1. Dje udje oborẹ ọsoriẹ o fo na nyalele i Jehova ro rhiẹ Osun ọwan.

 GBE rorie taghene wu vru rhẹ egbo owu. Imwofẹn sansan i havwiẹ: o vwo eranmo ra djoma, eranmo ra kpare emiamo, ewawọ ri vwo ọdedju, ọrhẹ ukpotọ ri vwo atita. Oma ọnọ dabu merhuọn orhianẹ wu mẹrẹn ohworho ro rhe ekete imwofẹn erana i havwọ, ọrhẹ oborẹ ono ru suon nyavrẹn avwaye! A ha akpọ ọnana dje egbo ọrana. Ọ vuọnren rhẹ imwofẹn sansan ra hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova. Ọrẹn e vwo Osun rọ gbare, nọyẹ Jehova. O sun ọwan nẹ erhirhiẹ ri mwuofẹn, ji kpọ ọwan riẹ ekete ra nya, ro rhiẹ arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na.

2. Marhẹ i Jehova o ru sun ọwan?

² Marhẹ Jehova o ru sun ọwan? Nyoma i Baibol na. Ọrẹn, ọ ji ha ituakpọ sun ọwan. Jerẹ udje, ọ ha “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” tiobọnẹ iyono rẹn ọwan na sabu brorhiẹn ri serhọ. (Matt. 24:45) Jehova ọ ji ha ehworhare ri mwuovwan sun ọwan. Jerẹ udje, iniruo okinhariẹ ọrhẹ ekpako ukoko, a yẹ ọwan urhebro ọrhẹ ọkpọvi ri na sabu ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele erhirhiẹ egbogbanhon. Oma ọ merhen ọwan taghene e vwo ọkpọvi ra sabu hẹrosua uvuẹn ọke egbogbanhon enana! Ọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ekwerhọ i Jehova, ji nya uvuẹn izede arhọ na.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Ọrẹn ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn ra na nyalele ọkpọvi Jehova, maido orhianẹ ihworho ri vwa gba yi hariẹ phia. Mesoriẹ? Ọkpọvi na ọnọ sabu kparehaso oborẹ a guọlọre, yanghene oborẹ a vwa guọlọ. Yanghene ana sabu roro taghene ẹghwanren ọ ha ọkpọvi na-a, omarana o nẹ obẹ i Jehova rhe-e. Uvwrọke ọrana, a guọlọ uduefigbere re ne  kwe taghene Jehova yo suẹn ihworho yi, ji kwe taghene ana mẹrẹn ebrurhọ buebun arha nyalele ọkpọvi enẹyen. Na sabu ruẹ uduefigbere ọwan gbanhonrhọ, urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ta kpahen (1) oborẹ i Jehova o ru sun ihworho yi uvuẹn ọke i Baibol na, (2) oborẹ o ru sun ọwan inyenana, ọrhẹ (3) oborẹ ene ru mẹrẹn erere arha nyalele ọkpọvi ọnẹyen.

OBORẸ I JEHOVA O RU SUN AGBAMWA ISRAEL

4-5. Marhẹ i Jehova o ru djephia taghene ọ ha i Moses suẹn emọ Israel? (Ni ifoto na.)

⁴ Jehova ọ ha i Moses mwu no sun emọ Israel nẹ Egypt. Jehova nọ yẹ emọ Israel na imwẹro rọ nọ lẹrhẹ aye rhe taghene Ọye yo sun aye nyoma i Moses. Jerẹ udje, Ọye o tiobọnu usimo avwre uvuẹn ẹdẹ na, ọrhẹ erhanren uvuẹn ason na. (Ex. 13:21) Moses ọ nyalele usimo avwre na, ro sunrien ọrhẹ emọ Israel riẹ Urhie i Red na. Udu no bru ihworho na ọke aye roro taghene isodja itu Egypt re le aye, ine kpe aye hwu. Aye ne roro taghene Moses ọ kparerẹ aye rhiẹ Urhie i Red na me kpe fughwẹ. Ọrẹn, rhẹ omara-an. Jehova yọ ha i Moses sun ihworho yi riẹ avwaye. (Ex. 14:2) Jehova no simirin aye izede igbevwunu.—Ex. 14:​26-28.

