1-2. (a) Mesoriẹ ọ bẹn rẹn ihworho buebun aye ina hẹroso eri vwo omẹgbanhon usun? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

 Ọ BẸN ihworho buebun inyenana ina hẹroso eri vwo omẹgbanhon usun. Aye i mẹrẹnvwrurhe taghene ere jurhi ọrhẹ otu igọmẹti, e ni edafe na ọrhẹ eri vwo omẹgbanhon ruẹ, ji sẹrerhumuji ivwiegbere na. Baibol na ọrhọ ta: “Onyakpọ o sun onyakpọ riẹ oghwọghọ ye.” (Eccl. 8:9) Habaye, ilori ẹga ezẹko e ruẹ oborẹ obiomurun, rọ lẹrhẹ ihworho ezẹko ja hẹroso Osolobrugwẹ. Omarana, ọke ohworho orho kwe taghene ono yono i Baibol na, a guọlọ userhumu re ne yonie nọ hẹroso i Jehova ọrhẹ ihworho rọ ha mwu ra kobaro uvuẹn ukoko Ọnẹyen.

² Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ihworho ra ha i Baibol na yono ọvo yi ne yono oborẹ aye ine ru hẹroso i Jehova ọrhẹ ukoko yi-i. O fori nẹ ọwan ri ha ukoko na ẹgbukpe buebun ne, i hẹroso i Jehova taghene izede ro ruẹ ekwakwa lele yọ mai rhomu kparobọ. Ọkezẹko, erhirhiẹ ezẹko ina sabu homaphia ri na damu ẹruẹhaso ọwan kpahen Jehova ni. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen erhirhiẹ esa ri na sabu damu ẹruẹhaso ọwan ni: (1) ọke re se iyẹnrẹn ezẹko uvuẹn i Baibol na, (2) ọke ukoko i Jehova orho tiobọnu ọkpọvi rẹn ọwan, (3) ọke arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn uvuẹn obaro na.

3. Marhẹ iyẹnrẹn ezẹko uvuẹn i Baibol ine ru damu ẹruẹhaso ọwan kpahen Jehova ni?

 ³ Ọke re se i Baibol na, ana sabu vwo enọ buebun kpahen oborẹ i Jehova o ruẹ ihworho ezẹko lele, ọrhẹ orhienbro  ezẹko ro bruru. Jerẹ udje, uvuẹn ọbe i Numbers, ọwan i seri taghene Jehova o brorhiẹn uhwu kpe onyẹ Israel owu rọ yọ gbe erhan uvuẹn Ẹdẹ omeronmo na. Uvuẹn ọbe Samuel ọreva, ọwan i yonorin taghene ọke ẹgbukpe buebun a vrẹn hin, Jehova ọ harhomu Orodje David rọ ghwọwe ji kpe ohworho hwu. (Num. 15:32, 35; 2 Sam. 12:9, 13) Ana sabu roro, ‘Mesoriẹ i Jehova ọ harhomu i David ro kpe ohworho hwu ji ghwọwe, ọrẹn o kpe onyẹ Israel na hwu rẹ ọdandan ye ọ vwọ ghwa te ọrẹ i David?’ Na mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn onọ ọrana, jene roro kpahen ekwakwa esa ro fori ne vwo rhẹ ẹhẹn ọke re se i Baibol na.

4. Marhẹ Genesis 18:20, 21 ọrhẹ Deuteronomy 10:17, i ru bọn ẹruẹhaso ọwan kpahen orhienbro i Jehova gbanhonrhọ?

⁴ Orhiẹ ọke ephian yi Baibol na ọ nẹ iyẹnrẹn ọsoso oborẹ ọ phiare-e. Jerẹ udje, ọwan i rheri taghene David ọ ghini ghwẹriẹ nẹ edandan yen. (Ps. 51:2-4) Ọrẹn, aruẹ ohworho ọgo yẹ ọhworhare ro gbe urhi Ẹdẹ omeronmo na ghwu ọ havwọ? Oborẹ o ruru na ọ dariẹ? O gbe urhi Jehova ghwu dẹ ne? Ọ tiẹn orhetio ra yẹriẹ vrẹn ne? Baibol na ọ ta rẹn ọwa-an. Ọrẹn, e vwo imwẹro ọnana: Jehova o ‘vwo ru oborẹ ọsọre-e.’ (Deut. 32:4) Jehova o brorhiẹn enẹyen lele ọsoso oborẹ ọ phiare—orhiẹ sekpahen atare atare-e, uruemru re ni awan ruẹ, yanghene sekpahen ekwakwa erọrọ ra lẹrhẹ ituakpọ brorhiẹn ri sọre-e. (Se Genesis 18:20, 21; Deuteronomy 10:17.) Ọke erhe yono kpahen Jehova ọrhẹ irhi enẹyen rhọ, na na hẹroso orhienbro enẹyen. Ọrhọ tobọ vwo ekete i Baibol re seri ro vwo enọ ra na ja sabu kpahenrhọ vwana, ọwan i rhe ekwakwa buebun kpahen Jehova rọ nọ lẹrhẹ ọwan rhe taghene “ọsoso izede i Jehova e phiọnren.”—Ps. 145:17.

