1-3. (a) Mesoriẹ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen i Solomon, ebrurhọ ego yi Solomon ọ mẹrẹnren? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

ỌKE i SOLOMON ọ ha idama yo rhiẹ Orodje Israel. Ọke ọ tuẹn usun ọnẹyen rhọ, Jehova nọ homaphia riẹn uvuẹn emena jeghwai ta riẹn: “Nọ mẹ oborẹ wu guọlọre ne mi yọ.” Solomon nọ kpahenrhọ ye: “Mẹmẹ idama ro vwo rhe emru owuorowu. . . . Omarana, gba yẹ odibo ọnọ ọmudu rọ huvwele neneyo ọ sabu guẹnzọn ihworho enọ.” (1 Ki. 3:5-10) Solomon o dje uruemru dẹndẹn phia ọke rọ nekpẹn “ọmudu rọ huvwele”! Jehova no vwo ẹguọlọ kpahen i Solomon fọkiẹ ọnana! (2 Sam. 12:24) Oma ọ merhen Osolobrugwẹ kpahen i Solomon te erhirhiẹ rọ yẹ ye “ọmudu ẹghwanren ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe.”—1 Ki. 3:12.

² Uvwre ọke i Solomon ọ fuevwan kpahen i Jehova, nọ mẹrẹn ebrurhọ buebun. No vwo uphẹn rọ bọn oghwa ẹga “fọkiẹ odẹ i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ Israel.” (1 Ki. 8:20) Solomon no mo titi fọkiẹ ẹghwanren ri Jehova ọ yẹriẹ. Osolobrugwẹ no ji ruie neneyo ẹmro i Solomon i rhirhiẹ uvuẹn ẹbe esa uvuẹn i Baibol na. Owu usuẹn ẹbe erana yẹ Proverbs.

³ A hunute ọmudu na te emrẹ ọgbọ uzusionrin uvuẹn ọbe i Proverbs. Jerẹ udje, Proverbs 4:23 ọrhọ ta: “Sẹrorẹ ọmudu ọnọ ghwẹ ekwakwa ephian wu na sẹroriẹ.” Uvuẹn udjoghwẹ ọnana, me yẹ ọmudu na o mevirhọ? Ana kpahenrhọ onọ ọrana uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana. Ana ji kpahenrhọ enọ eva enana: Marhẹ Echu o ru damoma no biomu ọmudu ọwan? Marhẹ ene ru sẹrorẹ ọmudu ọwan? Na  sabu rha fuevwan kpahen i Jehova, o fori ne vwẹruọ ẹkpahenrhọ rẹn enọ eghoghanren erana.

4-5. (a) Marhẹ i Psalm 51:6 o ru lẹrhẹ ọwan vwẹruọ oborẹ ọmudu na o mevirhọ? (b) Marhẹ omọkpokpọ ọwan o ru dje aruẹ ohworho ọwan i havwọ phia?

⁴ Uvuẹn Proverbs 4:23, a ha ọmudu na ruiruo ọke ra ta kpahen “oborẹ ohworho ọ havwọ uvuien” yanghene oborẹ “ohworho ọ havwọ ọrẹ odjahen.” (Se Psalm 51:6 ọrhẹ ekete ra djokarhọ.) Nọyẹ, ọmudu na o mevirhọ iroro, ojemẹ kugbe ọdamẹ omobọ ọwan. O mevirhọ ohworho ra havwọ uvuien, o rhiẹ oborẹ ihworho a mẹrẹn ọvo-o.

