1-2. (a) Mesoriẹ o vwo gbe ọwan unu taghene i Jesu o yonirin ọwan izede ọlolọhọ sekpahen oborẹ ene ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen lele? (b) Iruemru i Jesu ego ye ne yono kpahen?

WU NA sabu dje kpahen oborẹ ọ phia uvuẹn Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu re ruẹ kẹgbukpe kẹgbukpe? Itiọrurhomẹmro, buebun ọwan i rhe oborẹ e ruẹ uvuẹn Ẹkarorhọ Uhwu na. Mesoriẹ? Fọkime irueruo na ọ gbanho-on. Ọrẹn, ọnana irueruo oghẹnrensan. Omarana, ana sabu nọ, ‘Mesoriẹ ẹkwaphiẹrhotọre na ọ lọhọ omaran?’

² Uvwre ọke i Jesu o ghwoghwo uvuẹn otọrakpọ na, e rherie rhẹ ohworho ro yono urhomẹmro eghoghanren izede ọlolọhọ neneyo ihworho i sabu vwẹruọ ye. (Matt. 7:28, 29) Omarana, no yonirẹ ọwan izede ọlolọhọ ro ji mwidjẹn sekpahen oborẹ ene ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu * ọnẹyen lele. Jenẹ a dabu yono kpahen ẹkwaphiẹrhotọre Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na ọrhẹ ekwakwa ezẹko ri Jesu ọ tare jeghwai ru. Ọwan ni ne vwẹruọ oborẹ i Jesu o ru dje omeriotọre, uduefigbere ọrhẹ ẹguọlọ phia, ne ne ji yono oborẹ ene ru hẹrokelie.

3. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn i Matthew 26:26-28, marhẹ Ẹkarorhọ Uhwu ri Jesu ọ ha mwu ọ lọhọ te, me yẹ ekwakwa eva rọ ha ruie na i mevirhọ?

³ Jesu ọ ha Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen mwu ọke ọye ọrhẹ inyikọ ye awan 11 ri fuevwan a havwiẹ. Nọ ha oborẹ aye i re  hẹrhẹ uvuẹn orẹ Ọnyavrẹn na ha Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen mwu. (Se Matthew 26:26-28.) Ibrẹdi ro vwo phie ọrhẹ enyo ri hẹrhẹre yọ ha ruiruo. Jesu nọ ta rẹn idibo yi taghene ekwakwa eva erana i mevirhọ ugboma ọrhẹ ọbara ye rọ nọ ha kpahontọre rẹn aye phẹrẹkpẹ. Ọkezẹko, o gbe inyikọ na unu taghene irueruo ọnana ọ lọhọre omana-a. Mesoriẹ?

4. Marhẹ urhebro ri Jesu ọ yẹ i Martha o ru lẹrhẹ ọwan vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ i Jesu o ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen lọhọ?

⁴ Roro kpahen oborẹ ọ phiare ibiamo ezẹko ri kerhumu, ọke i Jesu o ghwoghwo te ẹgbukpe esa ne no riẹ oghwa igbehian yen re se Lazarus, Martha, ọrhẹ Mary. Jesu no yono aye uvuẹn oghwa rẹ aye e ronmoma na. Martha ọ ji ha oghwa na ọrẹn ọ sabu kpomavi-i, nime o mwuegbe emaren rẹn ọpha rọ kọn bruie rhe na. Ọke i Jesu ọ mẹrẹn ọnana vwrurhe, nọ kpọ i Martha vi jeghwai lẹrhiẹ rhe taghene o rhiẹ ekwakwa buebun ya guọlọre-e. (Luke 10:40-42) Ọke rọ joma kurhẹ inọke ezẹko ne ki kpe i Jesu, nọ ji ha urhebro ọnẹyen na ruiruo. O ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen lọhọ. Me yẹ ọnana o yonirin ọwan kpahen i Jesu?

5. Me yẹ irueruo ọlolọhọ ọnana o dje kpahen i Jesu, marhẹ ọnana o ru serhọ rhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Philippians 2:5-8?

⁵ Jesu o dje omeriotọre phia uvuẹn oborẹ ọ tare jeghwai ru. Omarana, o vwo gbe ọwan unu taghene o dje omeriotọre phia uvuẹn ason re kpe yi-i. (Matt. 11:29) Jesu o rheri taghene ọ guọlọ ha arhọ ye kpahontọre fọkiẹ ituakpọ, o ji rhe taghene i Jehova ọnọ rhọmiẹ riẹ odjuwu no rhiẹ Orodje. Udabọ ọrana, ọ guọlọ ha ujiri rẹn omayen nyoma o ruẹ Ẹkarorhọ ọduado-o. Ukpomaran, nọ ta rẹn idibo yi taghene aye i karorhọ ye kẹgbukpe kẹgbukpe nyoma irueruo ọlolọhọ rọ ha mwu na. (John 13:15; 1 Cor. 11:23-25) Irueruo ọlolọhọ ọrana o djephia taghene i Jesu ọ vwọ kparoma-a. Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ sabu merhen ọwan re rhe taghene Orodje ọwan o vwo omeriotọre.—Se Philippians 2:5-8.

