E vwiẹre mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1941, obẹ Paris, France, ekrun ame o vwo igho bu-un. Oma ọ merhen mẹ mi ne yono kpahen ekwakwa, omarana ọke mia ha ẹgbukpe ikpe ẹhẹn mẹ no seriotọre, fọkime mie kpomu emiamo re se tuberculosis, ne mi dobọ isukuru ẹnya ji! Idọkitọ ni tare taghene ono rhomu mi rha daji ekpa neneyo mi je kpokpo iphoghorhuẹ mẹ. Omarana, uvwre ibiamo erana ni mia ha ọke mẹ se idishọnari ji kerhọ iyono rẹ isukuru ọduado owu rọ ha Paris, ọ haphia uvuẹn ekpeti agboro. Ọke idọkitọ mẹ ọ ta mẹ taghene oma mẹ ọ gbanhon ne, taghene mi na ji sabu ghwẹrioma riẹ isukuru, oma nọ merhenren mẹ omamọ. Ne mi ta rẹn oma mẹ, ‘Oborẹ idọkitọ e ruẹ igbevwunu!’ Nẹ ọke ọrana nyarhẹn, ne mi vwo ẹhẹn mi ne simi emiamo ihworho. Ọke ephian ọsẹ mẹ ọrhọ nọ mẹ oborẹ mi guọlọ ru, mi rha ghwanren ne, ni mia ta, “Mi guọlọ rhiẹ idọkitọ.” Omarana, owian idọkitọ no rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren mẹ.

Ekrun mẹ e riẹ ishọshi Catholic. Ọrẹn, ame a ghwai rhe kpahen Osolobrugwẹ-ẹ, mi ji vwo enọ buebun ra vwa ji kpahenrhọ. Ọke mia tuẹn uyono idọkitọ rhọ uvuẹn isukuru ọduado, yi mie vwo imwẹro taghene a ma arhọ.

Mi karorhọ ọke ukaro mie ni iyẹn rọ ha uvuẹn owawọ so nyoma imaikroskopu. O gberi mẹ unu kpahen oborẹ uyẹn ọnana ọ sẹrorẹ omayen nẹ ekete ọfọfọ ọrhẹ ekete rọ djẹrẹre. Mi ji mẹrẹn oborẹ e se cytoplasm, (ro rhiẹ oborẹ ọ ha uvuẹn uyẹn na) ọ kama lele ọke erhe fi adawun kẹriẹ ọrhẹ oborẹ ọ dua lele ọke erhe fie rhẹ ame rọ  fonron. Fọkiẹ ewene enana ọrhẹ erhirhiẹ erọrọ, ekwakwa ekokamu re nyerẹn na sabu ruẹ ewene lele ekete aye erhirhiẹ. Ọke mia mẹrẹn oborẹ uyẹn owuowu o kerabọ te, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene arhọ ọ varhe-e.

Uvwre ẹgbukpe mia ha isukuru, ni mi mẹrẹn imwẹro erọrọ ri djephia taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn. Uvuẹn iklasi owu ame e yono kpahen oborẹ ekwakwa i havwọ ọrhẹ eghọn aye, ni mi mẹrẹn oborẹ igbabọ onyakpọ o ru lẹrhẹ irhianbọ yen kpitẹn yanghene riẹn. Oborẹ iriẹn igbabọ na i tan kugbe rhẹ isuaso sansan ọrhẹ oborẹ ekwakwa ephian a wian kugbe, owian igbevwunu. Jerẹ udje, mi yonorin taghene ufi yo ku iriẹn igbabọ na owu kugbe rhẹ isuaso irhianbọ ọreva na. Ufi ọnana ọ ghalẹ rhẹ akwava rọ họhọ ibriji, rọ lẹrhẹ ufi ọrọrọ ro riẹ ẹrorẹ irhanbọ na sabu nya obotọriẹ vrẹn. Ifi erọrọ ri gbanhonron a mọren ifi erana kugbe kẹrẹ isuaso irhianbọ na. Orhianẹ a ma irhianbọ ọwan omara-an, manẹ ifi erana a gbanhon ji mevi, manẹ irhianbọ ọwan i vwa sabu wian serhọ-ọ. Fọkiẹ ọnana, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene Ọwena ugboma onyakpọ, o vwo ẹghwanren omamọ.

