1-2. Izede ọgo yẹ erhirhiẹ ọwan o ru họhọ ọrẹ idama ra hunute uvuẹn udjoghwẹ ọrukaro?

 RORO kpahen idama ro vwo ọsẹ ọrhẹ izu ri feri omamọ. Ẹdẹ owu, ọsẹ ye ọrhẹ izie ni hwu rhẹ asidẹti. Ọke ro rhon kpahiẹn, no mwuomarhọ omamọ. A ta ọrana obọ, no rhon iyẹnrẹn obiobiomu ọrọrọ. Nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọsẹ ye ọrhẹ izie i ghwọghọ efe aye fughwẹ ne, ji riosa buebun. Vwana, ukperẹ idama na ọnọ ha efe aye riuku, nọ nọ rhọ kwosa rẹ ọsẹ ye ọrhẹ izie i rere. Aruẹ osa ọnana rhẹ oborẹ ọnọ sabu kwa hi-in.

² Erhirhiẹ ọwan ọ họhọ ọrẹ idama na. Ọsẹ ọrhẹ izu ọwan erukaro Adam ọrhẹ Eve ihworho ri gbare, ri ji rhirhiẹ paradais ro vwo erhumu omamọ. (Gen. 1:27; 2:​7-9) Aye i vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn obọdẹn akpọ bẹmẹdẹ. Ọrẹn, aye ni ruẹ ọdandan. Fọkiẹ ọnana, Paradais na ọrhẹ ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ, nọ vare aye obọ. Me yẹ emọ aye i ha riuku mie aye? Baibol na nọ tare: “Ọdandan ọ ruẹ akpọ na nyoma ọhworhare owu [Adam], uhwu nọ nyoma ọdandan rhe, omarana, uhwu no kerabọ lele ituakpọ ephian fọkime aye ephian i ruẹ ọdandan ne.” (Rom. 5:12) Oborẹ ọwan i ha riuku mie Adam yẹ ọdandan, rọ suẹ uhwu. Ọdandan ọnana ra ha riuku, ọ họhọ osa obuebun, ra na ja sabu kwa.—Ps. 49:8.

 3. Mesoriẹ ana sabu ha edandan ọwan dje ‘esa ra rere’?

 ³ Jesu ọ ha edandan ọwan dje ‘esa ra rere.’ (Matt. 6:12; Luke 11:4) Erhe ruẹ ọdandan, nọ họhọre taghene a riosa i Jehova. Ana vi rioja oborẹ o nerhumu ọdandan na rhe. Ọnana yọ soriẹ i Jehova o ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ra na harhomu edandan ọwan, orhiomara-an, erhe hwu, nọyẹ e hwu fughwẹ.—Rom. 6:​7, 23.

 4. (a) Me yọ phia rẹn iruedandan ephian bi, orhianẹ a ha userhumu rẹn aye-e? (Psalm 49:​7-9) (b) Me yẹ ẹmro na “ọdandan” o mevirhọ uvuẹn i Baibol? (Ji se ekpeti na “ Ọdandan.”)

⁴ Ana sabu rharhumu vwo i kemru kemru rẹ Adam ọrhẹ Eve i kpare fughwẹ? Ọwan ọvo i sabu ruie-e. (Se Psalm 49:​7-9.) Ọwan i guọlọ userhumu na sabu vwo ifiẹrorhọ ẹrhọmọnuhwu, yanghene arhọ i bẹmẹdẹ obaro na. Orhiomara-an, manẹ uhwu ọwan ọ họhọ ọrẹ eranmo.—Eccl. 3:19; 2 Pet. 2:12.

 5. Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan kwosa ọdandan ra ha riuku? (Ji ni obaro ọbe na.)