5. Marhẹ ijẹgba o ru hobọte orhienbro ọsoso ọwan? (Se ekpeti na “ Ijẹgba ọ Hobọte Orhienbro Ọsoso Ọwan.”)

⁵ Fọkiẹ ijẹgba, ọwan i sabu brorhiẹn rọ gbare-e. Jehova ọ maren ọwan uvuẹn ohọhọme ọnẹyen, omarana ọwan i guọlọre taghene e brorhiẹn ro serhọ rẹn awọrọ. (Gen. 1:26) Ọrẹn, fọkiẹ ijẹgba, ana sabu ha ukẹro san ni ẹmro ezẹko, orhianẹ  e roro taghene e vwo ọsoso iyẹnrẹn na dede. Jerẹ udje, karorhọ taghene oma ọ merhen i Jonah kpahen orhienbro i Jehova ro no dje arodọmẹ rẹn itu i Nineveh ọke ọrana-a. (Jonah 3:10–4:1) Ọrẹn, roro kpahen oborẹ ọ phiare. Itu i Nineveh ri vrẹn 120,000 ri ghwẹriẹre ni simirhọ! Obẹtaye, Jonah yọ guọlọ ọkpọvi ukperẹ ono rhiẹ i Jehova.

6. Mesoriẹ o vwo rhiẹ urhi taghene Jehova ono vi dje rẹn ọwan oborẹ ọsoriẹ o brorhiẹn?

⁶ O rhiẹ urhi taghene Jehova ono vi dje rẹn ọwan oborẹ ọsoriẹ o brorhiẹ-ẹn. Urhomẹmro taghene Jehova ọ ha uphẹn rẹn idibo yi ọke ahwanren ta iroro aye phia, kpahen orhienbro ezẹko ro bruru yanghene ọ guọlọ bruẹ. (Gen. 18:25; Jonah 4:2, 3) Ọkezẹko, o dje rẹn aye oborẹ ọsoriẹ o brorhiẹn na. (Jonah 4:10, 11) Ọrẹn, o rhiẹ urhi taghene Jehova ono vi dje fiotọre rẹn ọwan oborẹ ọsoriẹ o brorhiẹ-ẹn. Ro rhiẹ Ọmemama na, ọ guọlọ ekwerhọ ọwan vwẹre no ki brorhiẹn yanghene ọke orho brorhiẹn hi-in.—Isa. 40:13, 14; 55:9.

7. Obẹnbẹn ọgo ya na sabu dẹrughwaroghwu, mesoriẹ?

⁷ O vwo ẹfro taghene Jehova o ruẹ oborẹ ọgbare ọke ephia-an. Ọrẹn, ana sabu vwo obẹnbẹn ra na hẹroso imizu rọ ha mwu ra kobaro rẹn ọwan. Ana sabu rhe roro sẹ imizu ri vwo omẹgbanhon usun uvuẹn ukoko i Jehova, a ghini nyalele ọkpọvi ri Jehova ọ yẹre aye gbinẹ ọkpọvi omobọ aye. Ọrana ọnọ sabu rhiẹ iroro ihworho ezẹko uvuẹn ọke i Baibol na. Roro kpahen udje ra hunute uvuẹn  udjoghwẹ 3 na. Ohworho ekrun ọhworhare ọrana ro gbe urhi Ẹdẹ omeronmo na ghwu, ọnọ sabu rhe roro sẹ Moses ọ ghini guọlọ ọkpọvi miẹ i Jehova bọmọke o ki brorhiẹn uhwu kpe omizie. Ugbehian Uriah ro rhiẹ onyẹ Heth na, rẹ aniẹ ọghwọwe rhẹ David, ọnọ sabu brorhiẹn taghene David ọ ha ẹrhẹ ye ro rhiẹ orodje vabọ ojẹriọ ro fo hariẹn. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ hẹroso imizu ra kobaro uvuẹn ukoko yi, omarana a sabu ta taghene a hẹroso i Jehova, orhianẹ a hẹroso imizu rọ ha mwu-u.

