Ne mi chẹre​—mie ni ugbehian mẹ rhiẹ ohworho ro riẹ ogame-e. Ne mi nọriẹn: “Me wu rhe kpahen i Baibol na?” Ọ kiki kpahenrhọ ye-e. Obẹtaye, nọ ta mẹ taghene izie owuọwan usuẹn Iseri Jehova; ọye o ji yono ekwakwa buebun mie izie ne. Rhẹ omwemẹ mi ne rhe, ne mi ta riẹn nọ ta mẹ riarorhọ.

Ame i gbikun omamọ ruẹ erhẹrhẹ ason. Ugbehian mẹ ọ ta mẹ taghene i Baibol na o dje Echu rhiẹ oro suẹn akpọ na. (John 14:30) Ọkezẹko, wu rhe iyẹnrẹn ọnana ne bi, ọrẹn ha mẹ emru ọkpokpọ, rọ ji merhoma. Mi rhonrin bi ne taghene Osolobrugwẹ ro vwo ẹguọlọ yo sun akpọ na. Ọrẹn, ọrana o serhọ rhẹ oborẹ mia mẹrẹn uvuẹn akpọ na-a. Dedevwo mi ha ẹgbukpe 26, ọrẹn mi mẹrẹn okpetu buebun ne.

Ọsẹ mẹ ohworho rọ ghwa ẹrupleni isodja uvuẹn United States bi. Omarana, ọke mia ha uphuphẹn mi rheri taghene isodja ine fiuvweri rhẹ ibọmbu phẹrẹkpẹ. Uvweri re firi uvuẹn ẹkwotọre Vietnam, ọ phiare ọke mia ha isukuru ọbe i California. Ni mi homaba emọ isukuru ra hasuẹ oseghe usun. Elọkpa na ha erhan le ame, ame na zẹ ọrẹn ame i vwa dabu mẹrẹn ude-e, fọkiẹ ekwakwa ra fọ ohworho ikẹro rẹ aye i ha ruiruo. Ọke ọrana ọke ukpokpogho ọrhẹ ẹkparehaso. Na kpare ihworho ri ha usuon oseghe kpe hwuẹ, ne ludje, ji gbozighi. Irorẹdjẹ ọrhẹ iroro sansan na homaphia nẹ obohwẹre ọrhẹ obọrhe. Ekete ephian nọ vuọnren rhẹ otighri.

Uvuẹn 1970, ne mi mẹrẹn iruo obọrẹ o rierun uvuẹn Alaska, ji vwo igho bun. Ọke oru, ni mi riẹ London, ne mi dẹ imotosaiko, ri mi ghwa riẹ obọrẹ o riotọre uvuẹn ẹkwotọre na, ọrẹn mie vwo ekete rhẹ ẹhẹn mia nya-a. Ibiamo ezẹko ọke oru, ne mi te Africa. Uvuẹn izede, mi vwa ihworho ri vwo ẹhẹn aye ina zẹ nẹ ẹkwotọre aye, ọrhẹ ebẹnbẹn aye.

Omarana, fọkiẹ oborẹ mi mẹrẹnren ji rhon ne, uyono i Baibol na rọ tare taghene ọvwọkon ra vwa mẹrẹn yo sun akpọ na, no mwurun mẹ ẹro.  Ọrẹn, bọgo Osolobrugwẹ ọ havwọ uvuẹn enana ephian? Mi guọlọ rhe.

Uvwre ibiamo ezẹko ọke oru, ne mi mẹrẹn ẹkpahenrhọ na. Nẹ ọke ọrana rhe, mi rheri, ji vwo ẹguọlọ kpahen imizu buebun ra fuevwan ga Osolobrugwẹ ne uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ.

Ọke mia ghwẹrioma riẹ London, ne mi ya mẹrẹn izu ugbehian mẹ owu, rọ yẹre mẹ i Baibol. Ọke oru, ne mi riẹ Amsterdam, rọ ha Netherlands, omizu ọhworhare owu nọ mẹrenren mẹ mie se i Baibol na uvuẹn obotọre ukpẹ rọ ha udumu na, nọ ha userhumu mẹ yono rhọ. Ọke oru, ni mi riẹ Dublin, Ireland, ne mi mẹrẹn Oghọn Ukoko Iseri Jehova. Ne mi ha obọ fomu ighwe obaro na. Avwaye yi mia mẹrẹn Arthur Matthews, ro vwo ẹghwanren ji tẹn ona. Ne mi nekpẹn uyono i Baibol, no ji kwe leli mẹ yono.

