1. Me yi Jesu ọ ta rẹn idibo yi kpahen ọke oba na, orhetio ọgo yọ yẹre aye?

 ẸDẸ ezẹko bọmọke i Jesu o ki hwu, idibo yi awan ẹne ni nọriẹn: “Oka ọgo yo no dje . . . oba enyerakpọ ọnana phia?” (Matt. 24:3) Ọkezẹko, idibo na e roro kpahen oborẹ aye ine ru rhe ọke isuensuon itu i Jew na ono vwoba. Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Jesu nọ ta kpahen oba isuensuon itu i Jew na, ọrhẹ “oba enyerakpọ ọnana” re nyerẹn vwana. Sekpahen ọke oba na, Jesu nọ tare: “Sekpahen ẹdẹ ọrhẹ unọke ọrana, o vwo ohworho ro rherie-e, emakashe ri ha obẹ odjuwu na yanghene Ọmọ na e rhe-e, jokpanẹ Ọsẹ na ọvo.” Ọke oru, nọ ha orhetio rẹn idibo yi ephian nẹ aye i “rha rhọmọ” jeghwai “rha dẹrẹ.”​—Mark 13:32-37.

2. Mesoriẹ ọ ghanren nẹ ihworho re nyerẹn uvwre ọke isuensuon itu i Jew i rha dẹrẹ?

² O fori nẹ Ilele Kristi erukaro na i rha dẹrẹ ọke ephian; fọkime arhọ aye o sekpahiẹn. Jesu ọ ta rẹn idibo yi oborẹ aye ina djokarhọ, aye i rha guọlọ rhe kpahen ọke isuensuon itu i Jew na ono toba. Nọ ta rẹn aye: “Are i rha mẹrẹn i Jerusalem rẹ isodja i gba ogba kinhariẹ, are i gbe rhe taghene ẹghwọghọ ye o ti kẹrẹ ne.” Uvwre ọke ọrana, o fori nẹ aye i nyalele orhetio i Jesu, ji rha “zẹ riẹ igbenu na.” (Luke 21:20, 21) Ihworho ri nyalele orhetio ọrana, i simirhọ ọke isodja i Rome a ghwọghọ i Jerusalem.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Inyenana, ọwan e nyerẹn uvwre oba akpọ ọkon ọnana  ne. Omarana, ana vi rha sẹrorẹ iroro ọwan ji rha dẹrẹ. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru sẹrorẹ iroro ọwan, ji rha djokarhọ ekwakwa ra phia uvuẹn akpọ na, oborẹ ene ru ni oma ọwan so, ọrhẹ oborẹ ene ru ha ẹghwanren ha ọke rọ hẹrhẹre na ruiruo izede ro serhọ.

4. Mesoriẹ o fo ne vwo ọdamẹ kpahen oborẹ ekwakwa ra phia uvuẹn akpọ na, e ru ha aruẹmẹrẹn i Baibol te orugba?

⁴ O vwo iroro ri serhọ ri na lẹrhẹ ọwan vwo ọdamẹ kpahen oborẹ ekwakwa ra phia uvuẹn akpọ na, e ru ha aruẹmẹrẹn i Baibol na te orugba. Jerẹ udje, Jesu ọ ta rẹn ọwan ekwakwa kirighwo ri na ha userhumu rẹn ọwan rhe kpahen ọke oba akpọ Echu ọnọ rhe. (Matt. 24:3-14) Ọnyikọ Peter ọ ha urhebro rẹn ọwan na kpomavi rẹn orugba aruẹmẹrẹn sansan, neneyo esegburhomẹmro ọwan ọ sabu gbanhonrhọ. (2 Pet. 1:19-21) Ọbe rọ kẹta uvuẹn i Baibol na ọ tonrhọ rhẹ ẹmro na: “Oghwolophia nyoma i Jesu Kristi, rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹriẹ no dje ekwakwa ri na vi phia phẹrẹkpẹ rẹn evrẹn enẹyen.” (Rev. 1:1) Omarana, ọwan i guọlọ rhe kpahen ekwakwa ra phia vwana, ọrhẹ oborẹ aye ine ru ha aruẹmẹrẹn i Baibol te orugba. Habaye, ana ji sabu vwo oruru re ne lele awọrọ gbikun kpahiẹn.