⁵ Ọke ẹgbukpe 40 a vrẹn hin, Moses ọ ji hẹroso usimo avwre na rọ ha sun ihworho i Jehova nyavrẹn ato na. a Uvwrọke owu, Jehova no fiẹ usimo avwre rhẹ oberun oghwọgbọ i Moses, ekete emọ Israel ephian ina mẹriẹn. (Ex. 33:​7, 9-10) Jehova nọ tẹmro rẹn Moses nẹ uvuẹn usimo avwre na, orho ru Moses nọ ha ọkpọvi Jehova rẹn ihworho yi. (Ps. 99:7) Emọ Israel ni dabu mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova yọ ha i Moses sun aye.

6. Marhẹ emọ Israel i kpahenrhọ ọkpọvi Jehova lele? (Numbers 14:​2, 10, 11)

⁶ Ọrẹ omemwurhọ, emọ Israel buebun ni tiẹn imwẹro aye a mẹrẹn na taghene Moses yi Jehova ọ nyoma ye tẹmro rẹn aye. (Se Numbers 14:​2, 10, 11.) Ọgbọ buebun, aye kwe rhiabọ ha owian i Moses ọ wia-an. Omarana, e kwe nẹ uvwiẹ emọ Israel ọrana, i ruẹ Otọre Ive na-a.—Num. 14:30.

7. Dje udje ihworho ri nyalele ọkpọvi Jehova. (Numbers 14:24) (Ni ifoto na.)

⁷ Ọrẹn, emọ Israel ezẹko i nyalele ọkpọvi Jehova. Jerẹ udje, Jehova nọ tare: “Caleb . . . ọ fuevwan nyaleli mẹ ọke ephian.” (Se Numbers 14:24.) Osolobrugwẹ nọ kwosa rẹn Caleb, tobọ yẹ ye ekete rọ guọlọ rhirhiẹ uvuẹn otọre i Canaan. (Josh. 14:​12-14) Uvwiẹ emọ Israel ra ha uphẹn riẹn ruẹ Otọre Ive na, i dje omamọ udje phia nyoma aye a nyalele ọkpọvi Jehova. Ọke ra djẹ i Joshua no rhiẹ ọro no suẹn emọ Israel, aye ni “dabu mwuọghọ riẹn uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen.” (Josh. 4:14) Omarana, Jehova nọ ha ebrurhọ rẹn aye nyoma rọ yẹ aye otọre ro ve kpahen na.—Josh. 21:​43, 44.

8. Dje fiotọre oborẹ i Jehova o sun ihworho yi lele uvuẹn ẹdẹ irodje na. (Ni ifoto na.)

⁸ Ẹgbukpe buebun a vrẹn hin, Jehova nọ ha iguẹnzọn mwu nẹ aye i suẹn ihworho yi. Ọke oru, uvwrọke irodje na, Jehova nọ ha emẹraro mwu nẹ aye i sun ihworho yi. Irodje ri fuevwan i nyalele ọkpọvi emẹraro na. Jerẹ udje, Orodje David ọ homariotọre ha ọkpọvi mie ọmẹraro  Nathan. (2 Sam. 12:​7, 13; 1 Chron. 17:​3, 4) Orodje Jehoshaphat ọ hẹroso ọkpọvi ọmẹraro Jahaziel, ji jirie rẹn ihworho i Judah nẹ aye i “vwo imwẹro kpahen emẹraro [Osolobrugwẹ].” (2 Chron. 20:​14, 15, 20) Ọke Orodje Hezekiah ọ ha obẹnbẹn, no bru ọmẹraro Isaiah. (Isa. 37:​1-6) Kọke kọke irodje na i rha nyalele ọkpọvi Jehova, aye ne vwo ebrurhọ, agbamwa na no ji vwo usimi. (2 Chron. 20:​29, 30; 32:22) Ọ dabu fiotọre rẹn ihworho ephian taghene Jehova yọ ha emẹraro enẹyen sun ihworho yi. Ọrẹn, irodje ọrhẹ ihworho na buebun ni tiẹn emẹraro i Jehova.—Jer. 35:​12-15.