Emru ọrọrọ ro ji gbẹ mẹ unu omamọ kpahen owian Ọmemama na yẹ, ọke mie yono kpahen oborẹ ọmọboban o ru mwuẹhẹn ogege re vwiẹ ye hin. Mi yonorin taghene bọmọke e ki vwiẹ ọmọ na, o mwuẹhẹn nyoma uphelupe izu na. Omarana, oborẹ e se alveoli, rọ họhọ ibloblo ekokamo uvuẹn iphoghorhuẹ na, e ji vwo aphẹrẹ-ẹ. Ọke uvwiẹ na orho te ne, aruẹ imri oghẹnrensan no rhurhu alveoli owuowu. Ọke izu na orho vwiẹ ọmọ na hin, ọmọ na orho ji mwuẹhẹn ọnẹyen ọrukaro, ekwakwa igbevwunu na phia. Ophiọ rọ ha uvuẹn ọmudu ọmọ na no rhurhẹ, rọ lẹrhẹ ọbara zẹ riẹ iphoghorhuẹ na. Uvwre ọke ọghoghanren ọrana, imri erana ri rhurhu alveoli na, ra lẹrhiẹ ja tan kugbe, na vuọn rhẹ aphẹrẹ ogege. Omarana, ọmọ na ọvo nọ sabu mwuẹhẹn.

Mi guọlọ rhe kpahen Ọmemama na ro ruẹ ekwakwa igbevwunu erana, omarana ne mi dabu fiomarhọ isese i Baibol na. Irhi ri Jehova ọ yẹ emọ Israel kpahen uruemru ẹfuọn ẹgbukpe 3,000 ri vrẹnren, o gberi mẹ unu omamọ. Osolobrugwẹ ọ ta rẹn emọ Israel nẹ aye i tọn otọre ne rhọ, ji rhurhie, nẹ aye i ghwe abọ aye ọke ephian, ji fiẹ ohworho ro vwo oka emiamo awọrọ ina sabu mwu phẹrẹ rhẹ ekete kologho. (Lev. 13:50; 15:11; Deut. 23:13) Baibol na ọ ta kpahen ekwakwa erana vrẹn ne, ọrẹn ẹgbukpe ezẹko rhe na yẹ otu isayẹnsi i ki rhe kpahiẹn. Mi ji mẹrẹnvwrurhe taghene irhi ri sekpahen ehware ri ha ọbe i Leviticus, i toroba omọkpokpọ ọsoso agbamwa Israel. (Lev. 12:1-6; 15:16-24) Ne mi tare taghene Ọmemama na, ọ yẹ emọ Israel irhi erana fọkiẹ orhorhomu aye, nọ ji ha ebrurhọ rẹn eri nyalele ekama na. Ọnana nọ yẹre mẹ imwẹro rhọ taghene Baibol na, o ghini nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe—Osolobrugwẹ mi vwe rhe odẹ ye ọke ọrana.

Ọke mia ha isukuru ọduado mie yono ne mi rhiẹ idọkitọ, ne mi mẹrẹn ọgbọtọ owu re se Lydie, re mi vwo ẹguọlọ kpahen. Ame ni rọnmọren uvuẹn ẹgbukpe 1965, ọke mia joma ruotọre nẹ isukuru ne. Uvuẹn ẹgbukpe 1971, ame i vwo emọ esa ne, usuẹn emọ erhan ame i vwiẹre. Lydie ọ  ghini hobọtua mẹ omamọ, sekpahen owian idọkitọ mẹ ọrhẹ uvuẹn ekrun na.

