1-2. (a) Me yọ nọ sabu lẹrhiẹ bẹn rẹn ọwan na harhomu awọrọ? (b) Marhẹ Denise o ru dje ẹharhomu phia?

 Ọ BẸN ha wẹn wu na harhomu awọrọ? Itiọrurhomẹmro ọ bẹn harẹn ọwan ezẹko, maido orhianẹ ohworho ọ tẹmro yanghene ruẹ oborẹ obiomurun ọwan evwan. Ọrẹn, ana sabu kpariroro vrẹn orusọ na, ji harhomu. Jerẹ udje, roro kpahen udje omizu ọmase owu re se Denise, a rọ harhomu nẹ ẹhẹn rhe. Uvuẹn ẹgbukpe 2017, Denise ọrhẹ ekruien ni ye kiẹn Esiri Ukoko ọkpokpọ ọrẹ Iseri Jehova. Ọke aye a ghwẹrioma rie, imoto ọrọrọ nọ ghwa ruẹ imoto aye. Denise no dophie fọkiẹ asidẹti na. Ọke ẹhẹn yen o gogovi, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene emọyen i konron omamọ, esa ye Brian o ji hwu. Ọke rọ karorhọ oborẹ ọ phiare na, Denise nọ tare, “Ẹhẹn mẹ no seriotọre omamọ.” Ọke oru, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọrọ ghwa imoto na yọ ghwa igbegbe ghwa, omarana, nọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu riẹn vwo ẹhẹn ro totọre.

² Na ha ọhworhare na riẹ oghwa ẹghware fọkime o kpe esa ye. Erhe brorhiẹn kpe yi, nọyẹ ene fie rhẹ ekanron. Ọrẹn, ọhworhare owu rọ ji wian uvuẹn oghwa ẹghware na, nọ ta rẹn Denise taghene oborẹ o guẹnzọn na lele, yo no djephia sẹ ene fiẹ ọhworhare na rhẹ ekanron. Denise nọ tare: “Ni mi họhọ ohworho ra hianren ora ye, ji tue adawun obuebun rhọ, fọkime nọ lẹrhi mẹ karorhọ oborẹ ọ phiare na.” Ikprughwre ezẹko a vrẹn, Denise no riẹ oghwa ẹghware na ye lele ọhworhare na tẹmro. Me yẹ omizu  Denise ọ tare? Nọ ta rẹn oguẹnzọn na no gbe arodọmẹ rẹn ọhworhare na. b Ọke rọ tẹmro ọrana hin, oguẹnzọn na nọ viẹre. Nọ tare: “O te ẹgbukpe 25 mi rhiẹ oguẹnzọn ne, ọrẹn mia ji mẹrẹn aruẹ emru omana dẹ-ẹ. Mie ji rhon dẹ taghene ohworho re rusọ, nọ rẹ ne gbe arodọmẹ rẹn ohworho ro rurie sọ-ọ. Mia ji mẹrẹn aruẹ ẹguọlọ ọnana dẹ-ẹ.”

 3. Me yo mwu i Denise sabu harhomu?

³ Me yọ ha userhumu rẹn Denise sabu harhomie? O roro kpahen ẹharhomu i Jehova. (Mic. 7:18) Erhe vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ i Jehova ọ harhomẹ lele, no no mwu ọwan rha harhomu awọrọ.

 4. Me yi Jehova ọ guọlọre ne ru? (Ephesians 4:32)

⁴ Jerẹ oborẹ i Jehova ọ harhomu ọwan ghwologhwolo, ọ ji guọlọ na harhomu awọrọ nẹ ẹhẹn rhe. (Se Ephesians 4:32.) Ọ guọlọre ne vwo omwemẹ ra na harhomu awọrọ ri ruru ọwan sọ. (Ps. 86:5; Luke 17:4) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ekwakwa esa ri na ha userhumu rẹn ọwan rha harhomẹ.

KPOMAVI RẸN IRORO ENỌ

 5. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Proverbs 12:​18, marhẹ oma o ruẹ ọwan erhe ruẹ ọwan sọ?

⁵ Ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre fọkiẹ oborẹ ohworho ọ tare yanghene o ruru ọwan, maido orhianẹ ohworho na ugbehian rọ kpẹnkpẹnren yanghene ohworho ekrun ọwan. (Ps. 55:​12-14) Ọkezẹko, omiamiamo na ọnọ sabu họhọ aphia ra ha dumu ohworho. (Se Proverbs 12:18.) Ana sabu damoma re ne din omiamiamo na, yanghene kpariroro vrẹn ye. Ọrẹn erhe ruẹ omaran, nọ nọ họhọ ọke ra ha aphia dumu ohworho ji nyajẹ aphia na vwo rhẹ uvuẹn omayen. Omaran ọ ji havwọ, erhe din emiamiamo ọwan rhẹ oma, erhirhiẹ ọwan ọ sabu rhomẹrhọ-ọ.

