1-2. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ i Jehova o roro kpahen ofian ra mọren banren odẹ ye?

 HA ẸHẸN roro ọnana: Ugbehian ọnọ nọ ta erharhere ẹmro kpahuọn. Wu rheri taghene ọ mọrenfian; ọrẹn ihworho ezẹko ni vwo imwẹro kpahiẹn. Ọrọ mai biomu, aye na rharhumu vwanriẹn ofian na, ihworho buebun ne ji vwo imwẹro kpahiẹn. Marhẹ oma ono ruo? Wu rhe vwo ọdamẹ kpahen ihworho ọrhẹ omamọ odẹ wu vwori, orharhere ẹmro ra ta kpahuọn na ono biomuo evwan.—Prov. 22:1.

² Udje ọnana ọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ oma o ruẹ i Jehova ọke re biomu omamọ odẹ ye. Owu usuẹn emọyen obẹ odjuwu nọ mọrenfian banriẹn rẹn Eve ro rhiẹ ọmase ọrukaro na. Eve no vwo imwẹro kpahen ofian na. Ofian ọrana nọ lẹrhẹ Adam ọrhẹ Eve kparehaso i Jehova. Omarana, ituakpọ ni ha ọdandan ọrhẹ uhwu riuku. (Gen. 3:​1-6; Rom. 5:12) Ọsoso ebẹnbẹn ọwan a mẹrẹn inyenana—ro rhiẹ uhwu, ivweri, ọrhẹ ojẹriọ—i homaphia fọkiẹ efian rẹ Echu o kerabọ ye uvuẹn ogba Eden. Aruẹ ofian ọrana ọrhẹ oborẹ o nerhumie sa, ọ miami Jehova ẹhẹn? Ee. Ọrẹn, Jehova o vwo biomu evwa-an. Itiọrurhomẹmro, ọye “Osolobrugwẹ rẹ oma ọ merhan na.”—1 Tim. 1:11.

3. Uphẹn ọgo ye vwori?

³ E vwo uphẹn re ne toroba erufon odẹ i Jehova nyoma ra na huvwele akama ọnana: “Jiri odẹ i Jehova.” (Ps. 113:1) Ọwan e ruẹ ọnana nyoma ra tẹmro irhorhomu kpahen odẹ ọfuanfon Ọnẹyen. Wu na ta kpahiẹn? Jene yono kpahen iroro eghoghanren esa ri na ha userhumu rẹn ọwan jiri odẹ Osolobrugwẹ sasasa.

 ỌWAN A LẸRHẸ OMA MERHEN I JEHOVA ỌKE RE JIRI ODẸ YE

4. Mesoriẹ ujiri ọwan ọ merhen i Jehova oma? Dje udje yi. (Ni ifoto na.)

⁴ Ọwan a lẹrhẹ oma merhen i Jehova ọke re jiri odẹ ye. (Ps. 119:108) Ọrẹn, ọnana no mevirhọ taghene Jehova ọ họhọ ituakpọ ri vwa gba ra guọlọ ujiri fọkime aye vwo imwẹro kpahen oma aye-e? Ẹjo. Roro kpahen udje ọnana. Ibiẹ ọgbọtọ owu nọ dabu ya gbale ọsẹ ye, ji ta: “Wẹwẹ yẹ ọsẹ mi mai vwo ẹguọlọ kpahen!” Oma nọ dabu merhen ọsẹ na, oborẹ ọmọyen o ruru na o terie ẹhẹn. Mesoriẹ? Ofori ne roro taghene ọye ọsẹ rọ guọlọ ujiri mie ọmọyen nọ sabu vwo omamerhomẹ? Ẹjo. Ukpomaran, e vwo imwẹro taghene ọye ọsẹ rẹ oma ọmerhan ọke rọ mẹrẹn ọmọyen ro dje ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro phia. Ọsẹ na o rheri taghene aruẹ iruemru erana ine toroba omamerhomẹ ọmọyen rọ dua sa na. Omaran ọ ji havwọ, oma ọ merhen i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọwan Rọmaido ọke re jirie.