⁵ Roro kpahen idama ra hunute uvuẹn ọtonrhọ uyono na, marhẹ oma ono ruie lele orhianẹ ọdafe owu no kweri taghene ọnọ kwosa na ephian? O vwo ẹfro-o, oma ọnọ merhiẹn omamọ, ono ji rhiabọ dede userhumu na. Omaran ọ ji havwọ, Ọsẹ ọwan Jehova, o tiobọnu ẹghẹlẹ rẹn ọwan nyoma rọ kwosa ọdandan ra ha riuku mie Adam. Jesu no djerie omana: “Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen akpọ na omamọ, no dje Ọmọyen owu ọvo ro vwori rhe, neneyo a ja rha ghwọghọ kohworho kohworho ro vwo esegburhomẹmro kpahiẹn, ukpomaran no no vwo arhọ i bẹmẹdẹ.” (John 3:16) Habaye, fọkiẹ ẹghẹlẹ ọnana ya na sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova.

 6. Ẹmro i Baibol ego ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, mesoriẹ?

⁶ Marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ ẹghẹlẹ rẹ Osolobrugwẹ o tiobọnu rẹn ọwan, ji mẹrẹn ẹharhomu nẹ edandan yanghene ‘esa ra rere’? Ana mẹrẹn ẹkpahenrhọ onọ ọrana uvuẹn ẹmro sansan ra ha ruiruo uvuẹn i Baibol na, jerẹ ẹkwaphiẹrhọ, omephorho, orẹ, otan, osa ra kware, ọrhẹ re dje ohworho rhẹ ọvwata. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ẹmro enana owuowu i mevirhọ. Erhe roro kpahen oborẹ ẹmro erana i mevirhọ, ọdaremẹro ọwan kpahen ẹharhomu i Jehova no no kodorhọ.

OBORẸ O VWO RHẸ ẸHẸN: ẸKWAPHIẸRHỌ

 7. (a) Me yẹ emru ọrọrọ rẹ Adam ọrhẹ Eve i kpare fughwẹ? (b) Me yẹ ọwan ri rhiẹ emọ Adam ọrhẹ Eve i vi guọlọ? (Romans 5:​10, 11)

⁷ Haba ifiẹrorhọ ẹrhọmọnuhwu rẹ Adam ọrhẹ Eve i kpare fughwẹ, obọdẹn  onyerẹnkugbe aye i vwori rhẹ i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ aye, ọ ji va aye obọ. Bọmọke Adam ọrhẹ Eve i ki ruẹ ọdandan, aye i ha usuẹn ekrun i Jehova. (Luke 3:38) Ọrẹn, ọke aye a tiẹn uvwele i Jehova, no lerẹ aye nẹ uvuẹn ekruien, bọmọke aye i ki vwiẹ emọ. (Gen. 3:​23, 24; 4:1) Fọkiẹ ọrana, ọwan ri rhiẹ emọ aye ni guọlọ ẹkwaphiẹrhọ rhẹ i Jehova. (Se Romans 5:​10, 11.) Ọrana o mevirhọ taghene ana vi damoma vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn ọbe owu, ẹmro i Greek na “ẹkwaphiẹrhọ,” ọnọ sabu mevirhọ ọrẹ ana “ha ọvwreghrẹn ọwan ruẹ ugbehian.” Ọrẹ omamerhomẹ, Jehova yo ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre na, neneyo ọnana ọ sabu phia. Izede ọgo?

ẸKWAPHIẸRHOTỌRE NA: OMEPHORHO

 8. Me yẹ (a) omephorho? (b) orẹ?

⁸ Jehova o ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre omephorho, neneyo ọ sabu rharhumu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ituakpọ ri vwa gba. Ọnana o mevirhọ ọrẹ ana ha emru owu wene emru ọrọrọ ro mwurien. Nyoma izede ọnana, ana sabu ha emru ọrọrọ wene oborẹ o vruru yanghene oborẹ ọ ghwọghọre na. Obọrẹ a ha edjadjẹ i Greek ya uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na, ọ ha ẹmro ọrọrọ rọ ji họhọ “omephorho” ruiruo, ẹmro na yẹ orẹ. (Rom. 3:25) Ẹkwaphiẹrhotọre ọnana yọ lẹrhẹ ọwan vwo ufuoma ọrhẹ obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ.