OBORẸ I JEHOVAH O RU SUẸN ILELE KRISTI ERUKARO

9. Ayọmo yi Jehova ọ ha hẹrote Ilele Kristi uvuẹn ọke inyikọ na? (Ni ifoto na.)

⁹ Uvuẹn ọke Ilele Kristi erukaro na, Jehova nọ ha ukoko Ilele Kristi mwu. Marhẹ i Jehova o ru sun aye? Nọ ha i Jesu mwu no rhiẹ urhomu rẹn ukoko na. (Eph. 5:23) Ọrẹn, Jesu ọ ta rẹn odibo owuowu oborẹ ono ruo-o. Nọ ha inyikọ na ọrhẹ ekpako ri ha i Jerusalem mwu nẹ aye i kobaro. (Acts 15:​1, 2) Habaye, na ha ekpako mwu nẹ aye i hẹrote ikoko na.—1 Thess. 5:12; Titus 1:5.

10. (a) Marhẹ Ilele Kristi erukaro na i kpahenrhọ ọkpọvi re tiobọnu rẹn aye? (Acts 15:​30, 31) (b) Mesoriẹ ihworho ezẹko uvuẹn ọke i Baibol i vwe vwo ekwerhọ kpahen ihworho ri Jehova ọ ha mwu? (Se ekpeti na “ Oborẹ Ọsoriẹ Ezẹko a Tiẹn Ihworho ri Jehova ọ ha Mwu.”)

¹⁰ Marhẹ Ilele Kristi erukaro na i kpahenrhọ ye lele? Buebun aye i nyalele ọkpọvi ra yẹre aye rhẹ omamerhomẹ. Itiọrurhomẹmro, “aye ni ghọghọren fọkiẹ urhebro na.” (Se Acts 15:​30, 31.) Ọrẹn, marhẹ i Jehova o ru sun ihworho yi uvuẹn ọke ọwan na?

OBORẸ I JEHOVAH O RU SUẸN IHWORHO YI INYENANA

11. Dje udje ro djephia taghene Jehova yo suẹn era kobaro uvuẹn ukoko yi inyenana.

¹¹ Jehova o ji suẹn ihworho yi inyenana. O ruẹ ọrana nyoma i Baibol na ọrhẹ Jesu ro rhiẹ urhomu ukoko na. Ana sabu mẹrẹn ekwakwa ri djerie phia taghene Jehova ọ ji ha ihworho wian uvuẹn ọke ọwan na? Ee. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ọ  phiare uvwrọke ẹgbukpe 1870 ọ vrẹn hin. Charles Taze Russell ọrhẹ ihworho re lelie wian, ni mẹrẹnvwrurhe taghene ẹgbukpe 1914 ono rhiẹ ọke ọghoghanren sekpahen Uvie Osolobrugwẹ ra na ha mwu. (Dan. 4:​25, 26) Aye i sabu vwẹruọ ọnana fọkime aye i bọn iyono aye kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol na. Jehova ọ ha ọkpọvi rẹn aye uvuẹn uyono ọnana? Ee. Uvuẹn ẹgbukpe 1914 ekwakwa ri phiare uvuẹn akpọ na, i djephia taghene Uvie Osolobrugwẹ ọ tuẹn usuon rhọ ne. Uvweri Akpọ Ephian Ọrukaro nọ tonrhọ, emiamo, otọre ekpogho, ọrhẹ orhọmo ni ha kpahiẹn. (Luke 21:​10, 11) Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ ha ehworhare ri vwo omamọ ẹhẹn ha userhumu rẹn ihworho yi.

12-13. Ẹkwaphiẹrhotọre ego ye ruru na sabu wian owian aghwoghwo ọrhẹ uyono uvwrọke Uvweri Akpọ Ephian Ọreva?