⁵ Roro kpahen oborẹ omọkpokpọ ọwan ọ ta kpahen aruẹ ohworho ra havwọ. Ọrukaro, na sabu sẹrorẹ omọkpokpọ ọwan, ana vi rha riẹ emamọ emaren jeghwai rha sasoma ọke ephian. Omaran ọ ji havwọ, na sabu sẹrorẹ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova, o fori na ha ekwakwa ukoko na o tiobọnẹ ruiruo jeghwai rhe dje esegburhomẹmro ọwan kpahen i Jehova. Ọnana o mevirhọ ọrẹ ana ha oborẹ e yonorin ruiruo jeghwai ta rẹn awọrọ kpahen aye. (Rom. 10:8-10; Jas. 2:26) Ọreva, ana sabu rhe roro taghene e vwo omọkpokpọ nime oma ọwan ọ sasare, ọrẹn e vwo emiamo uvuẹn oma ọwan. Omaran ọ ji havwọ, fọkime e vwobọrhọ ogame i Jehova, ana sabu rhe roro taghene esegburhomẹmro ọwan ọ gbanhonron, ọrẹn ojemẹ esọsọ ina sabu rhirhiẹ uvuẹn ọmudu ọwan. (1 Cor. 10:12; Jas. 1:14, 15) O fori na karorhọ taghene Echu ọ guọlọ riẹriẹ ọwan rhẹ iroro ọnẹyen. Izede ọgo yo ruẹ ọnana? Marhẹ ene ru sẹrorẹ oma ọwan?

6. Me yẹ Echu ọ guọlọ ruẹ ọwan, marhẹ o ruẹ ọnana lele?

⁶ Echu ọ guọlọre na họhiẹ, ne rhiẹ ihworho ufiuvwele ra kparahasuẹ i Jehova, na jeghwai tiẹn irhi Jehova. Echu ọ sabu gba ọwan ne roro jeghwai ru jerẹ ọye-e. Omarana, nọ damoma nọ riẹriẹ ọwan izede  erọrọ. Jerẹ udje, Echu o ruie ne kwomakugbe ihworho rẹ ọye o biomu ọmudu aye ne. (1 John 5:19) O fiẹrorhọ taghene ọwan ine rhe kwomakugbe ihworho erana omamọ, dedevwo e rheri taghene orharhere okugbe o biomu omamọ uruemru. (1 Cor. 15:33) Ona ọnana ọ wianren uvuẹn oma Orodje Solomon. Solomon ọ rọnmọ emẹse egehọ buebun, aye ni riẹrieriẹ jeghwai sun ọmudu ọnẹyen nẹ obọrẹ i Jehova.—1 Ki. 11:3.

7. Izede ọrọrọ ọgo yẹ Echu ọ ha kerabọ iroro ọnẹyen, mesoriẹ o fo na ha ẹghwanren ruiruo?

⁷ Echu ọ ha ughe kerabọ iroro enẹyen. O rheri taghene ikuegbe ọ lẹrhẹ oma merhen ọwan, habaye, ikuegbe o ji yono ọwan oborẹ e roro, oborẹ ene ruo ọrhẹ idjaghwẹ ra na kpare. Jesu ọ ha ikuegbe yono ihworho. Jerẹ udje, Jesu o dje udje kpahen omamọ ohworho ro rhiẹ onyẹ i Samaria na ọrhẹ ọmọ osoghoro na. (Matt. 13:34; Luke 10:29-37; 15:11-32) Ọrẹn, ihworho rẹ Echu ọ riẹriẹ ne, ina sabu ha ikuegbe biomu ọmudu ọwan. O fori na ha ẹghwanren ruiruo. Ughe ri serhọ a sabu lẹrhẹ oma merhen ọwan jeghwai yono ọwan. Ọrẹn, o fori na jomarhotọre. Arha djẹ iruẹn ọrhẹ ughe, o fori na nọ oma ọwan, ‘Ughe ọnana o yoni mẹ taghene o serhọ mi na hatua ojemẹ ugboma mẹ?’ (Gal. 5:19-21; Eph. 2:1-3) Me wu ne ruo orhianẹ ughe we nẹ o jiri iroro Echu? O fori ne wu tiẹn aruẹ ughe ọrana jerẹ oborẹ wu na tiẹn emiamo!

