Eri vwiẹre mẹ i vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen ẹga i Catholic. Ọrẹn, ọke aye e yono uvuẹn i Baibol na taghene odẹ Osolobrugwẹ i Jehova, aye ni ghwẹriẹre ji rhiẹ Iseri Jehova ri vwo oruru omamọ. Ọsẹ mẹ ọ vwọ rhọ jare oma i Jesu-u. Ukpomaran, nọ ha ona ikapita ye dẹrẹ obotọre oghwa ame rhẹ Aghwẹlẹ Uvie ọrukaro uvuẹn San Juan del Monte, rọ ha uvuẹn Manila, ro rhiẹ esiri amwa i Philippines.

Ọke re vwiẹ mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1952, eri vwiẹre mẹ ne yoni mẹ kpahen i Jehova, jerẹ oborẹ aye e yono imizu mẹ ehworhare ekpako awan ẹne ọrhẹ egbọtọ awansa. Ọke mia dua, ọsẹ mẹ nọ ha urhebro mẹ ne mi rhe se urhomu-ẹmro i Baibol owu kẹdẹkẹdẹ, habaye, no ji leli mẹ yono ẹbe ukoko na sansan. Ọkezẹko, eri vwiẹre mẹ a ji ha use rẹn iniruo okinhariẹ ọrhẹ ere dje nẹ oghọn ukoko rhe, nẹ aye i rhirhiẹ oghwa ame. Ikuegbe imizu erana ọ bọn ekrun ame gbanhon ji lẹrhẹ ame vwo aghọghọ ọrhẹ oruru ọgbogbanhon kpahen owian aghwoghwo na.

Udje uduefigbere eri vwiẹre mẹ ọ hobọte mẹ omamọ. Ọke emiamo owu o kpe izu mẹ ọghoghanren, mẹmẹ ọrhẹ ọsẹ mẹ ni tuẹn owian ọkobaro rhọ uvuẹn ẹgbukpe 1971. Ọrẹn, uvuẹn ẹgbukpe 1973 ọke mia ha ẹgbukpe 20, ọsẹ mẹ no hwuru. Uhwu eri vwiẹre mẹ nọ lẹrhẹ ẹhẹn mẹ seriotọre ji lẹrhe mẹ rhirhiẹ ye kologho. Ọrẹn, ifiẹrorhọ i Baibol na “ro mwẹro jeghwai gbanhon,” yo ruru mẹ gbanhon ji lẹrhẹ ẹhẹn mẹ gogovi. (Heb. 6:19) Ọke ọsẹ mẹ o hwu, o jiri-i, ni mi rhiabọ dede owian ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn amwa owu rẹ ame o kinhariẹ re se i Coron, rọ ha uvuẹn Palawan.

Mi ha ẹgbukpe 21 ọke mie te Coron. Ekete mi nurhe o rhieri omamọ, omarana, no gberi mẹ unu ọke mia mẹrẹnvwrurhe taghene ekete na ọ vwọ ghwai vwo ukpẹ, ame yanghene oborẹ ọ kpare ohworho-o. Dedevwo imizu ukoko na ezẹko i ha  uvwre na, ọrẹn, ọkobaro ọ ha usuẹn aye-e, omarana mẹmẹ ọvo ye riẹ aghwoghwo ọkezẹko. Ubiamo ọrukaro, ni mie roro kpahen ekrun ọrhẹ igbehian mẹ. Ọke orho se, ni mia kpare ughwaro ni ikereti na ji viẹ. Oma no ru mẹ ne mi dobọ owian mẹ ji, jeghwai ghwẹrioma rie.

Uvuẹn erhirhiẹ erana, ni mia ta ẹhẹn mẹ rẹn i Jehova. Ni mia karorhọ ẹmro urhebro mi seri uvuẹn i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko ọwan. Psalm 19:14 ọ kọn ruẹ ẹhẹn mẹ ọke ephian. Mi mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ono rhiẹ “Atita mẹ ọrhẹ Osimi mẹ,” mi rhe roro kpahen iruemrien ọrhẹ ekwakwa ra lẹrhẹ oma merhiẹn. Urhomu-ẹmro na “You Are Never Alone” a rọ ha uvuẹn Oghwa Odẹrẹ owu, ọ ha userhumu mẹ omamọ. Mi serie ọgbọ buebun. Nọ họhọre taghene mẹmẹ rhẹ i Jehova yi gba havwiẹ, ọrana nọ ji yẹ mẹ uphẹn mia nẹrhomo, ruẹ uyono, ji roro kodo.