Ne mi dabu fiomarhọ uyono na, ji rhe se ẹbe eduado ọrhẹ ẹbe erọrọ rẹ Iseri Jehova i fomu phia. Habaye, mie ji se i Baibol na. Ọ dabu merhoma omamọ! Uvuẹn uyono ukoko, mi mẹrẹn emọvwerhe ri rhe ẹkpahenrhọ rẹn enọ rẹ ihworho ri yono ọbe kodo, i roro kpahen emrẹ ẹgbukpe buebun ne: ‘Mesoriẹ irueruo ọkon ọ havwiẹ? Ọrọmo yẹ Osolobrugwẹ? Me yọ phia ohworho orho hwu?’ Ọsoso igbehian mẹ Iseri Jehova. Ọrana ọ lọhọre fọkime mie rhe ohworho owuorowu uvuẹn ẹkwotọre na-a. Aye i ha userhumu mẹ vwọ ẹguọlọ i Jehova ọrhẹ omwemẹ mi ne ruẹ ọhọriẹ.

Uvuẹn 1972, ne mi bromarhame. Ẹgbukpe owu rọ ha kpahiẹn ne mi tuẹn owian ọkobaro rhọ, ji kwomakugbe ibiẹ ukoko owu rọ ha obọrẹ o rierun obẹ Newry, Ireland. Ne mi ha oghwa owu mia kwosa rhọ rọ ha ekete ugbenu. Imalu i ha uvuẹn ikebi rọ dẹrughwaroghwu oghwa mẹ, ni mia ha aye ruẹ otu mia ha mwuegbe rhẹ ẹmro mẹ. Ọ họhọre taghene aye a kerhọ uvwre ọke aye e riẹ emaren aye. Aye i sabu ha urhebro phia-a, ọrẹn aye i ha userhumu mẹ rhe oborẹ mi ne ru tẹmro rẹn otu. Ọrẹn, uvuẹn 1974, na yẹre mẹ uphẹn mi na ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan, Nigel Pitt, ro rhiẹ ugbehian rọ kpẹnkpẹnren ọke jijiri, nọ homaba mẹ.

Obọrẹ o rierun uvuẹn Ireland o rhiẹromẹrẹn “ukpokpogho” uvwre ọke ọrana. Ihworho ezẹko i se obọrẹ o rierun na “otọre ibọmbu ọrhẹ egbọlọ.” Owọnren uvuẹn udumu, re tiomanẹ kpe ihworho hwuẹ, ọrhẹ ibọmbu re fiẹ rhẹ imoto, ọ vuọn ekete ephian. Ẹmro usuon oseghe ọrhẹ ẹga ya suẹn obẹnbẹn na. Ọrẹn, ihworho ri ha ẹga re se  Protestant ọrhẹ itu Catholic, i mẹrẹnvwrurhe taghene Iseri Jehova i vwe vwobọrhọ usun oseghe-e, omarana ame na sabu ghwoghwo ọrẹ ugbomọphẹ ọrhẹ omefuon. Erivwoghwa i rhe ekete ozighi ọ havwọ, orhẹ ọke re gbozighi na, omarana aye na ha orhetio rẹn ame nẹ ame i kẹnoma.