8. Marhẹ emiemọ ine ru sabu ha userhumu rẹn emọ aye sẹrorẹ ọmudu aye?

⁸ Emiemọ i vwo owian ọghoghanren rẹ aye ina sẹrorẹ emọ aye nẹ oriẹriẹme Echu. Itiọrurhomẹmro, are ri rhiẹ emiemọ a damoma sẹrorẹ emọ are nẹ abọ emiamo. Are e ruẹ oghwa are fuan, are a jeghwai tiẹ ekwakwa ri na sabu ha ẹkuọn vwe emọ na nẹ oghwa na. Omaran o ji fo nẹ are i sẹrorẹ aye nẹ ughe, iruẹn ọrhẹ  iwẹbsaiti ri na sabu lẹrhẹ aye vwo iroro Echu. Jehova ọ yẹrẹ are owian rẹ are ina sẹrorẹ ọmudu emọ are. (Prov. 1:8; Eph. 6:1, 4) Omarana, are i vwa zofẹn rẹ are ine jurhi ra bọn kpahen iruemru-urhi Baibol rẹn emọ are-e. Ta rẹn emọ enọ ughe ro fori rẹn aye ọrhẹ eri vwe fo, jeghwai ha userhumu rẹn aye vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ are e jurhi rẹn aye. (Matt. 5:37) Emọ na arha ghwanran ne, yono aye oborẹ aye ine ru djẹ oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ obiomurun lele irhi Jehova. (Heb. 5:14) Karorhọ, emọ enọ ine yono ekwakwa buebun nyoma udje ọnọ ukperẹ ono rhiẹ oborẹ wu tare ọvo.—Deut. 6:6, 7; Rom. 2:21.

9. Me yẹ iroro owu rẹ Echu o jirẹ, mesoriẹ o mwofẹn?

⁹ Echu ọ ji damoma rọ nọ riẹriẹ ọwan neneyo a hẹroso ẹghwanren ituakpọ ukperẹ ono rhiẹ iroro i Jehova. (Col. 2:8) Iroro owu rẹ Echu o jirẹ, ọrẹ ihworho buebun e roro taghene o fori nẹ efe o rhiẹ emru ukaro uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Aruẹ ihworho enana ina sabu fe yanghene aye i fe-e. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, aye i ha erhirhiẹ imwofẹn. Mesoriẹ? Fọkime aye na hatua igho te erhirhiẹ rẹ aye a kpare iroro vrẹn omọkpokpọ aye, ekrun aye, tobọ te onyerẹnkugbe aye rhẹ Osolobrugwẹ. (1 Tim. 6:10) O rhiẹ emru omamarhomẹ taghene Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu ọ ha userhumu rẹn ọwan ha ukẹro ro serhọ ni igho.—Eccl. 7:12; Luke 12:15.

10-11. (a) Me ye ne ruo na sabu sẹrorẹ oma ọwan? (b) Me yẹ owian edẹrotọre ọke ahwanren, marhẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan o ru họhọ ọdẹrotọre?

¹⁰ Arha guọlọ rha sẹrorẹ ọmudu ọwan, ana vi mẹrẹn imwofẹn vwrurhe jeghwai kpare idjaghwẹ ogege. Ẹmro ra rhian rhẹ “sẹrorẹ” uvuẹn Proverbs 4:23, ọ karorhọ ọwan kpahen owian ọdẹrotọre. Uvuẹn ọke Orodje Solomon, edẹrotọre e mevie anurẹsẹ amwa na jeghwai korunu se ihworho orhianẹ aye i mẹrẹn emru imwofẹn rọ sa. Ọrana ọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ ene vi ru neneyo Echu o jo rho biomu iroro ọwan.

¹¹ Ọke ahwanren, edẹrotọre ọrhẹ ihworho ra hẹrote anuruẹsẹ amwa ya wian kugbe. (2 Sam. 18:24-26) Aye a sẹrorẹ amwa na kugbe nyoma aye e kwurhu ighwẹ amwa na orhianẹ evwreghrẹn a sa. (Neh. 7:1-3) Ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ri Baibol na o yonorin * ọ họhọ ọdẹrotọre rọ ha orhietio rẹn ọwan orhianẹ Echu ọ guọlọ riẹriẹ ọmudu ọwan, nọyẹ Echu ọrhọ guọlọ riẹriẹ iroro, ọdamẹ ọrhẹ ojemẹ ọwan. Ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ọrhọ ha orhetio rẹn ọwan, o fori na kerhọ jeghwai wian kpahiẹn.