Ọke mie te Coron, o jiri-i, na hare mẹ mwu ne mi ga ẹrhẹ ọkpako ukoko. Ra mẹriẹn taghene o vwo ọkpako ukoko avwaye-e, nẹ omẹmẹ ọvo ye ruẹ Theocratic Ministry School, Service Meeting, Congregation Book Study, ọrhẹ Uyono Oghwa Odẹrẹ. Mẹmẹ ọvo ya ji ha ẹmro otu phia kọkprughwre kọkprughwre. Vwana, mia rha havwiẹ kologho-o!

Mi riamerhen owian aghwoghwo mẹ uvuẹn i Coron—ihworho ezẹko mia ha i Baibol yono ni bromarhame. Ọrẹn, o ji vwo ebẹnbẹn. Ọkezẹko, mia nya nẹ urhiọke te erhẹrhuvo bọmọke mie ki te okogho na, dedevwo mie rhe ekete mi na merhẹn mi rhe te avwaye-e. Okogho na o ji vwo emwa erọrọ rẹ ame o kinhariẹ. Mia ruẹ owọ ọke ephian ne mi sabu te okogho na, dedevwo mie rhe oborẹ a rhẹnrhẹ-ẹn! Udabọ ebẹnbẹn enana ephian, Jehova ọ hẹrote mẹ ji sẹroro mẹ. Ọke oru, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova o mwuegbe mẹ hẹrhẹ ebẹnbẹn mi ne rhiẹromẹrẹn uvuẹn owian mẹ obaro na.

Uvuẹn ẹgbukpe 1978, ne djeri mẹ riẹ Papua New Guinea, rọ ha obọrẹ o rierun ọrẹ Australia. Papua New Guinea ẹkwotọre rọ vuọnren rhẹ igbenu, ọ joma do te ẹkwotọre i Spain. O gberi mẹ unu ọke mie rhe taghene ihworho ri joma te awan iduduru esa uvuẹn ẹkwotọre na, a djẹ edjadjẹ ri vrẹn 800. Ọ merhoma taghene ihworho buebun a sabu djẹ Melanesian Pidgin, re rhe rhẹ Tok Pisin.

Ne djeri mẹ riẹ ukoko owu rọ djẹ edjadjẹ Oyibo ibiọke, uvuẹn esiri amwa na ro rhiẹ Port Moresby. Ọrẹn, ni mi nẹ ukoko ọrana riẹ ukoko rọ djẹ edjadjẹ i Tok Pisin, ji ta taghene e yoni mẹ edjadjẹ na. Ni mia ha oborẹ mie yono ruiruo uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọnana ọ ha userhumu mẹ kiki yono edjadjẹ na. O jiri-i, ni mi sabu ha ẹmro otu phia uvuẹn edjadjẹ i Tok Pisin. Dedevwo o ji te ẹgbukpe owu mi kwa rhiẹ Papua New Guinea-a, o gberi mẹ unu omamọ ọke ra ha mẹ mwu ni mi ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ, ro no rho kin ikoko ra djẹ edjadjẹ i Tok Pisin.

Nime ikoko na i serabọ rẹn owuọwan, ni mie ruẹ omẹvwa okinhariẹ buebun, ji nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ. Ọke ukaro, nọ họhọre taghene mẹmẹ ọvo yi havwiẹ kologho—uvuẹn ẹkwotọre ọkpokpọ, edjadjẹ ọkpokpọ kugbe irueruo ri vẹnẹren. Fọkiẹ igbenu ri vuọn ẹkwotọre na ọrhẹ oborẹ otọre na ọ havwọ, mi vwa rha sabu ha izede otọre ruiruo-o.  Omarana, joma kọkprughwre kọkprughwre yi mia ruẹ ẹropleni. Ọkezẹko, mẹmẹ ọvo yẹ ẹropleni na ọ kpara. Ugbo onya erana i lẹrhere mẹ brudu omamọ, jerẹ ọke mia ruẹ owọ!