Udabọ erana, o ji vwo erhirhiẹ imwofẹn ezẹko. Ẹdẹ owu, Denis Carrigan, ro ji rhiẹ ọkobaro ọrhẹ omẹmẹ ni ye ghwoghwo uvuẹn amwa ro vwo vwo Oseri Jehova, ekete ame i ji te ukwọgbọ ọvo ne. Ọmase owu nọ mọrenfian banren ame taghene ame isodja itu i Britain, fọkime o vwo owuọwan usuẹn ame ro vwo uvwele edjadjẹ re se Irish na-a. Ọrana ọ lẹrhẹ ofẹn mwu ame. Wu rhe lele isodja mwu ugbehian ọnọ sabu lẹrhẹ aye kpo hwu yanghene sa uvuẹn ugbon. Ọke ame e mevi otafe, rhẹ erinrin rọ kpa ame ọke ame a hẹrhẹ ibọsu, ame ni mẹrẹn imoto rọ ghwa riẹ ekete ọmase rọ mọrenfian banren ame na. Nọ ruẹ otafe me lele ehworhare awanva tẹmro rhẹ omamerhomẹ, ji rionbọrhọ ame. Ehworhare awanva na ni ghwa bru ame bibiesuọn, ji nọ ame ọke ibọsu na ọ kpare ihworho. Ọke ibọsu na ọ rhe, aye ni tẹmro rẹn ọrọ ghwa ye. Ame i vwa dabu rhon oborẹ aye a ta-a. O vwo awọrọ uvuẹn imoto na-a, omarana no mwurun ame ẹro taghene aye e ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aye ine kpe ame uvuẹn otafe amwa na. Ọrẹn, ọrana ọ phia-a. Ọke mia ruotọre nẹ ibọsu na, ni mi nọ ọrọ ghwa ye: “Ehworhare erana ra nyajevwo na, i guọlọ rhe kpahen ame?” Nọ kpahenrhọ ye: “Mi rheri are, ne mi ji ta rẹn aye. Are i vwe brudu-u. O vwo oborẹ ọnọ phia-a.”

Uvuẹn omẹvwa ẹkwotọre re ruru obẹ Dublin uvuẹn 1976, ne mi mẹrẹn ọkobaro oghẹnrensan re se Pauline Lomax, ro ni ẹkwotọre England rhe. Ọye o vwo omeriotọre ji fuevwan ga i Jehova. Ọye ọrhẹ omizie ọhworhare re se Ray, i rhe urhomẹmro na nẹ ọke emọvwerhe. Ẹgbukpe owu ọ vrẹn, mẹmẹ ọrhẹ Pauline ni rọnmọren, ame na ji wian owian ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn Ballymena, obọrẹ o rierun obẹ Ireland.

Ame ni wian owian oniruo okinhariẹ uvwre ọke owu, nọ yẹre ame uphẹn ame a ha userhumu rẹn imizu ukoko na uvuẹn Belfast, Londonderry, ọrhẹ ekete erọrọ ri mwuofẹn. Esegburhomẹmro imizu ukoko na ri sẹrerhumuji iyono ẹga rẹ aye i ru nẹ otọre, iruemru re ni awan ruẹ ọrhẹ utuoma, nẹ aye i sabu ga i Jehova, ọ hobọte ame omamọ. Jehova ọ ghini ha ebrurhọ rẹn aye ji sẹrorẹ aye!

Mi rhirhiẹ Ireland emrẹ ẹgbukpe ikpe. Ọke oru, uvuẹn 1981 na ha use rẹn ame riẹ Isukuru i Gilead iklasi ọrẹ 72. Ọke ame a ruotọre, ne djeri ame riẹ Sierra Leone, rọ ha West Africa.

Ame rhẹ imizu awan 11 yi rhirhiẹ oghwa imishọnari e rhirhiẹ. Ame a ha ukoli owu ruiruo, ekete re kpitanghwẹ esa ọrhẹ ekete ra wọ eva, ifonu owu, imashini ra fọnrhọn ewẹn owu kugbe imashini ra ha ruẹ ekwakwa ka owu. A ha ikpe omamọ, ọkezẹko e vwe rhe ọke ra na rharhumu haye rhe-e. Eranmoghwa e rhirhiẹ oberun oghwa na, ibodinrin eduado a ranran ruẹ obotọre oghwa na.

Dedevwo erhirhiẹ na ọ ghwai serhọ-ọ, ọrẹn ame i riamerhen owian aghwoghwo na. Ihworho e mwuọghọ rẹn i Baibol na, ji dabu kerhọ. Ihworho buebun i yono i Baibol ji rhiẹ Iseri Jehova. Ihworho amwa na e se mẹ “Mister Robert.” Ne se Pauline “Missus Robert.” Ọrẹn ọke oru, ọke owian uvuẹn Oghọn Ukoko na ọ ha ọke mẹ rhọ,  rọ vwọ lẹrhe mẹ kiki riẹ aghwoghwo, ihworho na ne se Pauline “Missus Pauline.” Aye ne se mẹ “Mister Pauline.” Ọrana o je i Pauline omamọ!