6. Marhẹ ene ru hẹrokele omeriotọre i Jesu arha dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn?

⁶ Marhẹ ene ru hẹrokele omeriotọre i Jesu? Ana sabu ru ọnana nyoma ana ha edamẹ awọrọ karo rẹn erẹ ọwan. (Phil. 2:3, 4) Roro kpahen ason rọ kẹta uvuẹn akpenyerẹn i Jesu uvuẹn otọrakpọ na. Jesu o rheri taghene ono hwu  uhwu omiamiamo phẹrẹkpẹ; udabọ ọrana o vwo ọdamẹ kpahen inyikọ ye ri fuevwan, ri ne mwuomarhọ orho hwu. Omarana, nọ ha ason ọrana yono aye, ha urhebro rẹn aye jeghwai yẹ aye imwẹro. (John 14:25-31) Jesu ọ ha izede omeriotọre ha edamẹ awọrọ karo rẹn ọnẹyen. Ọrana ghini omamọ udje dẹn!

7. Marhẹ i Jesu o ru dje uduefigbere phia ogege ọ ha Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen mwu?

⁷ Ogege i Jesu ọ ha Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen mwu hin, no dje uduefigbere ọduado phia. Izede ọgo? Jesu o rhiabọ dede ọhọre Ọsẹ ye, dedevwo o rheri taghene ọnana ono lele fi uhwu ọnẹyen ọrhẹ ọrẹ ana mọrenfian bariẹn taghene ọ tẹmro aghwa. (Matt. 26:65, 66; Luke 22:41, 42) Jesu ọ sẹrorẹ emevigbanhon ọnẹyen neneyo ọ sabu ruẹ odẹ i Jehova fon, hobọtua usun i Jehova, jeghwai rhiẹ izede firhọ neneyo ituakpọ i sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Ọke owu ọvo na, Jesu no ji mwuegbe idibo yi hẹrhẹ oborẹ aye ina dẹrughwaroghwu phẹrẹkpẹ.

8. (a) Me yi Jesu ọ ta rẹn inyikọ ye ri fuevwan? (b) Dedevwo i Jesu o hwu te ẹgbukpe ezẹko ne, marhẹ yẹ idibo yi i ru djephia taghene aye i nyalele udje uduefigbere yi?

⁸ Jesu o ji dje uduefigbere phia, nime o roro kpahen ọfiamu ọnẹye-en, ukpomaran nọ tẹnrovi edamẹ inyikọ ye ri fuevwan kpahiẹn. Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen rọ ha mwu ọke ro le i Judas ruẹ otafe hin, ọnọ karorhọ ihworho ra djẹha na kpahen oborẹ ọbara i Jesu ọ ghanren te, ọrhẹ erere aye ina mẹrẹn nime aye i ha usuẹn ọphọ ọkpokpọ na. (1 Cor. 10:16, 17) Neneyo idibo na i djephia taghene aye i mwuovwan rẹ aye ine lelie sun, Jesu nọ ta rẹn idibo yi oborẹ ọye ọrhẹ i Jehova  i guọlọ mie aye. (John 15:12-15) Jesu nọ ji ta rẹn idibo yi kpahen edamuni rẹ aye ina dẹrughwaroghwu obaro na. Jesu nọ hunute omamọ udje ọnẹyen, nọ ha urhebro rẹn idibo yi nẹ aye i “fiudugbere!” (John 16:1-4a, 33) Ọke ẹgbukpe ezẹko a vrẹn hin, idibo i Jesu i ji vwo uruemru omẹhakpahontọre ọrhẹ uduefigbere. Dedevwo aye i rheri taghene aye ina rioja, aye i ji fiudugbere hobọtua owuowọnwan izede sansan.—Heb. 10:33, 34.

9. Marhẹ ene ru hẹrokele uduefigbere i Jesu?

⁹ Inyenana, ọwan a ji hẹrokele uduefigbere i Jesu. Jerẹ udje, a guọlọ uduefigbere na sabu ha userhumu rẹn imizu ọwan ra kparahasua fọkiẹ esegburhomẹmro aye. Ọkezẹko, a tobọ fi imizu ọwan rhẹ ekanron ọrẹ erhierhi. Ọrana ọrhọ phia, ọwan ne ru oborẹ ana sabu ru ephian, tobọ te ọrẹ ana chochọn aye. (Phil. 1:14; Heb. 13:19) Izede ọrọrọ ra na họhọ i Jesu yẹ ọrẹ ene ghwoghwo “rhẹ uduefigbere.” (Acts 14:3) Jerẹ i Jesu, e brorhiẹn re ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na, ọrhọ tobọ rhianẹ ihworho i kparehaso ọwan. Ọrẹn, ọkezẹko, ana sabu mẹrẹnvwrurhe taghene uduefigbere ọwan ọ gbanhon te-e. Me ye ne ruo?