5. Marhẹ e ru dje efian Echu phia ọke re jiri odẹ Osolobrugwẹ?

⁵ Ọke erhe jiri Jehova, ne dje Echu rhiẹ ọmọrenfian. Ọye ọ tare taghene o vwo onyakpọ owuorowu rọ nọ fuevwan chochọn odẹ Osolobrugwẹ-ẹ. Echu ọ tare taghene ọwan i sabu sẹrorẹ emevigbanhon ọwa-an. Nọ habaye taghene ituakpọ ephian ina sẹrerhumuji Jehova, orhianẹ aye i mẹrẹn erere mie yi-in. (Job 1:​9-11; 2:4) Ọrẹn, Job no vwo atamwu dje Echu rhiẹ ọmọrenfian. Nẹ owẹwẹ vwo? Ọwan ephian i vwo uphẹn ra na chochọn odẹ Osolobrugwẹ rhẹ atamwu, ji ruẹ oborẹ ọ merhiẹn nyoma ra na fuevwan ga ye. (Prov. 27:11) Ghini uphẹn ọduado re ne ru te omaran.

6. Marhẹ ene ru hẹrokele Orodje David ọrhẹ itu Levi na? (Nehemiah 9:5)

⁶ Ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova, yo mwu idibo yi ri fuevwan jiri odẹ ye nẹ ẹhẹn sa. Orodje David nọ yare: “Ji mẹ jiri Jehova; jenẹ kemru kemru rọ ha omamẹ jiri odẹ ọfuanfon ọnẹyen.” (Ps. 103:1) David o vwẹruọ ye taghene ne jiri odẹ i Jehova, o mevirhọ ọrẹ ene jiri Jehova. Odẹ i Jehova o surhobọmwu uruemruie, ọnana nọ karorhọ ọwan kpahen omamọ iruemru ọrhẹ ewian igbevwunu enẹyen. David ọ guọlọ ruẹ odẹ i Jehova fon ji jirie. Ọ guọlọ ha “kemru kemru” rọ ha omayen jirie—nọyẹ, ọsoso ẹhẹn yen. Ọrẹ ohọhọme, itu i Levi na ya kobaro ujiri ra ha vwe i Jehova. Aye ni tare taghene o vwo ẹmro aye ina sabu ha ruiruo e jiri Jehova  ro fo odẹ ọfuanfon ọnẹye-en. (Se Nehemiah 9:5.) O vwo ẹfro-o, aruẹ ujiri ọrana aye i homariotọre haphia na, ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova.

7. Marhẹ ene ru jiri Jehova uvuẹn owian aghwoghwo na ọrhẹ uvuẹn akpenyerẹn ọwan kẹdẹkẹdẹ?

⁷ Inyenana, ana sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova nyoma ra na tẹmro sasasa kpahen ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro re vwo kpahiẹn. Ọke arha ha uvuẹn owian aghwoghwo na, ofori na karorhọ taghene ọdamẹ ọwan yẹ ọrẹ ana ha userhumu rẹn ihworho tikẹrẹ Jehova, ji ha userhumu rẹn aye ha ukẹro rẹ ọwan a ha ni Jehova nie. (Jas. 4:8) Oma ọ merhen ọwan re ne dje rẹn ihworho oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen Jehova, ẹguọlọ ye, orhienbro ọsoso, ẹghwanren, omẹgbanhon, ọrhẹ obọdẹn iruemruie erọrọ. Ọwan a jeghwai jiri Jehova, ji ruẹ oma merhiẹn nyoma ra damoma hẹrokelie. (Eph. 5:1) Erhe ru te omaran, na vẹnẹ akpọ ọkon ọnana. Ihworho ina sabu djokarhọ ye taghene ọwan i vẹnẹren, ji roro kpahen oborẹ ọsoriẹ. (Matt. 5:​14-16) Ọke re lele awọrọ tẹmro kẹdẹkẹdẹ, ana sabu dje rẹn aye oborẹ ọsoriẹ ọwan e nyerẹn izede rọ vẹnẹren. Nyoma ọrana, ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn ina sabu tikẹrẹ Jehova. Erhe jiri Jehova izede erana, na lẹrhẹ ọmuduie ghọghọ.—1 Tim. 2:​3, 4.

ỌWAN A LẸRHẸ OMA MERHEN I JESU ỌKE RE JIRI ODẸ I JEHOVA

8. Izede ọgo yi Jesu o ru rhie ọrọ karo ro jiri odẹ i Jehova?

⁸ O vwo ohworho owuorowu rọ ha obẹ odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na ro rhe Ọsẹ na ghwẹ Jesu-u. (Matt. 11:27) Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen Ọsẹ ye, ọye yọ ji karo ro no jiri odẹ i Jehova. (John 14:31) Uvuẹn ẹrhomo rọ nẹ vwe Ọsẹ ye uvuẹn ason na o ki hwu, nọ tẹmro ezẹko kpahen owian yen rọmai ghanren uvuẹn otọrakpọ na: “Mi dje odẹ ọnọ rẹn aye ne.” (John 17:26) Me yọ haye ta?