12-13. Ọdamuni ọgo ya na sabu dẹrughwaroghwu, me yo fori ne ru?

¹² Roro kpahen udje ro dje oborẹ ene ru sẹrorẹ oma ọwan nẹ oriẹriẹme Echu. Jehova o yonirin ọwan ne taghene a “vwa hunute irueruo ọfanrhiẹn ọrhẹ kemru kemru ri vwa fon yanghene ufiuvwele uvwre [ọwa-an].” (Eph. 5:3) Ọrẹn, me ye ne ruo, orhianẹ igbehian ọwan obẹ isukuru yanghene obẹ iruo a tẹmro ọfanrhiẹn? Ọwan i rheri taghene o fori na “tiẹn iruemru ri vwe rhiẹ ọrẹ ọ ga Osolobrugwẹ ọrhẹ ojemẹ akpọ na.” (Titus 2:12)  Ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ro rhiẹ ọdẹrotọre na ọnọ sabu rha ha orhetio rẹn ọwan. (Rom. 2:15) Ọrẹn, ana kerhọ ye? Ọkezẹko, ana sabu dẹrughwaroghwẹ ọdamuni ra na kerhọ otuẹdẹre ọwan yanghene ni ifoto rẹ aye e dje rẹn ọwan. Ọrẹn, ọnana yẹ ọke re ne kwurhu anuruẹsẹ amwa na, nọyẹ ọrẹ ene wene oghwẹmro na yanghene nya nẹ avwaye.

¹³ A guọlọ uduefigbere na sabu tiẹn ọhiẹn re ne roro kpahen oborẹ obiomurun yanghene ruẹ aye. Ọrẹn, ana sabu vwo imwẹro taghene i Jehova ọ mẹrẹn omẹdamu ọwan, ọnọ jeghwai yẹ ọwan omẹgbanhon ọrhẹ ẹghwanren ra na tiẹn iroro Echu. (2 Chron. 16:9; Isa. 40:29; Jas. 1:5) Ọrẹn, me yẹ emru ọrọrọ re ne ruo na sabu rha sẹrorẹ ọmudu ọwan?

14-15. (a) Me yo fori na ha uphẹn riẹn nọ ruẹ ọmudu ọwan, marhẹ ene ru ruie? (b) Marhẹ Proverbs 4:20-22 o ru ha userhumu rẹn ọwan sabu mẹrẹn erere nẹ isese i Baibol omobọ ọwan? (Se ekpeti na “ Oborẹ ene ru Sabu Roro Kodo.”)

¹⁴ Na sẹrorẹ ọmudu ọwan, ene vi kwurhu ighwe na neneyo iroro esọsọ i ja rha ruiẹ, ọrẹn, ene ji rhie yi neneyo omamọ iroro i ji ruiẹ. Rharhumu roro kpahen udje amwa na. Ohworho rọ dẹrẹ anurẹsẹ na o kwurhu ighwe na orhianẹ evwreghrẹn a sa, ọrẹn uvwre ọke ọrọrọ, no rhie ighwe amwa na neneyo a sabu kpare emaren ọrhẹ ekwakwa erọrọ ruẹ uvuien. Orhianẹ aye i vwe rhie ighwe na-a, orhọmo ono kpe ihworho ri ha uvuẹn amwa na. Omaran o ji fo ne rhe rhie ọmudu ọwan firhọ neneyo iroro i Jehova ọ sabu sun ọwan.