5. Me yo fori na kẹnoma riẹn, ọrẹn me yo fori ne ru? (Ni ifoto na.)

⁵ Ọke ra ta kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol, o fo ne bru ọke kpahiẹ-ẹn. Mesoriẹ? Fọkime, a guọlọ tẹmro ri na suẹ oghalẹ uvuẹn ukoko na-a. Jerẹ udje, ana sabu rhon yin ọke ihworho re suẹn a ta kpahen oborẹ aye ine ru kwaphiẹ aruẹ obẹnbẹn owu rhọ, ji lẹrhẹ ufuoma ọrhẹ omefuon rhirhiẹ ye. Ukperẹ ene roro taghene ẹmro ọrana ọ ha aruẹmẹrẹn rọ ha 1 Thessalonians 5:3 te orugba, o fori ne rhe kpahen iyẹnrẹn ekpokpọ re fomu phia. Ọke arha bọn ẹmro ọwan kpahen ẹbe ukoko na o fomurun, ọwan na ha userhumu rẹn ukoko na rhirhiẹ ye ọrẹ okugbe, ji vwo “iroro owu.”​—1 Cor. 1:10; 4:6.

6. Iyono ego ya na sabu yono nẹ 2 Peter 3:11-13?

⁶ Se 2 Peter 3:11-13. Ọnyikọ Peter ọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ iroro ro serhọ, ọke re yono kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol na. Ọ ta rẹn ọwan na “karorhọ ẹrhiọ ẹdẹ ọrẹ i Jehova.” Mesoriẹ? Orhiẹ fọkime ọwan i guọlọ rhe kpahen “ẹdẹ ọrhẹ unọke” ri Jehova ọnọ ha Armageddon rhe-e, ọrẹn fọkime ọwan i guọlọ ha ọke rọ hẹrhẹre na ruẹ ‘irueruo efuanfon, ji vwo iruemru ọ ga Osolobrugwẹ.’ (Matt. 24:36; Luke 12:40) Nọyẹ, ọwan i guọlọ sẹrorẹ uruemru ọrhẹ irueruo ri serhọ, ne ji djephia taghene omẹdamu ọwan uvuẹn ogame i Jehova, o dje ẹguọlọ okokodo re vwo kpahiẹn phia. Na tẹnrovi ọrana, ene vi ni oma ọwan so.

7. Marhẹ ene ru djephia taghene e ni oma ọwan sua? (Luke 21:34)

⁷ Jesu ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i ni oma aye so, ji kpomavi rẹn ekwakwa ra phia uvuẹn akpọ na. O dje ọrana phia nyoma orhetio rọ ha Luke 21:34. (Seyi.) Djokarhọ ẹmro i Jesu: “Are i dabu ni oma are so.” Ohworho ro ni omayen sua, ọ djokarhọ imwofẹn ri na sabu ghwọghọ  onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova, nọ ji kpare idjaghwẹ rọ nọ kẹnoma rẹn aye. Nyoma izede ọnana, nọ daji uvuẹn ẹguọlọ i Jehova.​—Prov. 22:3; Jude 20, 21.

8. Urhebro ọgo yẹ ọnyikọ Paul ọ yẹ Ilele Kristi?

⁸ Ọnyikọ Paul ọ ta rẹn Ilele Kristi nẹ aye i ni oma aye so. Jerẹ udje, nọ ta rẹn Ilele Kristi ri ha Ephesus: “Are i gba dabu dẹrẹ neneyo oborẹ are a nyalele i rhiẹ ihworho ri vwo ẹghwanren, no jo rho rhiẹ eri vwe vwo ẹghwanren.” (Eph. 5:15, 16) Echu ọ damoma rọ nọ ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova, omarana i Baibol na nọ ha urhebro rẹn ọwan ne “rhe vwẹruọ oborẹ ọhọre i Jehova o mevirhọ,” neneyo a sabu sẹrorẹ oma ọwan nẹ ẹkparehaso Echu.​—Eph. 5:17.