 9. Ẹkwaphiẹrhotọre ibiọke ọgo yi Jehova o ruru nọ sabu harhomu edandan emọ Israel?

⁹ Neneyo emọ Israel i sabu riamerhen okugbe rhẹ i Jehova, no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ibiọke nọ sabu harhomu edandan aye. Ukwọgbọ ẹgbukpe ya riorẹ Ẹdẹ Omephorho uvuẹn Israel. Uvuẹn ẹdẹ ọrana, orherẹn ọduado na nọ ha aranmo ze izobo fọkiẹ ihworho na. Itiọrurhomẹmro, izobo aranmo ọ sabu tiẹ edandan ituakpọ nie phẹlẹphẹlẹ-ẹ, fọkime onyakpọ ọ ghanren ghwẹ eranmo. Ọrẹn, Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ harhomu emọ Israel ri ghwẹriẹre, re ji ze izobo rọ guọlọre. (Heb. 10:​1-4) Habaye, ẹkwaphiẹrhotọre ọrana rẹ emọ Israel e ruẹ ọrhẹ erọrọ, ọ lẹrhẹ aye rhe oborẹ edandan aye ọ ghwa te ọrhẹ userhumu aye i guọlọre na sabu harhomu aye bẹmẹdẹ.

10. Ẹkwaphiẹrhotọre ọgo yi Jehova o ruru nọ sabu harhomu edandan ọwan bẹmẹdẹ?

¹⁰ Jehova o vwo ẹkwaphiẹrhotọre i bẹmẹdẹ rhẹ ẹhẹn, rọ nọ harhomu edandan ituakpọ. O rurie neneyo Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen “ọ sabu ha arhọ ye kpahontọre ukwọgbọ fọkiẹ edandan ihworho buebun.” (Heb. 9:28) Jesu nọ “ha arhọ ye ru otan rẹn ihworho buebun.” (Matt. 20:28) Me yẹ otan?

OSA RA KWARE: OTAN NA

11. (a) Lele oborẹ ọ ha uvuẹn i Baibol na, me yẹ otan? (b) Me ya guọlọre na sabu kwosa otan na?

¹¹ Lele oborẹ ọ ha uvuẹn i Baibol na, otan yẹ osa ra kwa na sabu lele ohworho kwaphiẹrhọ. a Ẹkwaphiẹrhotọre ọnana ri Jehova o ruru na, ọnọ lẹrhẹ ọwan sabu rharhumu vwo oborẹ o vru nẹ ọwan obọ. Izede ọgo? Karorhọ taghene Adam ọrhẹ Eve i kpare arhọ ọgbagba ọrhẹ ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ fughwẹ. Omarana, otan na ono vi mwu oborẹ a kpare fughwẹ. (1 Tim. 2:6) Ọhworhare rọ do te omirẹghwa ne, yọ nọ sabu kwosa na (1) ono vi rhiẹ ohworho rọ gbare; (2) ono vi rhiẹ ohworho ro vwo uphẹn ro  no nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na bẹmẹdẹ; ọrhẹ (3) ono vi vwo omwemẹ rọ nọ ha arhọ ye ze izobo fọkiẹ ọwan. Ọnana ọvo yọ nọ sabu lẹrhẹ ohworho ha arhọ ye wene arhọ ra kpare fughwẹ na.