Mi wianren uvuẹn ihọspita owu emrẹ ẹgbukpe esa bọmọke mi ki ha ọnẹmẹ mwu. O jiri-i, esa ọrhẹ ane owu ni rhere, aye yẹ ihworho awanva ri rhiẹ omesimo mi hunute uvuẹn ọtonrhọ na. Mia guọlọ ya imwu aye ina dẹ rẹn esa na, ọke aniẹ ọ ta mẹ: “Biko, idọkitọ, ọbara o vwo rhirhiẹ imwu na-a.” Ọrẹ igbevwunu, ne mi nọrẹn: “Eyẹ? Mesoriẹ?” Nọ tare: “Ame Iseri Jehova.” Mie ji rhon kpahen Iseri Jehova dẹ yanghene oborẹ aye e yono kpahen ọbara-a. Ane na nọ ha i Baibol ọnẹyen phia, ji dje mẹ oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen ọrẹ aye ina ja ha ọbara. (Acts 15:28, 29) Aye ni ji dje mẹ oborẹ Uvie Osolobrugwẹ ono ru phia; ono tiẹ ojẹriọ, emiamo ọrhẹ uhwu nie. (Rev. 21:3, 4) Ne mi tare rhẹ omamerhomẹ: “Oborẹ are a ta mẹ na yẹ oborẹ mi guọlọre nọ phia nẹ ọke ọmọvwerhe mẹ rhe! Mi rhiẹ idọkitọ ne mi sabu ti nẹ ojẹriọ ihworho.” Oma ọ merheren mẹ omamọ te erhirhiẹ ame a tẹmro te inọke owu gbẹ uphrophro. Ọke esa ọrhẹ ane na e rie hin, mia rha guọlọ riẹ ishọshi Catholic ghwomara-an, habaye mi ji yono taghene Ọmemama ọrana mi vwo ẹguọlọ kpahen omamọ na, o vwo odẹ, nọyẹ Jehova!

Mi mẹrẹn esa ọrhẹ ane na ọgbesa uvuẹn ihọspita mẹ, uvwre ọke ọrana, ame a tẹmro kugbe vrẹn inọke owu. Ne mi ha use rẹn aye rhiẹ oghwa mẹ neneyo ame sabu yono i Baibol na rhọ. Dedevwo Lydie o kwe homaba uyono i Baibol na, o kwerhọ ye taghene iyono ishọshi Catholic na ezẹko re yonirin ame, e sọre-e. Omarana, ne mi ha use rẹn orherẹn owu rhiẹ oghwa ame. Ame ni ha i Baibol na ọvo ta kpahen iyono ishọshi na ruẹ ason. Ẹmro ọrana ame i ta kugbe na, nọ yẹ Lydie imwẹro taghene Iseri Jehova e yono urhomẹmro na. Nẹ ọke ọrana nyarhẹn, ẹguọlọ ame i vwo kpahen Jehova no kodorhọ te erhirhiẹ ame bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1974.

Oborẹ mi yonorin kpahen ọhọre i Jehova rẹn ituakpọ, ọ hobọte ekwakwa ri fori mi ha karo. Harẹn omẹmẹ ọrhẹ Lydie, ogame i Jehova no rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ame. Ame ni brorhiẹn ame ina mọrẹn emọ ame lele irhi Baibol na. Ame i yono emọ ame nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ ereva aye, ọrana no toroba okugbe uvuẹn ekrun na.—Matt. 22:37-39.

Ọke ame a karorhọ oborẹ ọ phia vrẹn ne, mẹmẹ ọrhẹ Lydie i mẹrẹn oborẹ ọ hobọte emọ ame lele ọke ame i rhe kwerhọ orhienbro owu. Aye i rheri taghene ọkpọvi Jesu rọ tare taghene “Jenẹ ẹmro ọnọ ‘Ee’ o mevirhọ ee, ‘Ẹjo’ o mevirhọ  ẹjo,” yo sun oghwa ame. (Matt. 5:37) Jerẹ udje, ọke ọmọ ame ọgbọtọ owu ọ ha ẹgbukpe 17, Lydie ọ ha uphẹn riẹn no riẹ ada rhẹ otuẹdẹriẹ ezẹko-o. Owuọwan usuẹn aye nọ ta rẹn ọmọ ame, “Orhianẹ izuo ọ ha uphẹn wẹ-ẹn, gba nọ ọsọ!” Ọrẹn ọmọ ame ọgbọtọ nọ tare: “Wu vwe kpokpo oma-a. Aye awanva e vwo ekwerhọ owu ọke ephian.” Emọ ame awan erhan i mẹrẹnvwrurhe taghene ame a ha iruemru-urhi Baibol na ruiruo ọrẹ okugbe. Ame a kpẹmẹ i Jehova taghene buebun ihworho ekrun ame a ga i Jehova inyenana.