9. Marhẹ ene ru vwẹruọ ọhọre i Jehova rẹn ọwan?

⁹ Baibol na ọ ta kpahen ọsoso imwofẹn ri na sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova-a. Ọgbọ buebun, ene vi brorhiẹn kpahen ẹmro ezẹko ri Baibol na ọ vwọ ghwai ta kpahen. Na sabu brorhiẹn ẹghwanren, o fori na mẹrẹnvwrurhe, yanghene vwẹruọ “ọhọre i Jehova.” Ana sabu ruẹ ọnana, nyoma re ne yono i Baibol na ọke ephian, ji roro kodo kpahiẹn. Erhe vwẹruọ ọhọre i Jehova rhọ, ji damoma vwo “iroro i Kristi,” ọke ọrana ọwan ni na nya “jerẹ evwẹghwanren,” ọrhọ tobọ rhianẹ o vwo aruẹ urhi kirighwo ro sun uruemru ọwa-an. (1 Cor. 2:14-16) Ọ phẹrẹ ra na djokarhọ imwofẹn ezẹko; ọrẹn, ezẹko i vwa phẹrẹ-ẹ.

10. Me yẹ imwofẹn ezẹko ro fori na kẹnoma riẹn?

¹⁰ Imwofẹn ezẹko ro fori na kẹnoma riẹn yẹ uruemru obẹlẹme, inyo ẹda vrẹn oma, ẹmro ra suẹ ẹkuọn, kugbe ughe re jiri ozighi, ihworho ri banfirhọ ọrhẹ ekwakwa erọrọ ri họhọ erana. (Ps. 101:3) Ọvwreghrẹn ọwan ro rhiẹ i Dẹbolo, ọ damoma guọlọ izede rọ nọ ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova. (1 Pet. 5:8) Arha jomarhotọre-e, Echu ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn ra na rioma ọsoso, rha mọrenfian, vwo ufiuvwele, vwo utuoma, rha kparoma, ji rha djeghrẹn. (Gal. 5:19-21) Ọke ukaro, ana sabu rorie taghene iruemru erana e fiemru-u. Ọrẹn, arha kpare idjaghwẹ ogege ti aye nẹ ọmudu ọwa-an, aye ina rha dua jerẹ ewawọ ro vwo ọdedju, ri na sabu suẹ okpetu.​—Jas. 1:14, 15.

11. Me yẹ imwofẹn phiẹphiẹphiẹ owu ra na vi kẹnoma riẹn, mesoriẹ?

¹¹ Imwofẹn phiẹphiẹphiẹ owu ra na vi kẹnoma riẹn, yẹ orharhere okugbe. Roro kpahen erhirhiẹ ọnana. Wa wian rhẹ ohworho ro vwo rhiẹ Oseri Jehova. Fọkime wu guọlọre nẹ ihworho we lele wian i ha omamọ ukẹro ni Iseri Jehova, nu wa ha userhumu riẹn. Ọkezẹko, wu na sabu rhe lelie riẹ emaren erhẹrhuvo kugbe. O jiri-i, nu we ruie ọke ephian. Ọkezẹko, ohworho na nọ tẹmro re jiri ọfanrhiẹn, ọrẹn ọke ukaro wu vwa kpahanrhọ aye-e. Ọke oru, aruẹ ẹmro erana ni riẹnrienruọn te erhirhiẹ aye i vwe rhe tuon oma. Ẹdẹ owu, ohworho we lele wian na nọ ha use wẹn ne wu lelie ya da enyo kugbe are i rha wian hin, ne wu kweri. Bibiesuọn bibiesuọn, nu we roro jerẹ ohworho we lele wian na. Uvwre ọke ọnana, ono jiri bọmọke wu ne ki rhe ruẹ jerẹ ohworho ọrana? Itiọrurhomẹmro, ọwan a ha userhumu phia ji mwuọghọ rẹn ihworho ephian, ọrẹn ana vi karorhọ taghene irueruo ihworho re lele ruẹ kugbe, a hobọte ọwan omamọ. (1 Cor. 15:33) Erhe ni oma ọwan so, jerẹ oborẹ i Jesu ọ ta rẹn ọwan ne ru,  ana kẹnoma rẹn orharhere okugbe rhẹ ihworho ri vwa nyamwu irhi egbagba i Jehova. (2 Cor. 6:15) Ana mẹrẹn imwofẹn na vwrurhe, ji kẹnoma riẹn.