¹² Ji roro kpahen oborẹ ọ phiare uvwre Uvweri Akpọ Ephian Ọreva. Ọke aye yono kpahen oborẹ ọ ha Revelation 17:8 hin, imizu ra kobaro uvuẹn esiri ukoko ni mẹrẹnvwrurhe taghene o lele fiẹ Armageddoni-i, ọrẹn ono lele fiẹ ọke ufuoma ro no rhiẹ uphẹn firhọ rẹn owian aghwoghwo na ro no kerabọ. Dedevwo idjaghwẹ ọrana ọnọ sabu rhiẹ oborẹ o vwo serhọ uvwrọke ọrana, ukoko i Jehova nọ ha Watchtower Bible College (nọyẹ Isukuru) i Gilead mwu, nọ sabu yono imishọnari oborẹ aye ine ghwoghwo ji yono ihworho lele uvuẹn ọsoso otọrakpọ na. Ne dje imishọnari riẹ ẹkwotọre sansan uvwrọke uvweri na. Habaye, ọvrẹn ra hẹrosua na no ji mwuegbe ẹkwaphiẹrhotọre Isukuru Uvie b na ne yono ukoko na ephian nẹ aye i sabu rhiẹ ighwoghwẹmro ọrhẹ iyono ri tẹn ona. Nyoma izede enana, na dabu mwuegbe ihworho i Jehova hẹrhẹ ewian ri ha obaro na.

¹³ Inyenana, ana sabu mẹriẹn fiotọre taghene Jehova yo suẹn ihworho yi uvwrọke egbogbanhon enana. Avwọke Uvweri Akpọ Ephian Ọreva, ihworho i Jehova uvuẹn ẹkwotọre buebun i riamerhen ibiẹ ufuoma ne, ọke aye ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Itiọrurhomẹmro, owian aghwoghwo na o ji riarorhọ.

14. Mesoriẹ ana sabu hẹroso ọkpọvi ro nẹ ukoko i Jehova ọrhẹ obọ ekpako na rhe? (Revelation 2:1) (Ni ifoto na.)

 ¹⁴ Inyenana, Ugboma Usuon na ọ dabu hẹrosuẹ ọkpọvi ro nẹ obẹ i Kristi rhe. Aye i guọlọre taghene ọkpọvi aye a harẹn imizu na, o rhiẹ oborẹ i Jehova ọ guọlọre no rhirhiẹ. Orho ru, iniruo okinhariẹ ọrhẹ ekpako ukoko na ha ọkpọvi na rẹn ikoko sansan. c Ilele Kristi ra djẹha i ha “obọrhe” i Kristi. (Se Revelation 2:1.) Itiọrurhomẹmro, ekpako ihworho ri vwa gba re ji ruẹ sọ. Moses ọrhẹ Joshua i ru sọ ọkezẹko, omaran ji te inyikọ na. (Num. 20:12; Josh. 9:​14, 15; Rom. 3:23) Udabọ ọrana, Kristi ọ dabu gbẹro rhotọre suẹn ọvrẹn ra hẹrosua na ọrhẹ ekpako na, ono ji rhe suẹn aye “ẹdẹ na ephian bọmọke enyerakpọ na ono ki toba.” (Matt. 28:20) Omarana, a dabu vwo obọdẹn iroro ri soriẹ ra na hẹroso ọkpọvi ro tiobọnẹ nyoma ihworho ra ha mwu ni kobaro.

ỌWAN A MẸRẸN ERERE ỌKE RA NYALELE ỌKPỌVI JEHOVA

15-16. Me wu yono nẹ idje ihworho ri nyalele ọkpọvi Jehova?