12. Mesoriẹ i Jesu ọ sabu kwosa otan na?

¹² Roro kpahen iroro esa rọ lẹrhẹ i Jesu sabu kwosa otan na. (1) Ọye ohworho rọ gbare—“o ruẹ ọdanda-an.” (1 Pet. 2:22) (2) Fọkiẹ ọrana, no vwo uphẹn ro no nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na. (3) O ji vwo omwemẹ ro no hwu ji ha arhọ ye ze izobo fọkiẹ ọwan. (Heb. 10:​9, 10) Jesu ohworho rọ gbare, omaran ji te Adam ro rhiẹ ọhworhare ọrukaro, bọmọke o ki ruẹ ọdandan. (1 Cor. 15:45) Fọkiẹ uhwu i Jesu, nọ sabu simi ọwan nẹ ọdandan Adam, nyoma rọ rharhumu yẹ ọwan oborẹ Adam ọ kpare fughwẹ. (Rom. 5:19) Omarana, Jesu no rhiẹ “Adam rọ kẹta.” Fọkiẹ ọnana, arha guọlọ ohworho ọrọrọ rọ gbare, rọ nọ kwosa oborẹ Adam ọ kpare fughwẹ-ẹ. Jesu o hwuru “ukwọgbọ” harẹn ituakpọ ephian.—Heb. 7:27; 10:12.

13. Me yẹ ovẹnẹ rọ ha uvwre omephorho ọrhẹ otan?

¹³ Me yẹ ovẹnẹ rọ ha uvwre omephorho ọrhẹ otan? Omephorho yẹ ẹkwaphiẹrhotọre rẹ Osolobrugwẹ o ruru nọ sabu rharhumu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ituakpọ. Otan na yẹ osa ri Jesu ọ kware na sabu ha edandan ọwan rhomu ọwan. Osa na yẹ ọbara i Jesu rọ ha kpahontọre fọkiẹ edandan ọwan.—Eph. 1:7; Heb. 9:14.

ERERE NA: RE DJE OHWORHO RHẸ ỌVWATA

14. Me ye ne yono kpahen, mesoriẹ?

¹⁴ Erere ego ya mẹrẹn ne fọkiẹ ẹkwaphiẹrhotọre omephorho na? Baibol na ọ nyoma izede sansan dje ọnana. Dedevwo oborẹ ẹmro na o mevirhọ o kerabọ, ọrẹn ẹmro owuowu o dje kpahen oborẹ ẹkwaphiẹrhotọre na, o ru dje oborẹ i Jehova ọ ha edandan ọwan rhomu ọwan lele. Ẹmro erana owuowu, ina ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹn oborẹ aye i ru hobọte ọwan owuowọnwan.

15-16. (a) Me yẹ ẹmro na “osa ra kware” o mevirhọ uvuẹn i Baibol na? (b) Marhẹ ọnana o ru hobọte ọwan?

¹⁵ Ẹmro na osa ra kware ra hunute uvuẹn i Baibol na, o sekpahen erere ra mẹrẹn fọkiẹ izobo otan i Jesu. Ọnyikọ Peter nọ ha ẹmro na phia izede omana: “Are i rheri taghene orhiẹ fọkiẹ ekwakwa ra ghwọghọ jerẹ idọlọ efuanfon yanghene oro ya tan are [yanghene “yẹ are ugbomọphẹ”] nẹ orharhere akpọ rẹ are i yono mie esẹ are ride-e. Ọrẹn nyoma ọbara ọghoghanren, rọ họhọ ọrẹ ọmogegede ro vwo vwo upe ọrhẹ oka, nọyẹ ọrẹ i Kristi.”—1 Pet. 1:​18, 19.

¹⁶ Fọkiẹ izobo otan na, ana sabu vwo usimirhọ nẹ abọ uhwu ọrhẹ ọdandan. (Rom. 5:21) Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhenren ọwan omamọ fọkiẹ ẹkwaphiẹrhotọre ri Jehova ọrhẹ i Jesu i ruru, ri Jesu ọ ha ọbara ọghoghanren ọnẹyen ze izobo fọkiẹ ọwan.—1 Cor. 15:22.

17-18. (a) Me yo mevirhọ ne dje ohworho rhẹ ọvwata? (b) Erere ọgo ya mẹrẹn nie rhe?

