpahen oborẹ ọ tare na, na ji haye ruiruo.

4. Lele oborẹ ọ ha Ecclesiastes 7:9, me ya na kẹnoma riẹn ọke arha yẹ ọwan ọkpọvi?

⁴ Ọrẹ imwẹro, ọnọ sabu bẹn ra na ha ọkpọvi idandan rẹ ohworho ọ yẹre ọwan. Evwan ọnọ sabu biomu ọwan. Mesoriẹ? Dedevwo e kweri taghene ọwan ihworho ri vwa gba, ọnọ sabu bẹn re ne rhiabọ dede urhebro ọke ohworho ọrhọ ta kpahen orusọ e ruru. (Se Ecclesiastes 7:9.) Ana sabu chochọn oma ọwan. Ana sabu nọ enọ kpahen oborẹ ọsoriẹ ohworho na ọ yẹ ọwan ọkpọvi, yanghene biomu evwan kpahen oborẹ ohworho na ọ ha ọkpọvi na phia lele. Ana sabu guọlọ orusọ uvuẹn oma ohworho rọ yẹ ọwan urhebro na, ji rhe roro: ‘Mesoriẹ ọnọ yẹ mẹ ọkpọvi? O ji vwo orusọ enẹyen!’ Itiọrurhomẹmro, orhianẹ ọkpọvi ra yẹre ọwan o serhọ ọhọre ọwa-an, ana sabu nie sakamu yanghene ya guọlọ ọkpọvi na uvuẹn ekete ọrọrọ ro jeri ọwan.

5. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁵ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen idje ihworho uvuẹn i Baibol na ri tiẹn ọkpọvi ọrhẹ eri rhiabọ dedie. Ene ji yono kpahen oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ha ọkpọvi, ji mẹrẹn erere nie rhe.

6. Me ye yono nẹ oborẹ Orodje Rehoboam ọ kpahenrhọ ọkpọvi ra yẹriẹ lele?

⁶ Roro kpahen udje Rehoboam. Ọke ro rhiẹ orodje Israel, ihworho na ni nekpẹn userhumu mie yi. Aye ni rẹ riẹ no ti nẹ owian rẹ ọsẹ ye Solomon, ọ yẹre aye. Ọrẹ omamerhomẹ, Rehoboam nọ nekpẹn ọkpọvi mie ekpako ri ha Israel, no rhe oborẹ ọnọ ta rẹn ihworho na. Ekpako na ni ta rẹn orodje na taghene orho ruẹ oborẹ ihworho na a nekpẹn yen, aye ina hobọtua ye ọke ephian. (1 Ki. 12:3-7) Urhebro ọrana ọ merhen Rehoboam oma-a, omarana nọ yọ guọlọ ọkpọvi mie ehworhare rẹ ọye rhẹ aye i ghwanren kugbe. Ọhọhọre taghene ehworhare erana i ha emrẹ ẹgbukpe 40, omarana aye i rhiẹromẹrẹn ekwakwa ezẹko uvuẹn akpọ aye ne. (2 Chron. 12:13) Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ọnana, aye ni ha urhebro ọsọsọ rẹn Rehoboam. Aye ni ta riẹn taghene ọ haba ewian ihworho na. (1 Ki. 12:8-11) Rhẹ orhienbro eva ri vẹnẹren rọ dẹrughwaroghwu, manẹ Rehoboam ọ sabu nẹrhomo vwe i Jehova, ji nekpẹn ọkpọvi mie yi sekpahen orhienbro ro fori nọ nyalele. Ukpomaran, nọ ha ọkpọvi ro jerie, ji nyalele urhebro otuẹdẹriẹ na. Oborẹ o nerhumie rhe, ọ suẹ ẹkuọn ọgbogbanhon rẹn Rehoboam ọrhẹ ihworho Israel. Uvuẹn erhirhiẹ ọwan, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọkpọvi ra yẹre ọwan orhiẹ oborẹ a guọlọ rho-on. Ọrẹn, arha bọn yen kpahen Baibol na, o fori na nyalelie.