Dedevwo urhomẹmro na o wene ekwakwa mi ha karo ne, mi ji guọlọ ha oborẹ mi yonorin jerẹ idọkitọ ha userhumu rẹn ihworho i Jehova. Omarana, ne mi homakpahontọre mi na wian ẹrhẹ idọkitọ uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha Paris, ọke oru uvuẹn Oghọn Ukoko ọkpokpọ rọ ha Louviers. Mie nẹ oghwa mẹ ya wian uvuẹn Oghọn Ukoko na ẹgbukpe rọ joma te 50 ne. Uvwre ọke ọrana, mi vwo obọdẹn igbehian usuẹn imizu ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko na, ezẹko i vrẹn ẹgbukpe 90 ne. Oma ọ ji merhen mẹ omamọ ọke mia mẹrẹn idama owu rọ tuẹn owian rhọ obọ uvuẹn Oghọn Ukoko na. Ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene mi ha userhumu rẹn izie vwiẹ ye ẹgbukpe 20 ri vrẹn ne!

Uvwre ẹgbukpe ri vrẹnren na, ẹguọlọ mi vwo kpahen Jehova o kodorhọ ne, ọke mia mẹrẹn oborẹ o suẹn ihworho yi, ji sẹrorẹ aye nyoma ukoko yi. Uvwre ẹgbukpe 1980, Ugboma Usuon na nọ ha ẹkwaphiẹrhotọre owu mwu obẹ United States, nọ ha userhumu rẹn idọkitọ ọrhẹ eri rhe kpahen omesimo sabu vwẹruọ orhienbro Iseri Jehova kpahen ọbara.

Ọke oru uvuẹn ẹgbukpe 1988, Ugboma Usuon na ni ha awuiruo ọkpokpọ owu re se Hospital Information Services mwu uvuẹn Oghọn Ukoko. Ọke ukaro, awuiruo ọnana ọ hẹrote Hospital Liaison Committees (HLC) ra ha mwu obẹ United States, nọ ha userhumu rẹn imizu ukoko na mẹrẹn obọdẹn omesimo. Ọke ra ha ẹkwaphiẹrhotọre HLCs na mwu uvuẹn ọsoso akpọ na, na ji haye mwu uvuẹn France. O gberi mẹ unu ọke mia mẹrẹn oborẹ ukoko i Jehova, ọ ha userhumu rẹn imizu re kpomẹ uvuẹn ọke edamẹ aye!

Owian idọkitọ yẹ oborẹ mi kiki vwo ẹguọlọ kpahen. Ọrẹn, ọke mie roro kpahen oborẹ mia ha karo, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọ mai ghanren yẹ ọrẹ ana ha userhumu rẹn ihworho ga i Jehova ro rhiẹ Esiri arhọ. Ọke mia ruotọre nẹ iruo mẹ, mẹmẹ ọrhẹ Lydie na ghwọghọ inọke buebun ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie Osolobrugwẹ rẹn awọrọ. Ame a ji wian ekete omẹgbanhon ame o teri uvuẹn wian ọnana re simi arhọ na.

Mia ji ha userhumu rẹn ere kpomẹ te ekete omẹgbanhon mẹ o teri. Ọrẹn, mi mẹrẹnvwrurhe taghene idọkitọ rọ mai rhomu kparobọ, ọ vwọ sabu simi aruẹ emiamo ephian yanghene dobọ uhwu jẹ-ẹ. Omarana, mia hẹrhẹ ọke omiamiamo, emiamo ọrhẹ uhwu ono jo rhirhiẹ ye. Uvuẹn akpọ ọkpokpọ rọ sa phẹrẹkpẹ na, mi vwo ọke mi ne yono kpahen emama i Jehova bẹmẹdẹ, tobọ te izede igbevwunu ra ma ugboma onyakpọ lele. Itiọrurhomẹmro, oborẹ mi fiẹrorhọ ọke emọvwerhe ono rugba vuọnvuọn phẹrẹkpẹ. Mi vwo imwẹro taghene ekwakwa irhorhomu a sa!