 6. Marhẹ ya na kpahenrhọ ye lele ohworho orho ruẹ ọwan sọ?

⁶ Emru ọrukaro rọ kọn ruẹ ẹhẹn ọwan erhe ruẹ ọwan sọ, yẹ ọrẹ ana tuekwẹre. Baibol na ọ tare taghene ana sabu tuekwẹre. Ọrẹn, ọ yẹrẹ ọwan orhetio na ja sẹrorẹ ekwẹre rhẹ ẹhẹn. (Ps. 4:4; Eph. 4:26) Mesoriẹ? Fọkime oborẹ e roro yo mwu ọwan kpare idjaghwẹ. Erhe sun ekwẹre ọwan, ana mẹrẹn erere. (Jas. 1:20) Karorhọ taghene ana sabu tuekwẹre, ọrẹn ọwan yi ne brorhiẹn sẹ ana sẹrorẹ ekwẹre na rhẹ ẹhẹn.

 7. Marhẹ oma ọnọ ji sabu ruẹ ọwan erhe ruẹ ọwan sọ?

⁷ Erhe ru ọwan sọ, ekwakwa erọrọ ina sabu rha miama ọwan oma. Jerẹ udje, omizu ọmase owu re se Ann, nọ tare: “Ọke mia ha ọmọvwerhe, ọsẹ mẹ nọ nyajẹ izu mẹ vwo ya rọnmọ ọmase rọ hẹrote mẹ. Nọ họhọre taghene mẹmẹ ọvo yi havwiẹ. Ọke aye e vwiẹ emọ, aye i vwa rha damerhọ mẹ-ẹ. Mi ghwanranren uvuẹn oghwa re ni mẹ sakamu.” Omizu ọmase owu re se Georgette no dje kpahen oborẹ oma o rurie ọke esa ye ọ nyajevwo ye lele ọmase ọrọrọ: “Ame igbehian nẹ ọke emọvwerhe. Ame i wian owian ọkobaro kugbe! Ẹhẹn mẹ no seriotọre omamọ.” Omizu ọmase owu re se Naomi nọ ji ta: “Mie fiẹrorhọ bi taghene esa mẹ ono  ru mẹ sọ-ọ. Ọrẹn, ọke rọ rhian taghene ọ bẹbẹ ni ifoto ọrhẹ ughe ihworho ri banfirhọ, ẹhẹn mẹ no seriotọre.”

 8. (a) Me yẹ iroro ezẹko ri na lẹrhẹ ọwan harhomu awọrọ? (b) Erere ego ya mẹrẹn arha harhomu? (Se ekpeti na “ Me wu ne Ruo Orhianẹ e Ruẹ Oborẹ ọ Lẹrhẹ Ẹhọn Seriotọre?”)

⁸ A sabu suẹn oborẹ ihworho ina ta yanghene ru ọwa-an, ọrẹn ana sabu suẹn oborẹ ana kpahenrhọ ye lele. Oborẹ ọ mai rhomu yẹ ọrẹ ana harhomu. Mesoriẹ? Fọkime ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, ọ ji guọlọ na harhomu awọrọ. Arha sẹrorẹ ekwẹre rhẹ ẹhẹn, e kwe harhomẹ-ẹ, ukpomaran ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan ru oborẹ ọsọre, ji suẹ ẹkuọn rẹn oma ọwan. (Prov. 14:​17, 29, 30) Roro kpahen udje omizu ọmase re se Christine. Nọ tare: “Ọke mia tuekwẹre, oma ọ vwọ ghwai merhen mẹ-ẹ. Mi vwa rha riẹ omamọ emare-en. Mi vwa sabu merhẹ-ẹn, mi vwa ji sabu suẹn iroro mẹ-ẹ, ọnana nọ hobọte orọnmo ọrhẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ awọrọ.”