¹⁵ Ọke arha nyalele ọkpọvi Jehova, na riamerhiẹn ebrurhọ buebun vwana dede. Jerẹ udje, Andy ọrhẹ Robyn ni ha ọkpọvi Ugboma Usuon na i haphia sekpahen ọrẹ ene ruẹ akpọ ọwan lọhọ. (Se ẹmro re dje fiotọre sekpahen Matthew 6:22.) Omarana, aye ni sabu homakpahontọre ya wian ewian ebanbọn Uvie na. Robyn nọ tare: “Ame i rhirhiẹ eghwa ekokamu, ọgbọ buebun o vwo vwo ukoli-i. Omarana, ni mi rhẹ ekwakwa mia ha mwu ifoto, ro rhiẹ owian mi vwo ẹguọlọ kpahen. Mi viẹre ọke mia rhẹ aye. Ọrẹn, jerẹ ane Abraham re se Sarah, ni mi brorhiẹn mi ne je mwuomarhọ, ọrẹn mi ne rhe ruẹ riarorhọ.” (Heb. 11:15) Erere ọgo yẹ esa ọrhẹ ane ọnana i mẹrẹnren? Robyn nọ tare: “Oma ọ merhenren ame omamọ fọkime ame i rheri taghene ame i ruẹ ekete omẹgbanhon ame o teri rẹn Jehova. Ọke omẹmẹ ọrhẹ esa mẹ a wian ewian ukoko na, ame ne vwẹruọ oborẹ akpọ ọkpokpọ na ono rhirhiẹ.” Andy no kwerhọ ye nyoma rọ ta: “Oma ọ merhen ame ọke ame ha omẹgbanhon ame hobọtua owian Uvie na.”

 ¹⁶ Izede ọrọrọ ọgo ye ru mẹrẹn erere arha nyalele ọkpọvi Jehova? Ọke i Marcia ọ ruotọre nẹ secondary school hin, nọ nyalele urhebro ra yẹ ọwan na ha ogame i Jehova karo, nyoma rọ guọlọ rhiẹ ọkobaro. (Matt. 6:33; Rom. 12:11) Nọ tare: “Na yẹre mẹ uphẹn mi ne riẹ isukuru ọduado ọphẹ. Ọrẹn, mi guọlọ wian rhọ rẹn Jehova. Omarana, ni mi djẹ odjẹ mi ne yono aruẹ owian owu rọ nọ ha userhumu mẹ vwo igho mi na hẹrote omamẹ ọke mia wian owian ọkobaro na. Oma ọ merhenren mẹ taghene mi brorhiẹn ọrana. Vwana, mia riamerhen owian ọkobaro mẹ, owian mẹ ọ ji ha uphẹn mẹ sabu ya ha userhumu phia uvuẹn Oghọn Ukoko, ji vwobọrhọ ewian irhorhomu erọrọ uvuẹn ogame i Jehova.”

17. Ebrurhọ erọrọ ego ya na mẹrẹn arha nyalele ọkpọvi Jehova? (Isaiah 48:​17, 18)

¹⁷ Ọkezẹko, a mẹrẹn ọkpọvi re simi ọwan nẹ ufiuvwele ekwakwa ugboma ọrhẹ irueruo ri na sabu lẹrhẹ ọwan gbe irhi Jehova ghwu. Uvuẹn erhirhiẹ erana, ọwan a ji mẹrẹn ebrurhọ fọkime a nyalele ọkpọvi Jehova. Ọwan ne vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron ji kẹnoma rẹn ebẹnbẹn buebun. (1 Tim. 6:​9, 10) Omarana, ana sabu ga i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọwan, rọ nọ yẹ ọwan obọdẹn aghọghọ, ufuoma ọrhẹ ẹhẹn otemẹ.—Se Isaiah 48:​17, 18.

18. Mesoriẹ we brorhiẹn wu na nyalele ọkpọvi Jehova?

¹⁸ O vwo ẹfro-o, Jehova ọnọ ji rha ha ituakpọ tiobọnu ọkpọvi uvwre ukpokpogho rode na ya ruẹ Usuon Ẹgbukpe Uriusionrin na. (Ps. 45:16) Ana rha nyalele ọkpọvi erana dedevwo a guọlọ ruẹ ekwakwa izede ro jeri ọwan? Ọnọ phẹrẹ re ne ruẹ omaran orhianẹ ọwan a nyalele ọkpọvi ri Jehova o tiobọnẹ vwana. Omarana, jena rha nyalele ọkpọvi Jehova ọke ephian, ọrhẹ ọkpọvi re nẹ obẹ ehworhare rọ ha mwu nẹ aye i hẹrote ọwan. (Isa. 32:​1, 2; Heb. 13:17) Erhe ruẹ omaran, na na sabu hẹrosuẹ Osun ọwan, Jehova, ro suẹn ọwan nẹ imwofẹn ri na sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ọye, ji sun ọwan riẹ arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na.