9. Udje ọgo yi Jesu ọ ha dje Ọsẹ ye fiotọre izede re ne vwẹruọ ye?

⁹ Jesu o ru vrẹn ọrẹ o ghwoghwo odẹ i Jehova rẹn awọrọ. Itu i Jew na ri Jesu o yonorin, i rhe odẹ Osolobrugwẹ bi. Ọrẹn Jesu yọ “karo rọ dabu dje Ohworho ro vwo odẹ na . . . rẹn aye.” (John 1:​17, 18) Jerẹ udje, obọrẹ a ha edjadjẹ Hebrew ya uvuẹn Baibol na, ọ tare taghene Jehova o dje arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn phia. (Ex. 34:​5-7) Jesu o ruẹ urhomẹmro ọrana fiotọre rhọ ọke rọ ta kpahen udje ọmọ osoghoro na ọrhẹ ọsẹ ye. Ọke re se kpahen ọsẹ na rọ mẹrẹn ọmọyen rọ ghwẹriẹre, “ọke rọ ji ha uvuẹn ugbo oseseri,” rọ zẹ bruie jeghwai gbaliẹ ji fiọnfiẹn rhẹ ẹguọlọ, ọwan na mẹrẹn oborẹ arodọmẹ ọrhẹ ẹguọlọ i Jehova o kodo te. (Luke 15:​11-32) Jesu o dje uruemru i Jehova fiotọre.

10. (a) Marhẹ e ru rhe taghene Jesu ọ ha odẹ Ọsẹ ye ruiruo ji guọlọ nẹ awọrọ i ru te omaran? (Mark 5:19) (Ni ifoto na.) (b) Me yi Jesu ọ guọlọre ne ru inyenana?

¹⁰ Jesu ọ ji guọlọ nẹ awọrọ i ha odẹ Ọsẹ ye na ruiruo? Ee. Ilori ẹga ezẹko i tare taghene odẹ Osolobrugwẹ ọ fon phan re ne se, ọrẹn Jesu ọ ha uphẹn rẹn irueruo erana ri vwe nẹ i Baibol rhe, dobọ ye ji nọ jọ ha odẹ Ọsẹ ye na ruiruo-o. Roro kpahen ọke ro simi ọhworhare owu rẹ ikpodje e kpokpo uvuẹn amwa re se Gerasene. Ofẹn no mwu ihworho na, aye ni rẹ Jesu no nẹ amwa na, omarana ọrhọ daji-i. (Mark 5:​16, 17) Ọrẹn, Jesu ọ guọlọre ne rhe odẹ i Jehova uvuẹn amwa na. Omarana, nọ ta rẹn ọhworhare ro simirin na nọ ta rẹn ihworho kpahen oborẹ i Jehova o ru riẹn, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ i Jesu o ruru. (Se  Mark 5:19.) a Ọrana yẹ oborẹ i Jesu ọ ji guọlọ mie ọwan inyenana—ne ghwoghwo odẹ i Jehova lele akpọ na ephian! (Matt. 24:14; 28:​19, 20) Erhe ru ẹkẹ ro teri ọwan, na lẹrhẹ oma merhen Orodje ọwan, Jesu.