Imizu na buebun ivwiegbere, ọrẹn Jehova ọ hẹrote edamẹ aye ọke ephian, ọkezẹko izede igbevwunu. (Matt. 6:33) Mi karorhọ omizu ọmase owu ro vwo uchunu igho rọ nọ ha dẹ emaren ẹdẹ ọrana rẹn omayen ọrhẹ emọyen, ọrẹn nọ hariẹ rẹn omizu ọhworhare owu ro kpomẹ ro vwo vwo igho rọ nọ dẹ imwu imaleria. Ọke oru uvuẹn ẹdẹ ọrana, ọmase owu no bru omizu ọmase na, ji kwosa riẹn no ru ẹtuiẹn. O ji vwo erhirhiẹ buebun ri họhọ ọrana.

Ame i rhirhiẹ i Sierra Leone ẹgbukpe irhinrin. Ọke oru, na kparerẹ ame riẹ Oghọn Ukoko rọ ha Nigeria. Vwana, ame i ha Oghọn Ukoko rọ doro ne. Aruẹ owian owu mia wian uvuẹn Sierra Leone yi mia ji wian obonẹ, ọrẹn harẹn Pauline, ọnana ewene ọduado rọ ji bẹn riẹn omamọ. Ọye ọ ghwọghọ inọke ri te 130 rhẹ owian aghwoghwo na kibiamo kibiamo, o ji vwo ihworho rọ ha i Baibol yono re ruẹ riaro. Vwana, na ta riẹn no rho ko ewẹn, owian rọ kwaphiẹ ewun ri bẹrẹre rhọ. Ọ ha ọke ọ ki riẹnrioma rhẹ erhirhiẹ na, ọrẹn no vwo ọdaremẹro kpahen owian na, ji damoma ha urhebro rẹn imizu ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko na.

Irueruo ẹkwotọre i Nigeria emru ọkpokpọ rẹn ame, o vwo ekwakwa buebun ame i ji yono. Uvuẹn erhirhiẹ owu, omizu ọhworhare owu nọ rhiẹ ọfisi mẹ rhẹ omizu ọmase owu ra ghwai ha use riẹn rhiẹ Oghọn Ukoko obọ. Ọke mia rionbọ mi na suiẹ obọ, no gburhomu rhotọre rhẹ aghwẹ mẹ. Ọrana o gberi mẹ unu! Ne mi karorhọ ekete eva uvuẹn i Baibol na: Acts 10:25, 26 ọrhẹ Revelation 19:10. Ni mie roro, ‘Mi ta riẹn taghene o vwo ruie-e?’ Uvwre ọke owu na, mi mẹrẹnvwrurhe taghene a ha use riẹn rhiẹ Oghọn Ukoko; o ji rhe oborẹ i Baibol na o yonorin.

Ọrẹ ofa, ne mi brokpakpa fuen oma edjephia na, ji ya guọlọ otọre ẹmro ezẹko. Ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene omizu ọmase na o ru lele irueruo amwa aye re ruẹ uvuẹn ekete ezẹko uvuẹn ẹkwotọre na. Ehworhare e ji gburhomu rhotọre izede omaran. Ọrana izede re dje ọghọ phia. Orhiẹ irueruo ogame-e; o ji vwo idje yi uvuẹn i Baibol. (1 Sam. 24:8) Oma ọ merhenren mẹ taghene mia tẹmro rọ nọ phọphọ omizu mẹ, fọkiẹ ughẹnghẹn mẹ-ẹ.

 Ame mẹrẹn imizu buebun uvuẹn Nigeria ri fuevwan ga i Jehova uvwre ẹgbukpe buebun ne. Udje owu yẹ Isaiah Adagbona. a O yono kpahen urhomẹmro na ọke rọ ha idama, ọrẹn no kpomu emiamo oti ọke oru. Na kpareriẹ riẹ ekete re simi ere kpomu oti, ọye ọvo yẹ Oseri Jehova rọ ha avwaye. Udabọ ẹkparehaso, ọ ha userhumu rẹn ere kpomu oti ri vrẹn awan 30 rhe urhomẹmro na, ji ha ukoko mwu rhẹ ekete re simi aye na.