Ibiẹ ihworho ọvo yi vwo ifonu, omarana, ileta yi mia ya vwe ukoko na. Ọgbọ buebun, mie kiki ileta mẹ te ukoko na, ọnana nọ lẹrhe mẹ guọlọ ighwoghwẹmro na. Mi rha mẹrẹn imizu ukoko na, aye ne rhiabọ dedi mẹ, ọrana ọ lẹrhe mẹ karorhọ taghene mia wian owian na fughwẹ-ẹ. Mi rhiẹromẹrẹn obẹhatua i Jehova uvuẹn izede buebun, onyerẹnkugbe mẹ rhẹ ọnẹyen nọ gbanhonrhọ.

Uvuẹn uyono ọrukaro mi ruru uvuẹn amwa owu rẹ ame o kinhariẹ re se Bougainville, esa ọrhẹ ane owu ni bruru mẹ rhe rhẹ ughwaro echẹẹ, ji nọ mẹ, “Wu karorhọ ame?” Mi karorhọ ọke mie ghwoghwo rẹn esa ọrhẹ ane ọnana, ọke mie tu te Port Moresby. Mi lelirẹ aye tuẹn uyono i Baibol rhọ, bọmọke mi ki tiobọnu aye rẹn omizu ọhworhare owu uvuẹn amwa na. Vwana, aye awanva i bromarhame ne! Ọnana ọ ha usuẹn ebrurhọ buebun mi mẹrẹnren ọsoso ẹgbukpe esa mi rhirhiẹ Papua New Guinea.

Bọmọke mi ki kwa nẹ Coron uvuẹn ẹgbukpe 1978, mi rhe omizu ọmase owu ro vwo erhumu ọrhẹ oruru omamọ, odẹ ye Adel. Ọye ọkobaro ọke ephian ro vwo emọ awanva, Samuel ọrhẹ Shirley. Ọ ji hẹrote izie rọ kpako ne. Uvuẹn May 1981, ni mi ghwẹrioma riẹ Philippines ya rọnmọ Adel. Ọke ame a rọnmọ hin, ame awanva na wian owian ọkobaro ji hẹrote ekrun na kugbe.

Dedevwo mi vwo ekrun ọnana, uvuẹn ẹgbukpe 1983, na rharhumu ha mẹ mwu ni mi ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn Linapacan Island, rọ ha uvuẹn i Palawan. Ame ephian ni kwa riẹ ekete kologho ọnana ro vwo vwo Iseri Jehova. Ẹgbukpe owu ọ vrẹn, izu Adel no hwuru. Ọrẹn, ame i sabu nyerẹn ghele erhirhiẹ na, fọkime ame i fiomarhọ owian aghwoghwo na. Ame i tuẹn uyono i Baibol buebun rhọ re ruẹ riaro uvuẹn Linapacan, ọnana nọ lẹrhere ame guọlọ Aghwẹlẹ Uvie ọkokamu. Omarana, ame ọvo ni bọn ọkokamu owu. Ẹgbukpe esa a vrẹn nẹ ọke ame e te amwa na, oma ọ merhenren ame omamọ ọke ame a mẹrẹn ihworho awan 110 ri rhiẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu, buebun aye i bromarhame ọke ame e nẹ avwaye.