11. Me yi Jesu o yono idibo yi nẹ aye i nẹrhomo kpahen, mesoriẹ ọrana ọ ghanren? (Ezekiel 36:23)

¹¹ Jesu o rheri taghene ọhọre i Jehova ọrẹ ono ruẹ odẹ Ọnẹyen fon, ji tiẹ ofian ra mọrọn banriẹn nie. Ọrana yọ soriẹ i Jesu o yono idibo yi nẹ aye i nẹrhomo omana: “Ọsẹ ame obẹ idjuwu, jene ruẹ odọ fon.” (Matt. 6:9) Jesu ọ dabu rhe taghene ọnana yẹ ẹmro rọmai ghanren rẹ emama ephian i dẹrughwaroghwu. (Se Ezekiel 36:23.) O vwo ohworho owuorowu rọ ha obẹ odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na rọ damoma ro no ruẹ odẹ i Jehova fon ghwẹ Jesu ne-e. Udabọ ọrana, ọke re mwu Jesu, ọdandan rẹ evwreghrẹn ye i mọren banriẹn, yẹ ọrẹ aye a ta taghene Jesu o mwuọghọ rẹn Jehova-a. Jesu o rheri taghene ne phien yanghene rhaphiẹ odẹ ọfuanfon Ọsẹ ye, yẹ ọdandan rọmai do. Ọ dariẹ omamọ taghene ọnana yẹ ofian aye i mọrọn banriẹn ọke aye brorhiẹn kpe yi. Ọnana yọ soriẹ i Jesu ọ ha “erhirhiẹ omiamiamo” ọgbogbanhon uvwre inọke ezẹko e ki me mwuie.—Luke 22:​41-44.

12. Marhẹ i Jesu o ru ruẹ odẹ Ọsẹ ye fon izede rọmai rhomu?

¹² Nọ sabu ru odẹ Ọsẹ ye fon, Jesu no vwo edirin ekpe, ephien ọrhẹ efian ra mọrọn banriẹn. Jesu o rheri taghene ọ huvwele Ọsẹ ye uvuẹn ekwakwa ephian ne; o vwo oborẹ ọsoriẹ ọnọ zofa-a. (Heb. 12:2) Jesu o ji rhe taghene Echu yọ kparahasuiẹ uvuẹn ọke ọrana. (Luke 22:​2-4; 23:​33, 34) Echu o fiẹrorhọ taghene ọye ọnọ sabu ghwọghọ emevigbanhon Jesu; ọrẹn o fikparobọ-ọ! Jesu o djephia taghene Echu ọmọronfian ọvwiavwia, ji djephia taghene Jehova o vwo idibo ri vwo atamwu ra sẹrorẹ emevigbanhon aye uvuẹn ọke edamuni egbogbanhon!

13. Marhẹ wu ne ru lẹrhẹ oma merhen Orodje ọwan ro suẹn?

¹³ Wu guọlọ lẹrhẹ oma merhen Orodje  ọwan ro suẹn? Omarana, rhe jiri odẹ i Jehova, ha userhumu rẹn awọrọ rhe iruemru Osolobrugwẹ ọwan. Wu rhe ru omaran, nọyẹ wa hẹrokele idjaghwẹ i Jesu. (1 Pet. 2:21) Jerẹ Jesu, we ruẹ oma merhen Jehova ji dje ọvwreghrẹn Ọnẹyen rọ rhiẹ Echu rhẹ ọmọrenfian ọvwiavwia!

ỌWAN A HA USERHUMU PHIA SIMI ARHỌ IHWORHO ỌKE RE JIRI ODẸ I JEHOVA

14-15. Ekwakwa irhorhomu ego yi na sabu phia ọke re yono ihworho kpahen Jehova?

¹⁴ Ọwan erhe jiri odẹ i Jehova, na ha userhumu phia simi arhọ awọrọ. Izede ọgo? Itiọrurhomẹmro, Echu ‘o suẹn’ ihworho akpọ na beghe ne. (2 Cor. 4:4) Fọkiẹ ọrana, aye i me vwo imwẹro kpahen efian Echu enana ne: Osolobrugwẹ o vwo nyerẹ-ẹn, o serabọ rẹn ọwan, habaye ọ vwọ ji hẹrote ọwa-an, Osolobrugwẹ ọvwọkon rọ ji ha oja riẹ iruedandan bẹmẹdẹ. Echu ọ mọrenfian enana fọkime ọ guọlọ biomu omamọ odẹ i Jehova, neneyo ihworho i je rhe vwo omwemẹ aye ine tikẹriẹ. Ọrẹn, owian aghwoghwo na o fiẹ egbemwuo Echu kparobọ. Ọwan e yono ihworho urhomẹmro ro sekpahen Osolobrugwẹ, ji jiri odẹ ọfuanfon Ọnẹyen. Me yo nerhumie rhe ne?