¹⁵ Baibol na o vwo iroro i Jehova, omarana erhe se yi, na lẹrhẹ iroro i Jehova nọ hobọte oborẹ e roro ọrhẹ idjaghwẹ ra kpara. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ isese i Baibol ọwan? Ẹrhomo ọ ghanranren omamọ. Omizu ọmase owu nọ tare: “Mie ki se i Baibol na, mia nẹrhomo vwe i Jehova ‘nọ lẹrhẹ mẹ dabu mẹrẹn ekwakwa irhorhomu’ ri ha uvuẹn Ẹmro ọnẹyen.” (Ps. 119:18) O ji fo ne roro kodo kpahen oborẹ e seri. Arha nẹrhomo vwe i Jehova, se i Baibol na, jeghwai roro kodo kpahiẹn, Ẹmro na no te ọmudu ọwan, ọwan ni ne ji vwo ẹguọlọ kpahen iroro i Jehova.—Se Proverbs 4:20-22; Ps. 119:97.

16. Erere ego yẹ ihworho buebun i mẹrẹn nẹ ẹkwaphiẹrhotọre i JW Broadcasting ne?

¹⁶ Izede ọrọrọ ra na ha uphẹn rẹn iroro i Jehova no sun ọwan, yẹ ọrẹ ene nughe i JW Broadcasting^®. Esa ọrhẹ ane owu ni tare: “JW Broadcasting kibiamo kibiamo ghini ẹkpahenrhọ rẹn ẹrhomo ame! Aye a ha omẹgbanhon rẹn ame jeghwai gogo ẹhẹn ame viẹ orhianẹ ame e mwuomarhọ yanghene ame ọvo yi havwiẹ. Ame e ji kporo ijoro i JW Broadcasting na ọke ephian. Ame e kporo aye ọke ame e sere emaren, ọke ame e ruẹ oghwa ame fuan, yanghene ame arha tobọ da iti.” Aruẹ ughe enana a ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ ọmudu ọwan. Aye e yono ọwan oborẹ ene ru roro jerẹ i Jehova jeghwai lẹrhẹ ọwan kẹnoma rẹn ọhiẹn re ne roro jerẹ Echu.

17-18. (a) Me yi 1 Kings 8:61 o djephia taghene ọ phia arha nyalele oborẹ e yono mie i Jehova? (b) Me ya na sabu yono nẹ udje Orodje Hezekiah? (c) Sekpahen ẹrhomo i David uvuẹn i Psalm 139:23, 24, me ya na sabu nẹrhomo kpahen?

¹⁷ Arha mẹrẹn erere fọkiẹ orhorhomu re ruru, esegburhomẹmro ọwan nọ gbanhanrhọ. (Jas. 1:2, 3) Oma nọ merhen ọwan nime i Jehova o serẹ ọwan emọyen, ọwan na jeghwai ruẹ omwemẹ  re ne ru oborẹ o je yi nọ gbanhanrhọ. (Prov. 27:11) Arha dẹrughwaroghwẹ ọdamuni, ọwan ne vwo uphẹn re ne djephia rẹn i Jehova taghene ọwan i guọlọ ha ẹga ro fiotọre riẹn. (Ps. 119:113) Habaye, ọwan ne djephia taghene a ga i Jehova rhẹ ọmudu ọsoso rọ guọlọ nyalale irhi enẹyen ephian jeghwai ruẹ ọhọriẹ.—Se 1 Kings 8:61.

¹⁸ Ọwan ina sabu ru sọ? Ee, nime ọwan ihworho ri vwa gba. Ọwan i rhe ru sọ, karorhọ udje Orodje Hezekiah. Ọye o ru sọ. Ọrẹn, nọ ghwẹriẹre jeghwai ga i Jehova rhẹ “ọmudu ọsoso.” (Isa. 38:3-6; 2 Chron. 29:1, 2; 32:25, 26) Omarana, jenẹ a tiẹn omẹdamu Echu rọ nọ riẹriẹ ọwan ne vwo iroro yi. O fori na nẹrhomo na sabu vwo “ọmudu rọ huvwele.” (1 Ki. 3:9; se Psalm 139:23, 24.) Ana sabu fuevwan kpahen i Jehova orhianẹ ọwan i sẹrorẹ ọmudu ọwan.