 9. Mesoriẹ o fo ne tiẹ ekwẹre nẹ ẹhẹn?

⁹ Orhianẹ ohworho ro ruru ọwan sọ na o kwe rhomunu-u, ana sabu kpariroro vrẹn oborẹ o ruru na. Marhẹ ene ruie lele? Georgette ra hunute vrẹn ne, nọ tare: “Dedevwo ọ ha ọke, ọrẹn mi sabu kpariroro vrẹn oborẹ esa mẹ bi o ruru mẹ. Obẹtaye, ẹhẹn mẹ no totọre.” Arha kpariroro vrẹn orusọ, a vwa rha suẹ ẹkuọn rẹn oma ọwa-an. Ọnana nọ lẹrhẹ ọwan tẹnroviẹ oborẹ ọ mai rhomu uvuẹn akpenyerẹn ọwan. (Prov. 11:17) Ọrẹn, me wu ne ruo orhianẹ wa sabu harhomu-u?

OBORẸ WU NE RU SUẸN IRORO ENỌ

10. Mesoriẹ o fo nẹ ẹhẹn ọwan o totọre vwẹre na ki harhomu? (Ji ni ifoto na.)

¹⁰ Me wu ne ruo orhianẹ ohworho o ruruo sọ? Izede owu yẹ ọrẹ wu na ha ọke rẹn oma nẹ ẹhọn o totọre. Ohworho ọrhọ kon ẹkuọn ọgbogbanhon, bibiesuọn yẹ ora na o rie, orhianẹ ọ dabu hẹrote yi. Omarana, a ji guọlọ ọke mie ọwan nẹ ẹhẹn ọwan o totọre, na ki sabu mwuegbe ra na harhomu ohworho ro ruru ọwan sọ.—Eccl. 3:3; 1 Pet. 1:22.

11. Marhẹ ẹrhomo ono ru ha userhumu wẹn harhomu?

 ¹¹ Rẹ i Jehova nyoma ẹrhomo nọ ha userhumu wẹn sabu harhomu. c Ann ra hunute vrẹn ne, ọ ta kpahen oborẹ ẹrhomo o ru ha userhumu riẹn. Nọ tare: “Mi nẹrhomo vwe i Jehova nọ harhomu ame owuowu uvuẹn ekrun na kpahen oborẹ ame i ruru ro vwo serhọ. Omarana, ni mi ya ileta vwe ọsẹ mẹ ọrhẹ aniẹ rọ rọnmọren obọ na, ji ta rẹn aye taghene mi harhomu aye ne.” Ann ọ tare taghene ọ ghwai lọhọ-ọ. Ọrẹn, nọ tare: “Mi rheri taghene mi rha hẹrokele ẹharhomu i Jehova, ono mwu ọsẹ mẹ ọrhẹ aniẹ yono kpahen i Jehova rhọ.”

12. Mesoriẹ o fo na hẹroso i Jehova, ukperẹ ono rhiẹ iroro ọwan? (Proverbs 3:​5, 6)

¹² Hẹroso i Jehova, orhiẹ iroro enọ-ọ. (Se Proverbs 3:​5, 6.) Jehova yọ mai rhe oborẹ o serhọ rẹn ọwan. (Isa. 55:​8, 9) O kwe nẹ oborẹ obiomurun nọ phia rẹn ọwa-an. Omarana, Jehova ọrhọ ha urhebro rẹn ọwan na harhomu, ana sabu vwo imwẹro taghene ana mẹrẹn erere. (Ps. 40:4; Isa. 48:​17, 18) Ọrẹn, arha hẹroso iroro ọwan, a sabu harhomu awọrọ-ọ. (Prov. 14:12; Jer. 17:9) Naomi ra ta kpahen vrẹn ne, nọ tare: “Ọke ukaro, mia guọlọ harhomu esa mẹ-ẹ. Fọkime, ofẹn o mwu mẹ taghene ọnọ rharhumu ru mẹ sọ, yanghene ọ karorhọ omiamiamo rọ soro na-a. Mi ji rhe taghene Jehova o vwẹruọ iroro mẹ. Ọrẹn, ni mi me vwẹruọ ye taghene Jehova ọrhọ tobọ vwẹruọ iroro mẹ, ọrana orho mevirhọ taghene o kwerhọ oborẹ mi ruru na-a. O rhe iroro mẹ, o ji rhe taghene ọnọ ha ọke bọmọke ẹhẹn mẹ ono ki totọre, ọrẹn ọ ji guọlọ ni mi harhomu.” d

VWO IRORO RI SERHỌ

13. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Romans 12:​18-21, me yo fori ne ru?

¹³ Arha harhomu ohworho ro ruru ọwan sọ, o fo na rharhumu ta kpahen oborẹ ọ phiare na-a. Orhianẹ imizu  ukoko na yi ruru ọwan sọ, o fori na kwaphiẹrhọ neneyo ufuoma o rhirhiẹ ye. (Matt. 5:​23, 24) Ukperẹ ana tuekwẹre, o fori na harhomu ji dje arodọmẹ phia. (Se Romans 12:​18-21; 1 Pet. 3:9) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan ruẹ omaran?