¹⁵ Irhomẹmro ri ha Baibol na i vwo omẹgbanhon. Nyoma re yono ihworho kpahen Jehova ọrhẹ obọdẹn iruemru ro vwori, ọwan na mẹrẹn emru orhorhomu. Ọke ọrana, ofian rẹ Echu ọ mọrọnren o vwo rho suẹn ihworho beghe-e, aye na sabu mẹrẹn omamọ iruemru i Jehova vwrurhe. Aye ne dje ọghọ okokodo phia kpahen omẹgbanhon Jehova ro vwo vwoba. (Isa. 40:26) Aye na sabu hẹrosuẹ orhienbro ọsoso ọnẹyen. (Deut. 32:4) Aye ji yono ekwakwa buebun nẹ ẹghwanren okokodo ọnẹyen. (Isa. 55:9; Rom. 11:33) Oma nọ merhen aye kpahen obọdẹn ẹguọlọ i Jehova. (1 John 4:8) Ọke aye tiẹkẹrẹ Jehova rhọ, aye ne vwo imwẹro ọgbogbanhon rhọ taghene aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na jerẹ emọyen. O rhiẹ emru omamerhomẹ ra na ha userhumu rẹn ihworho tikẹrẹ Ọsẹ aye obẹ odjuwu! Erhe ru omaran, Jehova no nẹ ọwan rhiẹ ihworho re lelie “wian kuẹgbe.”—1 Cor. 3:​5, 9.

16. Marhẹ ọ hobọte ihworho ezẹko lele ọke aye yono kpahen odẹ Osolobrugwẹ? Dje udje yi.

 ¹⁶ Ọke ukaro, ana sabu yono awọrọ taghene odẹ Osolobrugwẹ yi Jehova. Ọrana ọvo ọnọ sabu hobọte ọmudu ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn. Jerẹ udje, ọmase owu re se Aaliyah b ọ ghwanranren uvuẹn ekrun ri vwe rhiẹ Ilele Kristi. Ọrẹn, o vwo omamerhomẹ kpahen ẹga yanghene Osolobrugwẹ-ẹ. Ọrana no wenerin ọke rọ tuẹn uyono i Baibol rhọ rhẹ Iseri Jehova. Ọye nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Osolobrugwẹ omamọ Ugbehian hariẹn. O gberie unu omamọ ọke rọ mẹrẹnvwrurhe taghene e tiẹ odẹ Osolobrugwẹ nẹ Baibol buebun, ji wenie rhẹ edevan jerẹ Ọrovwori. Ọke ro yono kpahen odẹ i Jehova, akpenyerẹn yen no wenerin. Nọ tare: “Ugbehian mẹ rọmai rhomu o vwo odẹ!” Me yo nerhumie rhe? Nọ tare: “Mi me vwo ẹhẹn ro totọre ne. Oma nọ dabu merhen mẹ.” O vwo ọhworhare owu ro kporo ikpekporo re se Steve ro rhiẹ onyẹ i Jew. Ọ guọlọ riẹ ẹga owuorowu-u, fọkime ọ mẹrẹn uruemru omeru buebun ne. Ọrẹn uvwrọke izie o hwu, no kweri taghene ono yono i Baibol na rhẹ owuọwan usuẹn Iseri Jehova. Oma ọmerhen riẹn omamọ ọke ro yono kpahen odẹ Osolobrugwẹ. Ọye nọ tare: “Mie ji yono kpahen odẹ Osolobrugwẹ dẹ-ẹ.” Nọ habaye: “Ọnana ọke ukaro mie rhe taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn! Ni mi nirien rhiẹ obọdẹn Ohworho. Mi rheri taghene mi mẹrẹn obọdẹn Ugbehian ne.”

17. Mesoriẹ we vwo omwemẹ wu ne jiri odẹ i Jehova ọke ephian? (Ni ifoto na.)

¹⁷ Ọke wa wian owian aghwoghwo na, we dje odẹ ọfuanfon i Jehova rẹn ihworho? Wa ha userhumu rẹn aye mẹrẹn aruẹ ohworho Osolobrugwẹ ọ havwọ? We rhe ruẹ omaran, nọyẹ we jiri odẹ Osolobrugwẹ. Rhe jiri odẹ ọfuanfon i Jehova nyoma wu na ha userhumu rẹn awọrọ rhe Ohworho ro ghini vwo odẹ na. Nyoma ọrana, wu na sabu simi arhọ ihworho. Ne wu na sabu nyalele usuon Orodje ọwan Kristi Jesu. Ọrọ maido, wu na lẹrhẹ oma merhen Ọsẹ ọwan, Jehova. Jene rhe jiri odẹ “[Osolobrugwẹ] bẹmẹdẹ bẹmẹdẹ.”!—Ps. 145:2.