7. Me yẹ udje Orodje Uzziah o yonirin ọwan?

⁷ Orodje Uzziah ọ tiẹn ọkpọvi. Ọ ruẹ ekete uvuẹn oghwa ẹga i Jehova rẹ irherẹn ọvo a rua, ji damoma ro no ze izobo ajijan. Irherẹn i Jehova ni ta riẹn: “O fo nẹ owẹwẹ, Uzziah, i torhẹ ajijan rẹn Jehova-a! Irherẹn na ọvo yi na sabu torhẹ ajijan.” Marhẹ Uzziah ọ kpahenrhọ ye lele? Orhianẹ ọ homariotọre ha ọkpọvi na, ji nẹ oghwa ẹga na ogege, manẹ Jehova ọ sabu harhomie. Ukpomaran, “Uzziah . . . nọ tuekwẹre gbangbanhon.” Mesoriẹ  ọ tiẹn ọkpọvi na? O roro taghene ọye o rhiẹ orodje na, o vwo ugbomọphẹ ro no ru oborẹ ọ guọlọre. Ọrẹn, Jehova ọ mẹriẹn omara-an. Omarana, fọkiẹ irueruo omẹkpariẹ, Uzziah no vwo emiamo oti, ji “daji erhirhiẹ oti na te ẹdẹ ro hwu.” (2 Chron. 26:16-21) Udje Uzziah o yonirin ọwan taghene o toro aruẹ ohworho ra havwọ-ọ, arha tiẹn ọkpọvi ro nẹ i Baibol na rhe, ekwerhọ i Jehova ọnọ va ọwan obọ.

8. Marhẹ i Job ọ kpahenrhọ ọkpọvi lele?

⁸ Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ idje orhetio ra ghwai ta kpahen na, Baibol na o ji vwo omamọ idje ihworho ri mẹrẹn ebrurhọ fọkime aye i ha ọkpọvi. Roro kpahen Job. Dedevwo ọ ga Osolobrugwẹ, ọye ohworho rọ vwọ gba. Uvuen erhirhiẹ ọgbogbanhon, nọ tẹmro ri vwe serhọ. Omarana, Jehova ọrhẹ Elihu ni yẹriẹ ọkpọvi idandan. Marhẹ i Job ọ kpahenrhọ ye lele? Nọ homariotọre ha ọkpọvi na. Job nọ tare: “Mi tẹmro ro vwo vwo ọmẹrẹnvwrurhe . . . Mi se ẹmro mẹ ha, mi ji ghwẹriẹ uvuẹn oghwurhie ọrhẹ iphirhikerewi.” Jehova nọ ha ebrurhọ rẹn Job fọkime ọ homariotọre.—Job 42:3-6, 12-17.

9. Marhẹ i Moses o ru dje omamọ udje phia sekpahen ọrẹ ana ha ọkpọvi?

⁹ Moses omamọ udje ọrọrọ kpahen ohworho rọ ha ọkpọvi ọke ro ruẹ orusọ ọghwaghwa hin. Uvuẹn erhirhiẹ owu, ọ sabu sun ekwẹriẹ-ẹ, omarana orho jiri Jehova-a. Fọkiẹ ọnana, Moses orho vwo uphẹn rọ ruẹ Otọre Ive na-a. (Num. 20:1-13) Ọke i Moses ọ rẹ i Jehova nọ rharhumu roro kpahen orhienbro yi, Jehova nọ ta riẹn: “Wu vwa ta mẹ kpahen ẹmro ọnana ghwomara-an.” (Deut. 3:23-27) Moses ọ tuekwẹre-e. Ukpomaran, o rhiabọ dede orhienbro i Jehova, omarana Jehova nọ ji haye sun emọ Israel. (Deut. 4:1) Job ọrhẹ Moses omamọ idje ro fori na hẹrokele ọke arha yẹ ọwan ọkpọvi. Job owene iroro yi; ọ chochọn omaye-en. Moses o djephia taghene o rhiabọ dede ọkpọvi Jehova nyoma rọ sẹrorẹ atamwuiẹ dedevwo uphẹn ẹga rọ ghanren riẹn, ọ variẹ obọ.

10. (a) Me yẹ Proverbs 4:10-13, o yonirin ọwan kpahen erere ra na mẹrẹn arha ha ọkpọvi? (b) Omamọ uruemru ọgo yẹ imizu ezẹko i djephia ne ọke ra yẹ aye ọkpọvi?

¹⁰ Ọwan a mẹrẹn erere ọke arha hẹrokele udje ihworho ri fuevwan jerẹ Job ọrhẹ Moses. (Se Proverbs 4:10-13.) Imizu ukoko na buebun a hẹrokele udje aye. Djokarhọ oborẹ omizu ọhworhare owu re se Emmanuel, ro rhirhiẹ Congo, ọ ta kpahen orhetio ra yẹriẹ: “Imizu ri te edje uvuẹn ukoko na ni djokarhọ ye taghene mia guọlọ kpare udjoghwẹ rọ sọre, omarana aye ni ha userhumu mẹ. Ni mi ha urhebro na ruiruo, ọrana nọ ha userhumu mẹ vabọ ebẹnbẹn buebun.” * Ọkobaro owu ro rhirhiẹ Canada re se Megan, ọrhọ ta: “Ọgbọ buebun orhiẹ ọkpọvi mi guọlọ rhon ọvo-o, ọrẹn oborẹ ọ fori mi rhon.” Habaye, omizu ọhworhare owu ro rhirhiẹ Croatia re se Marko, ọrhọ ta: “Uphẹn ẹga o vru nẹ obọ mẹ, ọrẹn ọke mia karorhọ oborẹ ọ phiare, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene ọkpọvi ra yẹre mẹ, ọ ha userhumu mẹ kwaphiẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ Jehova rhọ.”