8. Me yẹ ohọhọme rọ ha iyẹnrẹn ra ya rhẹ Acts 16:4, 5 ọrhẹ oborẹ ukoko Ilele Kristi inyenana ọ wian lele?

⁸ Inyenana, Jehova o suẹn ukoko yi uvuẹn otọrakpọ nyoma “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.” (Matt. 24:45) Jerẹ ugboma usuon rọ havwiẹ uvwre ọke Ilele Kristi erukaro na, ọvrẹn ọnana ọ hẹrote ihworho Osolobrugwẹ uvuẹn akpọ na ephian, ji ha ọkpọvi rẹn ekpako ukoko. (Se Acts 16:4, 5.) Ekpako na a ha ọkpọvi na ruiruo uvuẹn ukoko na. Ọwan e djephia taghene a hẹroso izede ri Jehova o ruẹ ekwakwa lele, nyoma ra nyalele ọkpọvi ukoko ọrhẹ ekpako na a haphia.

9. Ọkiọgo yọ nọ sabu bẹn ra na nyalele orhienbro ekpako na, mesoriẹ?

⁹ Ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn ra na nyalele orhienbro ekpako na. Jerẹ udje, uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na, a rharhumu ru ẹkwaphiẹrhotọre sekpahen ikoko sansan ọrhẹ okinhariẹ buebun. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ekpako na i ta rẹn imizu ezẹko nẹ aye i hobọtua ukoko ọrọrọ neneyo aye i sabu ha ega uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie na ruiruo vuọnvuọn. Orhianẹ a ta wẹn ne wu homaba ukoko ọrọro, ọnọ sabu bẹn wu na nyaji igbehian ọrhẹ ihworho ekruon  vwo. Jehova yọ ta rẹn ekpako na kpahen ukoko aye ine dje omizu owuowu nya? Ẹjo. Fọkiẹ ọrana, nọ bẹn ra na nyalele ọkpọvi ekpako na i yẹre ọwan. Ọrẹn, Jehova ọ hẹroso ekpako na nẹ aye i brorhiẹn erana, omarana o ji fo na hẹroso aye. *

10. Lele oborẹ ọ ha Hebrews 13:17, mesoriẹ o fo na nyalele ọkpọvi ekpako na?

¹⁰ Mesoriẹ o fo na hobọtua orhienbro ekpako na jeghwai nyalelie, dedevwo ọnọ sabu rhirhiẹ taghene oserhọ rẹn owa-an? Fọkime erhe ruẹ omaran, ne toroba okugbe rọ ha uvwre ihworho i Jehova. (Eph. 4:2, 3) Ikoko na e ruẹ riaro orhianẹ imizu ephian uvuien, i homariotọre hobọtua orhienbro ekpako na. (Se Hebrews 13:17.) Ọrọ mai ghanren, e djephia taghene a hẹroso i Jehova nyoma ra hobọtua imizu ri Jehova ọ hẹroso nẹ aye i hẹrote ọwan.—Acts 20:28.

11. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹruẹhaso ọgbogbanhon kpahen ọkpọvi rẹ ekpako na e tiobọnẹ?

¹¹ Ana sabu ru ẹruẹhaso ọwan gbanhonrhọ kpahen ọkpọvi ekpako na e tiobọnẹ, nyoma ra na nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ aye ẹhẹn ọfuanfon na ọke aye a ta kpahen ẹmro ri na hobọte ukoko na. Ekpako na e ji roro kpahen iruemru-urhi Baibol ọrhẹ ọkpọvi sansan rẹ ukoko i Jehova o tiobọnu. Aye i ghini guọlọ ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma, ji dabu hẹrote imizu ukoko na. Ekpako ra fuevwan, i rheri taghene aye ina nẹ iyẹnrẹn oborẹ aye i hẹrote ewian aye lele rẹn Jehova. (1 Pet. 5:2, 3) Roro kpahen ọnana: Uvuẹn akpọ ọnana rẹ ophianronma, irueruo ẹga ọrhẹ usun oseghe ọ ghalẹre na, ihworho i Jehova a ga Osolobrugwẹ urhomẹmro na ọrẹ okugbe. Ọnana ọ phia fọkime Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ukoko yi!