Uvuẹn ẹgbukpe 1986, ne djeri mẹ riẹ amwa owu rẹ ame o kinhariẹ re se Culion, o vwo ihworho buebun uvuẹn amwa na ri vwo emiamo oti. Ọke oru, na ha Adel mwu no rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan. Ọke ukaro, ofẹn no mwu ame rẹ ame ine ghwoghwo rẹn ihworho ri vwo emiamo na. Ọrẹn, ighwoghwẹmro ri ha amwa na ni yẹrẹ ame imwẹro taghene e simi ihworho na ne, omarana, ọnọ bẹn rẹ emiamo na ono mwu ame. Ezẹko usuẹn aye e ruẹ uyono uvuẹn oghwa omizu ọmase owu. O jiri-i, ame ni riẹnrioma rhẹ erhirhiẹ na, ji ghwoghwo ifiẹrorhọ i Baibol na rẹn ihworho re ni oma aye taghene aye e fiemru rẹn Osolobrugwẹ ọrhẹ ituakpọ-ọ. Ame arha mẹrẹn ihworho re kpomu aruẹ emiamo ọnana ra ghọghọ fọkiẹ ifiẹrorhọ aye ine vwo omọkpokpọ obaro na, ọ lẹrhẹ oma merhen ame.—Luke 5:​12, 13.

 Marhẹ emọ ame i ru riẹnrioma rhẹ akpenyerẹn uvuẹn Culion? Mẹmẹ ọrhẹ Adel ni ha use rẹn imizu egbọtọ awanva re rhirhiẹ i Coron nẹ aye i homaba ame, neneyo emọ ame i sabu vwo obọdẹn okugbe. Samuel, Shirley ọrhẹ imizu egbọtọ awanva na i riamerhen owian aghwoghwo na omamọ, fọkime ame i rha mẹrẹn ekrun owuorowu, aye ne yono emọ na, mẹmẹ ọrhẹ Adel ne yono eri vwiẹ emọ na. O te erhirhiẹ taghene ame ne yono ekrun 11. O jiri-i, ihworho ame a ha i Baibol yono ni bunrun omamọ, ame ni sabu ha ukoko ọkpokpọ mwu!

Ọke ukaro, mẹmẹ ọvo yẹ ọkpako ukoko rọ ha uvwre na. Omarana, oghọn ukoko nọ ta mẹ ne mi rhe ruẹ uyono rẹn ighwoghwẹmro awan ẹrẹnren ri ha uvuẹn i Culion, ọrhẹ ighwoghwẹmro awan irhinrin ri ha uvuẹn ọko owu re se Marily, arha ghwa owọ, ọko na ọ ha inọke esa seri nẹ ekete ame i havwọ. Ame i rhe ru hin avwaye jerẹ ekrun, ame na ha inọke buebun nyavrẹn ekete ri vwo igbenu ye ruẹ iyono i Baibol uvuẹn ọko owu re se Halsey.

Ọrẹ omamerhomẹ, ihworho buebun ni mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe uvuẹn Marily ọrhẹ Halsey, rọ lẹrhere ame bọn Aghwẹlẹ Uvie sansan uvuẹn ọko eva enana. Imizu na ọrhẹ era rhiẹ uyono obọ ri ha uvuẹn Linapacan, yi tiobọnu ekwakwa buebun ra ha bọn ebanbọn na. Aghwẹlẹ Uvie rọ ha uvuẹn Marily ọnọ gba awan 200, habaye a ji sabu ruie dua, omarana ame na sabu haye ruẹ omẹvwa okinhariẹ.

Uvuẹn ẹgbukpe 1993, mẹmẹ ọrhẹ Adel ni tuẹn owian okinhariẹ rhọ uvuẹn Philippines, ọke ọrana, emọ na i te imirẹghwa ne. Uvuẹn ẹgbukpe 2000, ni mi riẹ Ministerial Training School, na sabu yoni mẹ ne mi rhiẹ oyono isukuru na. Mie ni oma mẹ taghene mie mwuovwa-an, ọrẹn Adel nọ ha urhebro mẹ ọke ephian. Ọ karorhọ mẹ taghene Jehova ọnọ yẹ mẹ omẹgbanhon, ne mi sabu wian owian ọkpokpọ ọnana. (Phil. 4:13) Adel ọ sabu ta omaran fọkiẹ oborẹ ọ sabu ruẹ vwana udabọ emiamo rọ lahiẹ.