14. Me yo fori na damoma ru, mesoriẹ?

¹⁴ O fori na damoma hẹrokele omamọ ukẹro ri Jehova ọ ha ni ohworho ro ruru ọwan sọ na. Fọkime, Jehova o vwo ni ekete ihworho e ru sọ-ọ. (2 Chron. 16:9; Ps. 130:3) Omarana, no fori na ha omamọ ukẹro ni awọrọ, ukperẹ ana tẹnrovi ekete aye e ru sọ. Arha tẹnrovi ekete awọrọ e ruẹ rhomẹ, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan harhomu aye. Jerẹ udje, omizu ọhworhare owu re se Jarrod nọ tare, “Mi rhe roro kpahen omamọ uruemru omizu ukoko na o vwori, ukperẹ ono rhiẹ ekete ro ru sọ, nọ phẹrẹ mi na harhomie.”

15. Mesoriẹ o fo wu ta rẹn ohworho ro ruruo sọ taghene wu harhomie ne?

¹⁵ Emru ọghoghanren owu ro fori wu ru, yẹ ọrẹ wu na ta rẹn ohworho ro ruruo sọ taghene wu harhomie ne. Mesoriẹ? Djokarhọ oborẹ Naomi ra hunute vrẹn ne  ọ tare: “Esa mẹ nọ nọren mẹ, ‘Wu harhomi mẹ ne?’ Ọke mia damoma mi na ta riẹn taghene, ‘Mi harhomie ne,’ mia sabu ruie-e. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mie ji ghini harhomie nẹ ẹhẹn rhe-e. Ọke oru, ni mi sabu ta riẹn taghene, ‘Mi harhomuo ne.’ Ame oviẹ no koko ikẹro esa mẹ ọke ro rhon ẹmro erana, ni mi ji vwo ẹhẹn ro totọre. Nẹ ọke ọrana rhe, ẹruẹhaso mẹ kpahiẹn nọ dabu gbanhonrhọ, ame ni ji rhiẹ obọdẹn igbehian.”

16. Me wu yono ne kpahen ẹharhomu?

¹⁶ Jehova ọ guọlọre na rha harhomẹ. (Col. 3:13) Ọrhọ tobọ rhianẹ ọ ghwai lọhọ-ọ. Ana sabu ruie orhianẹ e kweri taghene e ruru ọwan sọ, ji damoma ra na harhomu. Ọke ọrana, na na sabu vwo ẹhẹn ro totọre.—Se ekpeti na “ Idjaghwẹ Esa ra na Kpare na Sabu Harhomu.”

TẸNROVI EBRURHỌ RA NA MẸRẸN ARHA HARHOMU

17. Erere ọgo ya mẹrẹn arha harhomu?

¹⁷ O vwo iroro buebun ri na lẹrhẹ ọwan harhomu. Jene roro kpahen ezẹko usuẹn aye. Ọrukaro, ọwan a hẹrokele Ọsẹ ọwan Jehova ro vwo arodọmẹ. (Luke 6:36) Ọreva, ọwan e dje ọdaremẹro phia kpahen ẹharhomu i Jehova. (Matt. 6:12) Ọrhẹ ọresa, ọwan i vwo omọkpokpọ ọrhẹ obọdẹn igbehian.

18-19. Me yọ nọ sabu nerhumie rhe arha harhomu awọrọ?

¹⁸ Arha harhomu awọrọ, ana sabu mẹrẹn ebrurhọ re vwe fiẹrorhọ. Jerẹ udje, djokarhọ oborẹ ọ phia rẹn Denise ra hunute uvuẹn ọtonrhọ. Ọhworhare rọ suẹ asidẹti na, ọ djiroro ne taghene erhe guẹnzọn na hin, ono kpe omayen hwu, ọrana oborẹ i Denise o vwo rhe kpahen. Ọrẹn, fọkime Denise ọ harhomie, ọrana no mwurien tuẹn uyono i Baibol rhọ rhẹ Iseri Jehova.

¹⁹ Ọkezẹko ana sabu rhe roro taghene oborẹ ọ mai bẹn yẹ ọrẹ ana harhomu awọrọ—ọrẹn, arha harhomu ana mẹrẹn erere ọduado. (Matt. 5:7) Omarana, jenẹ ọwan ephian i damoma hẹrokele i Jehova harhomu awọrọ.