12. Ekwakwa ego yẹ ekpako na e roro kpahen ọke aye e brorhiẹn sẹ oruọdandan ọ ghwẹriẹre?

¹² Jehova ọ yẹ ekpako na owian ọduado rẹ aye ina sẹrorẹ ukoko na fon. Orhianẹ omizu ukoko na o ruẹ ọdandan ọghwaghwa, Jehova ọ guọlọre taghene ekpako i brorhiẹn sẹ omizu na ọnọ sabu daji uvuẹn ukoko na. Haba ekwakwa erọrọ, o ji fo nẹ aye i guọlọ fiotọre sẹ oborẹ omizu na o ruru ọ ghini da ye. Ọnọ sabu ta taghene oborẹ o ruru ọ dariẹ, ọrẹn o ghini vwo utuoma kpahen ọdandan na? O brorhiẹn rọ nọ jọ vwanriẹn ọdandan na? Orhianẹ orharhere okugbe yọ lẹrheriẹ vwobọrhọ ọdandan na, o mwuegbe rọ nọ fan aruẹ igbehian erana? Ekpako na a dabu nẹrhomo ji roro kpahen ekete i Baibol sansan, aye e ji roro kpahen uruemru omizu ro ruẹ ọdandan na. Orho ru, aye ne brorhiẹn sẹ ene le oruọdandan na nẹ ukoko. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ene vi le yi nẹ ukoko.—1 Cor. 5:11-13.

13. Iroro ego ya na sabu vwo orhianẹ e le ugbehian yanghene ohworho ekrun ọwan nẹ ukoko?

¹³ Marhẹ ene ru damu ẹruẹhaso ọwan kpahen ekpako na ni? Orhianẹ omizu re le nẹ ukoko na, orhiẹ ugbehian yanghene owuọwọn usuẹn ekruo-on, ọ phẹrẹre re ne vwo ekwerhọ kpahen orhienbro ekpako na. Ọrẹn, orhianẹ omizu re leri na ohworho rọ kẹreruọ vwo. Ana sabu roro taghene ekpako na a dabu ni ọsoso iyẹnrẹn na so-o, yanghene ana sabu roro taghene aye e guẹnzọn na lele oborẹ i Jehova ọ guọlọre-e. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan kwerhọ orhienbro na?

14. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan orhianẹ orhienbro ekpako na i bruru kpahen oruọdandan ọ hobọte ọwan?

 ¹⁴ O fori na karorhọ taghene ẹkwaphiẹrhotọre re le ohworho nẹ ukoko, obẹ i Jehova o nurhe, ọ rhua ebrurhọ vwe ukoko na ọrhẹ oruọdandan na. Orhianẹ a ha uphẹn rẹn oruọdandan na nọ daji ukoko na, ọnọ sabu biomu awọrọ. (Gal. 5:9) Habaye, ọkezẹko ọ sabu rhe oborẹ ọdandan ye ọ ghwa te-e, omarana ọ guọlọ ọkpọvi neneyo ọ sabu kpọ iroro ọrhẹ idjaghwẹ ye vi, nọ sabu mẹrẹn ẹharhomu i Jehova. (Eccl. 8:11) Jene vwo imwẹro taghene ekpako na i rhe brorhiẹn re ne le omizu nẹ ukoko, aye i dabu ni ẹmro na so vwẹre aye e ki brorhiẹn. Aye i rheri taghene aye i họhọ iguẹnzọn emọ Israel ọke ahwanren, re “guẹnzọn rẹn Jehova orhiẹ onyakpọ-ọ.”—2 Chron. 19:6, 7.

15. Mesoriẹ o fo na hẹroso ọkpọvi Jehova ọke ọnana vrẹn ọke bi?

¹⁵ Rẹ oba enyerakpọ ọnana o tiẹkẹrẹ ne na, o fori na hẹroso i Jehova vrẹn ọke bi. Mesoriẹ? Uvwre ọke ukpokpogho rode na, ana sabu mẹrẹn ọkpọvi re vwe vwẹruọ ye, yanghene ọ bẹnren ra na nyalelie. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ vi tẹmro rẹn ohworho owuorowu-u. Ọye ọnọ ha ọkpọvi rhe nyoma ihworho rọ ha mwu uvuẹn ukoko na. Ọrana rhẹ ọke re ne roro taghene ọkpọvi na ọ ghwai serhọ-ọ, yanghene a vwa ta, ‘Ọkpọvi ọnana o ghini nẹ obẹ i Jehova rhe, gbinẹ imizu ra ha mwu na ye ru oborẹ ẹhẹn aye ọ tare?’ Wu na hẹroso i Jehova ọrhẹ ukoko yi uvuẹn ọke ọgbogbanhon ọrana? Ẹkpahenrhọ rẹn enọ erana, o sekpahen oborẹ we ni ọkpọvi ukoko lele ọke ọnana. Orhianẹ wa hẹroso ọkpọvi ra yẹ ọwan ọke ọnana ji nyalele aye, wu na ji sabu ru omaran ọke ukpokpogho rode ọrhọ tonrhọ ne.—Luke 16:10.