11. Me yẹ Omizu Karl Klein ọ tare kpahen ọrẹ ana ha ọkpọvi?

¹¹ Udje ohworho ọrọrọ rọ mẹrẹn erere nẹ ọkpọvi yẹ Omizu Karl Klein, ro rhiẹ owuọwọn usuẹn Ugboma Usuon na bi. Uvuẹn ikuegbe akpenyerẹn yen, Omizu Klein nọ ta kpahen ọke ugbehian yen rọ kpẹnkpẹnren re se Joseph F. Rutherford, ọ yẹ ye ọkpọvi ọgbogbanhon. Omizu Klein nọ tare taghene ọke ukaro oma ọ merhiẹn kpahen  ọkpọvi na-a. Nọ tare: “Ọke ọrọrọ rẹ [Omizu Rutherford] ọ mẹrẹn mẹ, nọ mromaren mẹ sasasa, ‘Marhẹ Karl!’ Ọrẹn fọkime evwan o ji biomi mẹ, mia rha dabu kpahenrhọ ẹmroma na-a. Nọ tare, ‘Karl, jomarhotọre! Dẹbolo ọ guọlọ kpahen ufi wẹn!’ Ọrẹ ofa, ni mi tare, ‘Oh, evwan o vwo biomu mẹ-ẹ, Omizu Rutherford.’ Ọrẹn o rheri taghene mia ji tuekwẹre, omarana nọ rharhumu ha orhetio na phia, ‘Orhoma. Ọrẹn, ni oma so. Dẹbolo ọ guọlọ kpahen ufi wẹn.’ Oborẹ ọ tare na ọ gbare! Arha sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn fọkiẹ oborẹ omizu ukoko na o ruru, maido sekpahen ẹmro ro fori nọ ta . . . , ọwan na ha uphẹn rẹn Dẹbolo nọ ha ọwan ruiruo.” * (Eph. 4:25-27) Omizu Klein nọ ha ọkpọvi Omizu Rutherford, aye ni ji sẹrorẹ onyerẹnkugbe aye.

12. Marhẹ omeriotọre ono ru ha userhumu rẹn ọwan ha ọkpọvi? (Psalm 141:5)

¹² Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan ha ọkpọvi? O fori ne vwo omeriotọre nyoma ra na karorhọ taghene ọwan ihworho ri vwa gba, e ji brorhiẹn ri vwe serhọ ọkezẹko. Jerẹ oborẹ a hunute vrẹn ne, Job o ni ekwakwa ezẹko sọ. Ọrẹn ọke oru, nọ kpọ iroro vi, Jehova nọ ji ha ebrurhọ riẹn. Mesoriẹ? Fọkime Job o vwo omeriotọre. O dje omeriotọriẹ phia nyoma rọ ha ọkpọvi Elihu ọ yẹriẹ, dedevwo Job o djerhe Elihu omamọ. (Job 32:6, 7) Omeriotọre ọnọ ji ha userhumu rẹn ọwan, rhiabọ dede urhebro orhianẹ e roro taghene ọkpọvi na o serhọ rẹn ọwa-an, yanghene ọwan i djerhe ohworho rọ yẹ ọwan ọkpọvi na. Ọkpako ukoko owu rọ ha Canada, ọrhọ ta, “Ra mẹriẹn taghene ọwan i vwa mẹrẹn oborẹ awọrọ a mẹrẹn ọwan rhọ-ọ, marhẹ ene ru ru riaro orhianẹ a yẹ ọwan ọkpọvi-i?” Ọrọmo usuẹn ọwan na rọ vwọ guọlọ ru riaro rhọ nyoma ro no vwo omamọ ọrẹ ẹhẹn ọfuanfon na, no ji ru riaro uvuẹn owian Uvie na?—Se Psalm 141:5.

13. Ukẹro ọgo ya na ha ni ọkpọvi ra yẹre ọwan?

¹³ Ni ọkpọvi rhiẹ oka ẹguọlọ Osolobrugwẹ. Jehova ọ guọlọ oborẹ ọ mai rhomu rẹn ọwan. (Prov. 4:20-22) Ọrhọ ha ọkpọvi rẹn ọwan nyoma i Baibol na, ẹbe ukoko na yanghene nyoma imizu ri te edje uvuẹn ukoko na, ọye o dje ẹguọlọ ye phia rẹn ọwan. Hebrews 12:9, 10, ọ tare taghene Jehova “ọ ghwọghwu ọwan fọkiẹ erhumu ọwan.”