Uvuẹn ẹgbukpe 2006, ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene Adel o vwo emiamo aphẹrhiẹn re se  Parkinson, ọke ọrana mẹmẹ oyono isukuru. O gberẹ ame unu omamọ! Ọke mia ta rẹn Adel taghene mi na dobọ owian mẹ ji ne mi sabu hẹrote yi, nọ ta mẹ, “Biko guọlọ idọkitọ rọ nọ sabu hẹrote mẹ, mi rheri taghene Jehova ọnọ ji ha userhumu rẹn ọwan wian owian na.” Uvwre ẹgbukpe erhan erọrọ, Adel o fiomarhọ ogame i Jehova vabọ unuebro. No te erhirhiẹ taghene ọ vwọ rhọ sabu nya-a, udabọ ọrana, o ji ghwoghwo uvuẹn aga ukpolo rọ havwọ. Fọkiẹ emiamo na, nọ bẹn rọ nọ tẹmro, ọrẹn ọ ji damoma kpahanrhọ enọ kpeke uvuẹn uyono. Imizu ukoko na e dje urhomu ekpẹmẹ vwe Adel ọke ephian fọkiẹ edirin ọnẹyen, bọmọke o ki hwu uvuẹn ẹgbukpe 2013. Mẹmẹ rhẹ ane mẹ ọghoghanren Adel i rọnmọren ẹgbukpe rọ vrẹn 30, omarana ọke ro hwu, ẹhẹn mẹ no seriotọre omamọ, vwana mi rharhumu havwiẹ kologho ne.

Adel ọ guọlọre ne mi rha wian owian mẹ nyarhẹn, omaran mi ghini ru. Ni mie fiomarhọ owian na vuọnvuọn, ọrana ọ ha userhumu mẹ nyerẹn ghele erhirhiẹ na. Nẹ ẹgbukpe 2014 fiẹ 2017, na hare mẹ mwu ne mi kọn bru imizu ri ha uvuẹn ikoko ra djẹ edjadjẹ i Tagalog uvuẹn ẹkwotọre ra dobọ owian Uvie na ji. Ọke oru, ni mi kọn bru imizu ri ha ikoko ra djẹ edjadjẹ i Tagalog uvuẹn ẹkwotọre i Taiwan, United States, ọrhẹ Canada. Uvuẹn ẹgbukpe 2019, ni mi ha edjadjẹ Oyibo yono eri rhiẹ Isukuru Ighwoghwẹmro Uvie na uvuẹn ẹkwotọre India ọrhẹ Thailand. Ewian enana i yẹre mẹ aghọghọ rode. Uvwrọke mie fiomarhọ ogame i Jehova, yẹ oma ọ mai merhen mẹ.

Arha yẹ mẹ owian ọkpokpọ, ni mie vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na, omarana nọ bẹn mi na nyajẹ aye vwo. Uvuẹn erhirhiẹ enana, mi yono ne taghene o fori mi hẹroso i Jehova vuọnvuọn. Ọ hobọtua mẹ ọke ephian, omarana, ewene ọrhọ homaphia ni mie rhiabọ dedie. Vwana, mẹmẹ ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn ẹkwotọre i Philippines. Mi ji riẹnrioma rhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko ọkpokpọ mẹ ne, vwana, ukoko na yẹ ekrun rọ hẹrote mẹ. Oma ọ ji merhen mẹ ọke mia rha mẹrẹn Samuel ọrhẹ Shirley ra hẹrokele udje izu aye.—3 John 4.

Itiọrurhomẹmro, mi rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn buebun uvuẹn akpenyerẹn mẹ ne, tobọ te ojẹriọ ọrhẹ uhwu ane mẹ ọghoghanren fọkiẹ emiamo ọgbogbanhon owu. Mi ji riẹnrioma rhẹ erhirhiẹ ekpokpọ buebun ne. Udabọ ọrana, mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene Jehova “o serabọ rẹn ọwan owuowọnwa-an.” (Acts 17:27) Obọ i Jehova “ọ kpẹtẹ phan” rọ nọ hobọtua idibo yi re rhirhiẹ ekete kologho re vwe kiki te-e. (Isa. 59:1) Jehova ro rhiẹ Atita mẹ o mevi kẹre mẹ uvwre ọsoso akpenyerẹn mẹ, mi kpẹmiriẹn omamọ. O vwo ọke owuorowu rọ sẹrerhumuji mẹ-ẹ.