16. Marhẹ ene ru damu ẹruẹhaso ọwan kpahen ẹzenguon i Jehova ni uvuẹn obaro na?

¹⁶ O ji vwo erhirhiẹ ọrọrọ ro fori na dabu roro kpahen—ẹzenguon i Jehova uvuẹn obẹta enyerakpọ ọnana. Vwana, ọwan e ghwoghwo rẹn ihworho buebun ri vwa ga i Jehova, tobọ te ekrun ọwan. Ọrẹn ọke Armageddon, Jehova ọnọ nyoma i Jesu, brorhiẹn oborẹ akpọ obaro aye ono rhirhiẹ. (Matt. 25:31-33; 2 Thess. 1:7-9) Orhiẹ owian ọwan re ne brorhiẹn ọrọ nọ mẹrẹn arodọmẹ i Jehova-a. (Matt. 25:34, 41, 46) Ana sabu  hẹroso ẹzenguon i Jehova, gbinẹ aye ine rhiẹ ukọ rẹn ọwan? O fiotọre taghene o fori na bọn ẹruẹhaso ọwan kpahen Jehova gbanhon vwana, neneyo a sabu hẹrosuiẹ rhọ obaro na.

17. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ ẹzenguon i Jehova uvuẹn obẹta akpenyerẹn ọnana?

¹⁷ Roro kpahen oborẹ ono rhirhiẹ rẹn ọwan uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, ọke ra na mẹrẹn oborẹ o nerhumu ẹzenguon i Jehova rhe. Ogame ofian o nirien ne, eyẹsuọ ufiuvwele ọrhẹ usuon oseghe re sehiẹn ihworho, rọ ji suẹn ojẹriọ rẹn ihworho buebun o nirien ne. Erhe rhiẹromẹrẹn emiamo, ọho, ọrhẹ uhwu ihworho re vwo ẹguọlọ kpahe-en. Ene fi Echu ọrhẹ ikpodje yi rhẹ ekanron uvwre ẹgbukpe uriusionron owu. Ọsoso ekwakwa ibiobiomu aye i soro fọkiẹ ja uvwele, o nirien ne. (Rev. 20:2, 3) Oma ọnọ merhen ọwan taghene a hẹroso oborẹ i Jehova o ruẹ ekwakwa ye lele!

18. Me ya na sabu yono nẹ udje emọ Israel ra ya rhẹ Numbers 11:4-6 ọrhẹ 21:5?

¹⁸ Akpenyerẹn ọwan uvuẹn akpọ ọkpokpọ na ọnọ sabu damu ẹruẹhaso ọwan kpahen oborẹ i Jehova o ruẹ ekwakwka lele ni? Jene roro kpahen udje oborẹ ọ phiare ọke emọ Israel e nẹ abọ evrẹn uvuẹn Egypt obọ. Ezẹko ne brenu fọkime aye a mẹrẹn emaren ekpokpọ aye a ria obora-an, aye ne ni emaren ri Jehova ọ yẹre aye re se manna sakamu. (Se Numbers 11:4-6; 21:5.) Ana sabu ji vwo aruẹ iroro ọrana ọke ukpokpogho rode na orho vwoba ne? A ghwai rhe uchunu owian ra na wian fọkiẹ oghwọghọ rọ nọ phia na-a, ọrhẹ owian ra na ghwẹriẹ akpọ na rhiẹ paradaisi-i. Ọrẹ imwẹro, o vwo ewian buebun ra na wian ro no jo serhọ rẹn ọwan ọke ọtonrhọ. Ene hinmi brenu kpahen oborẹ i Jehova ono tiobọnu rẹn ọwan ọke ọrana? Emru owu o fiotọre: Erhe vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ekwakwa ri Jehova o tiobọnẹ vwana, ene ji vwo ọdaremẹro okokodo kpahen aye obaro na.

19. Marhẹ wu na zẹ ihwuẹmro urhomu-ẹmro uyono ọnana lele?

¹⁹ Izede ri Jehova o ruẹ ekwakwa lele ọ gbare ọke ephian. O fori ne vwo imwẹro kpahiẹn. O ji fo na hẹroso imizu ri Jehova ọ hẹroso nẹ aye i ha ọkpọvi enẹyen phia. Wu vwe jenẹ ẹmro i Jehova ọ nyoma omẹraro Isaiah ta sẹruọ ẹro-o: “Omẹgbanhon are ono rhiẹ ọrẹ are ine vwo uruemru ọfọfọ ji dje ẹruẹhaso phia.”—Isa. 30:15.