14. Me yo fori na tẹnrovi uvuẹn ọkpọvi ra yẹre ọwan?

¹⁴ Tẹnrovi ọkpọvi na, orhiẹ oborẹ a hariẹ phia lele-e. Ọkezẹko, ana sabu roro taghene ọkpọvi ra yẹre ọwan, a haye phia izede ro serhọ-ọ. Itiọrurhomẹmro, o fori nẹ ohworho rọ ha ọkpọvi na phia, no ruie izede rọ lọhọre rọ nọ lẹrhiẹ phẹrẹ ẹha ruiruo. *  (Gal. 6:1) Ọrẹn, orhianẹ ọwan ya yẹre ọkpọvi na, o fori na tẹnrovi ẹmro na, orhianẹ a haye phia izede ro serhọ-ọ. Ana sabu nọ oma ọwan: ‘Orhianẹ oborẹ a ha ọkpọvi na phia o je mẹ-ẹ, o vwo ẹmro urhomẹmro owuorowu uvuien? Mi na sabu nẹro rẹn ijẹgba ohworho rọ ha ọkpọvi na phia, ne mi mẹrẹn erere nẹ ẹmro rọ tare?’ Orhiẹ emru ẹghwanren ra na mẹrẹn erere nẹ ọkpọvi ra yẹre ọwan ephian.—Prov. 15:31.

15. Mesoriẹ ọwan ina nekpẹn ọkpọvi?

¹⁵ Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan na nekpẹn ọkpọvi. Proverbs 13:10 ọrhọ ta: “Ẹghwanren ọ havwiẹ rẹn ihworho ra guọlọ urhebro.” Ọrana ghini urhomẹmro! Ihworho ra nekpẹn ọkpọvi ukperẹ aye ina hẹrhẹ ohworho no bru aye rhe, e ruẹ riarorhọ uvuẹn ogame i Jehova ghwẹ eri vwa nekpẹn ọkpọvi. Omarana, kpare udjoghwẹ wu na nekpẹn ọkpọvi.

16. Erhirhiẹ ego ya na sabu nekpẹn ọkpọvi?

¹⁶ Ọkiọgo yo fo na nekpẹn ọkpọvi mie imizu ukoko na? Jene roro kpahen erhirhiẹ ezẹko. (1) Omizu ọmase owu nọ ta rẹn omizu ọmase ọrọrọ ro te edje ne nọ homaba ye ye yono ohworho, ọke oru nọ ta riẹn no dje ona ra ha yono ihworho riẹn. (2) Omizu ọmase rọ vwọ ji rọnmo ọ guọlọ dẹ ewẹn ezẹko, omarana nọ nọ omizu ọmase ro te edje ne kpahen aruẹ ewun rọ nọ sanọ. (3) Omizu ọhworhare owu ọ guọlọ ha ẹmro otu ọrukaro ọnẹyen phia. Omarana, nọ ta rẹn omizu ọhworhare ọrọrọ rọ tẹn ona nọ dabu kerhọ ye, ọke rọ ha ẹmro na phia, ji yẹ ye ọkpọvi oborẹ ono ru ru riarorhọ. Omizu rọ tobọ ha ẹmro otu phia ẹgbukpe buebun ne, ọnọ ji mẹrẹn erere orhianẹ ọ ta rẹn imizu erọrọ ri tẹn ona, nẹ aye i nie ọke rọ ha ẹmro phia, o ji fo nọ ha ọkpọvi ra yẹriẹ ruiruo.

17. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ ọkpọvi?

¹⁷ Uvuẹn ikprughwre ọrhẹ ibiamo ra sa na, ana yẹ ọwan ephian ọkpọvi, sẹ ọrẹ idandan yanghene ọrẹ a ha ona haphia. Ọrhọ homaphia izede omaran, gba karorhọ ighwẹmro ra hunute vrẹn ne na. Sẹrorẹ uruemru omeriotọre. Tẹnrovi ọkpọvi na, orhiẹ oborẹ a tariẹ lele-e. Ha ọkpọvi ra yẹruọ ruiruo. O vwo ohworho owuorowu re vwiẹre rhẹ ẹghwanre-en. Ọrẹn, arha “kerhọ urhebro jeghwai rhiabọ dede ọghwọghwu,” Baibol na o veri taghene ene ‘vwo ẹghwanren.’—Prov. 19:20.