Uvuẹn 1996 ne dje ame riẹ Oghọn Ukoko rọ ha Kenya. Ọnana ọke ukaro mia rharhumu riẹ ẹkwotọre na, ri mi hunute uvuẹn ẹmro mi tare uvuẹn ọtonrhọ ikuegbe na. Ame i rhirhiẹ Oghọn Ukoko na. Usuẹn ekwakwa re rhirhiẹ Oghọn Ukoko na, yẹ emwerin. Aye ne so omamọ mie imizu emẹse ra kpare emamọ na. Ẹdẹ owu, omizu ọmase owu uvuẹn Oghọn Ukoko na no rhiẹ ivakpo yi firhọ. Ọke rọ rharhumu rhiẹ oghwa, nọ mẹrẹn ekrun emwerin ra riamerhen emaren aye i mẹrẹn uvuẹn oghwa na. Omizu ọmase na no bunu zẹ ruẹ otafe. Emwerin na ni ji zonzon pho ivakpo na ruẹ otafe.

Omẹmẹ ọrhẹ Pauline ni homaba ukoko ra djẹ edjadjẹ i Swahili. O jiri-i, na ta mẹ ne mi ha Uyono Ọbe Ukoko phia (vwana e seyi Uyono i Baibol ọrẹ Ukoko). Ọrẹn, mi vwa dabu rhe edjadjẹ na djẹ-ẹ. Ni mia dabu yono ọbe na rhotọre, neneyo mi sabu se enọ na. Ọrẹn, ẹkpahenrhọ imizu na ọrhọ vẹnẹ ibiesuọn nẹ oborẹ a yare, mi vwe vwẹruọ aye-e. Ọ vwọ merhoma-a! Ọ da mẹ omamọ rẹn imizu na. Oma ọ merhenren mẹ taghene aye i vwo erhionrin kpahen mẹ, ji homariotọre ha uphẹn mẹ ha uyono na phia.

Ame e rhirhiẹ i Kenya te ẹgbukpe owu-u. Uvuẹn 1997 na ha use rẹn ame riẹ Oghọn Ukoko rọ ha Brooklyn, New York. Vwanrana, ame i ha ẹkwotọre ro vwo efe, ro ji vwo ebẹnbẹn ọnẹyen. (Prov. 30:8, 9) Uvuẹn aruẹ ẹkwotọre ọrana, imizu buebun e dje esegburhomẹmro phia. Imizu ukoko na a ha ọke ọrhẹ ekwakwa aye i vwori hobọtua owian ukoko i Jehova, ukperẹ aye ine fe rhọ.

Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, ame i mẹrẹn oborẹ imizu ukoko na e dje esegburhomẹmro phia uvuẹn aruẹ erhirhiẹ sansan. Uvuẹn Ireland, imizu i dje esegburhomẹmro phia, udabọ oseghe. Uvuẹn Africa, aye i dje esegburhomẹmro phia udabọ ogbere ọrhẹ erhirhiẹ kologho. Uvuẹn United States, aye i dje esegburhomẹmro phia udabọ efe. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn idibo yi re dje ẹguọlọ aye phia riẹn udabọ erhirhiẹ sansan!

Ẹgbukpe na i zẹ phẹrẹ omamọ jerẹ oborẹ ‘ufi ra ha gba emru ọ rhan phẹrẹ.’ (Job 7:6) Vwana, ame a wian uvuẹn esiri ukoko rọ ha Warwick, New York, oma ọ ji merhen ame rẹ ame a ga rhẹ imizu ri ghini vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan. Ame i vwo omamerhomẹ, ẹhẹn otemẹ rẹ ame ruẹ oborẹ ana sabu ru ephian hobọtua Orodje ọwan, Kristi Jesu, rọ nọ ha ebrurhọ rẹn ihworho buebun phẹrẹkpẹ ri fuevwan.​—Matt. 25:34.