12. Me yẹ idibo i Jesu ine rhe ruẹ ọke aye a hẹrhẹ oba enyerakpọ na?

¹² Idibo i Jesu e siyẹ ha abọ mwu oma rẹ aye a hẹrhẹ ọke oba na ọnọ rhe-e. Jesu ọ yẹre aye owian aye ina wian. O jurhi rẹn aye nẹ aye i ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na “uvuẹn i Jerusalem, uvuẹn ọsoso i Judea ọrhẹ i Samaria, kugbe ekete ri mai seri uvuẹn akpọ na.” (Acts 1:6-8) Ọrana ghini owian ọduado re idibo i Jesu ina wian! Fọkime aye i fiomarhọ wian ọrana, aye ni dabu ha ọke aye ruiruo izede ro serhọ.

13. Mesoriẹ o fo na dabu ha ọke ọwan ruiruo? (Colossians 4:5)

¹³ Se Colossians 4:5. Na sabu ni oma ọwan so, o fori na dabu roro kpahen oborẹ a ha ọke ọwan ruiruo lele. “Ekwakwa kpregede” ina sabu phia rẹn ọwan. (Eccl. 9:11) Ana sabu hwu kpregede.

14-15. Marhẹ ene ru ha ẹghwanren ha ọke ọwan ruiruo? (Hebrews 6:11, 12) (Ji ni ifoto na.)

¹⁴ Ana sabu ha ọke ọwan ruiruo izede ro serhọ nyoma re ne ruẹ ọhọre i Jehova, ji rhe ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ọye gbanhanrhọ. (John 14:21) O  fori ne ‘mevigbanhon, e vwe kpogho-o, na ji rha wian ewian buebun uvuẹn owian Ọrovwori na ọke ephian.’ (1 Cor. 15:58) Ọke ọrana, oba na ọrhọ rhe​—sẹ oba akpọ ọwan yanghene ọrẹ akpọ ọkon ọnana​—ọwan i rha vioja-a.​—Matt. 24:13; Rom. 14:8.

¹⁵ Inyenana, Jesu o ji suẹn idibo yi ọke aye e ghwoghwo kpahen Uvie Osolobrugwẹ uvuẹn ọsoso akpọ na. Ọye o ruẹ ẹkẹ ye ne. Nyoma ukoko i Jehova, Jesu o yono ọwan oborẹ ene ghwoghwo lele, ji yẹ ọwan ekwakwa ra guọlọre na sabu kerabọ iyẹnrẹn esiri Uvie na. (Matt. 28:18-20) Ọwan e ruẹ ẹkẹ ro teri ọwan nyoma re fiomarhọ owian aghwoghwo na ọrhẹ ọre ruẹ idibo, ji rha dẹrẹ ọke ra hẹrhẹ i Jehova no fioba rhọ enyerakpọ ọnana. Arha ha urhebro rọ ha Hebrews 6:11, 12 ruiruo, ana tanbọmwu ifiẹrorhọ ọwan “ye te obẹta.”​—Seyi.

16. Me ye brorhiẹn yen re ne ruo?

¹⁶ Jehova o bru ẹdẹ ọrhẹ unọke rọ nọ ha akpọ Echu toba ne. Ọke ọrana orho te, Jehova ọnọ ha aruẹmẹrẹn sansan rọ ya rhẹ i Baibol na te orugba. Vwana, ọnọ sabu họhọ taghene ehion oba na o kpọke rọ nọ rhe. Ọrẹn, ẹdẹ i Jehova “ọ vwọ samọ kpọke-e!” (Hab. 2:3) Omarana, jene brorhiẹn ra “na rha tẹnrovi Jehova,” ji “vwo uruemru ra hẹrhẹ Osolobrugwẹ usimirhọ [ọwan].”​—Mic. 7:7.