¹⁷ Re dje ohworho rhẹ ọvwata, o mevirhọ taghene Jehova o tiẹ edandan ọwan nie phẹlẹphẹlẹ ne. Ọnana orho mevirhọ taghene Jehova ọ kparehaso irhi egbagba ye ne-e. Jehova o vwo dje ọwan rhiẹ ọvwata fọkime ọwan i mwuovwan ye-en; habaye o vwo utuoma kpahen oborẹ ọsọre. Ọrẹn, fọkiẹ esegburhomẹmro re vwo kpahen ẹkwaphiẹrhotọre  omephorho ọrhẹ otan na, Jehova nọ sabu ha edandan ọwan rhomu ọwan.—Rom. 3:24; Gal. 2:16.

¹⁸ Me yẹ ọnana o mevirhọ rẹn ọwan owuowu? Harẹn era djẹha ni lele Jesu sun obẹ odjuwu, e djerẹ aye rhẹ evwata ne fọkime aye ni me rhiẹ emọ Osolobrugwẹ. (Titus 3:7; 1 John 3:1) A harhomu edandan aye ne. Nọ họhọre taghene aye e ji ruẹ ọdandan dẹ-ẹ, omarana, aye i mwuovwan aye ine lele Jesu sun uvuẹn Uvie ọnẹyen. (Rom. 8:​1, 2, 30) Harẹn eri vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na, Osolobrugwẹ ọ ha edandan aye rhomu aye ne, ne serẹ aye igbehian yen. (Jas. 2:​21-23) Otu gbidigbidi ri na nyavrẹn Armageddon, i vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ. (John 11:26) Ana rhọmọ “evwata” ọrhẹ “eri vwe rhiẹ evwata” nuhwu. (Acts 24:15; John 5:​28, 29) Itiọrurhomẹmro, ọsoso idibo i Jehova uvuẹn otọrakpọ na ri vwo atamwu kpahiẹn, ine “vwo obọdẹn ugbomọphẹ ọrẹ emọ Osolobrugwẹ.” (Rom. 8:21) Oma ọ jẹnjẹn ọwan kpahen ọke ra na rharhumu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ji rhiẹ ihworho ri gbare, fọkiẹ ẹkwaphiẹrhotọre omephorho na!

19. Marhẹ erhirhiẹ ọwan o ru wene fọkiẹ oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ruru? (Ji se ekpeti na “ Oborẹ o Mevirhọ Rẹn Ọwan.”)

¹⁹ Itiọrurhomẹmro, erhirhiẹ ọwan ọ họhọ ọrẹ idama ra hunute uvuẹn ọtonrhọ uyono na, rẹ ekwakwa ephian i variẹ obọ, ro ji se rhẹ osẹriọ buebun rọ nọ jọ sabu kwa. Ọrẹn, ọ merhoma taghene Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan. Erhirhiẹ ọwan o wenerin fọkiẹ ẹkwaphiẹrhotọre omephorho ọrhẹ otan na, ri Jehova o ruru. Esegburhomẹmro re vwo kpahen Jesu Kristi yo no simi ọwan nẹ ọdandan ọrhẹ uhwu. Omarana, Jehova ọrhọ harhomu edandan ọwan, nọ họhọre taghene e ji ruẹ ọdandan dẹ-ẹ. Ọrọ mai ghanren, ana sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu.

20. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Erhe roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru rẹn ọwan ne, ono mwuo ọwan dje ọdaremẹro phia. (2 Cor. 5:15) Ọwan i sabu vwo ifiẹrorhọ nyoma userhumu i Jehova ọrhẹ Jesu! Ọrẹn, me yẹ ẹharhomu i Jehova o ghini mevirhọ rẹn ọwan owuowu? Ana kpahenrhọ onọ ọrana uvuẹn uyono rọ ha kpahen ọnana.