10. Me yo fori ne ru ikprughwre ezẹko ne ki ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu na, mesoriẹ?

¹⁰ Ana sabu ruẹ uduefigbere ọwan gbanhon nyoma ene roro kpahen ifiẹrorhọ re vwori fọkiẹ izobo otan ọrẹ i Kristi. (John 3:16; Eph. 1:7) Ikprughwre ezẹko ne ki ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na, ọwan ephian i vwo uphẹn oghẹnrensan re ne ruẹ ọdaremẹro re vwo kpahen izobo otan na gbanhonrhọ. Uvwre ọke ọrana, nyalele isese i Baibol ọrẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na kpẹnkpẹnkpẹn, nẹrhomo kpahen oborẹ wu seri, jeghwai roro kodo  kpahen ekwakwa ri phiare e ki kpe i Jesu. Ọke ọrana, erhe koko re ne ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu na, ọwan ni na dabu vwẹruọ oborẹ ibrẹdi ọrhẹ enyo na i mevirhọ ọrhẹ oborẹ izobo otan na ọ ghanren te. Erhe vwo ọdaremẹro kpahen obọre i Jehova ọrhẹ i Jesu i ru rẹn ọwan ne, jeghwai vwẹruọ oborẹ ọwan ọrhẹ ekrun ọwan e ru mẹrẹn erere, ifiẹrorhọ ọwan nọ gbanhanrhọ, ọwan ne ji vwo omwemẹ re ne fiudugbere ye toba.—Heb. 12:3.

11-12. Me ye yono kpahen ne?

¹¹ Ọwan i yono ne taghene Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na, ọ karorhọ ọwan kpahen izobo otan na, kugbe omeriotọre ọrhẹ uduefigbere ri Jesu o djephia. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen ọwan taghene i Jesu ro rhiẹ Orherẹn Ọduado ọwan obẹ odjuwu rọ rẹ fọkiẹ ọwan, o ji vwo omamọ iruemru erana me te inyenana! (Heb. 7:24, 25) Na sabu dje ọdaremẹro phia, o fori ne rhe riẹ Ẹkarorhọ Uhwu na jerẹ oborẹ i Jesu o jurhie rẹn ọwan. (Luke 22:19, 20) Ọwan e ruẹ ọnana uvuẹn ẹdẹ ro se rhẹ Nisan 14, ro ji rhiẹ ẹdẹ rọ mai ghanren uvuẹn ẹgbukpe na.

¹² Fọkime Ẹkarorhọ Uhwu na ọ lọhọre, na sabu vwẹruọ emru ọrọrọ ro mwu i Jesu me hwu rẹn ọwan. Ọke ọ ha otọrakpọ na, ihworho i rherie nyoma uruemru ọnana. Ọrana uruemru ọgo?

13. Me i John 15:9 ọrhẹ 1 John 4:8-10 i ta kpahen ẹguọlọ ri Jehova ọrhẹ Jesu i djephia, ayọmo yi na mẹrẹn erere nẹ ẹguọlọ aye?

¹³ Jesu o dje ẹguọlọ ro vwo kpahen ọwan phia uvuẹn i kemru kemru ro ruru. (Se John 15:9; 1 John 4:8-10.) Ọrọ mai ghanren, ẹguọlọ ri Jesu o vwori yọ lẹrheriẹ hwu fọkiẹ ituakpọ. Sẹ a ha usuẹn eri ne leli Jesu sun yanghene usuẹn igegede ereva na, ọwan ephian i mẹrẹn erere nẹ ẹguọlọ ri Jehova ọrhẹ ọmọyen i dje rẹn ọwan nyoma izobo otan na ne. (John 10:16; 1 John 2:2) Habaye, ekwakwa ra ha ruiruo ọke re ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu na, o djephia taghene i Jesu o roro rẹn idibo yi. Izede ọgo?

14. Izede ego yi Jesu o ru dje ẹguọlọ rẹn idibo yi?

¹⁴ Jesu o dje ẹguọlọ rẹn ihworho ri ne lelie sun nyoma ọ ha irueruo rọ lọhọre mwu ukperẹ ono rhiẹ irueruo rọ gbanhonron omamọ. Rẹ ọke ọ nyarhẹn, idibo i Jesu ri ne lelie sun ine ji rhe ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu na kẹgbukpe kẹgbukpe udabọ erhirhiẹ rẹ aye i havwọ tobọ te uvuẹn ekanron. (Rev. 2:10) Aye i sabu huvwele i Jesu? Ee, aye i sabu ruie!

15-16. Marhẹ yẹ imizu ezẹko i ru ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na udabọ erhirhiẹ egbogbanhon?

¹⁵ Me te inyenana, Ilele Kristi urhomẹmro a damoma nẹ aye i ji ru Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na. Aye a damoma nyalele udje i Jesu sekpahen oborẹ ene ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu na lele, tobọ te uvuẹn erhirhiẹ egbogbanhon. Djokarhọ idje enana. Ọke Omizu Harold King ọ ha ekanron obẹ i China, nọ vi damoma omamọ neneyo ọ sabu ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu na. Nọ ha izede ẹghwanren ha ekwakwa ro vwori mwuegbe ibrẹdi na ọrhẹ enyo na. Ọye no ji kele ọke Ẹkarorhọ Uhwu na o se rhọ uvuẹn ẹgbukpe na. Ọke Ẹkarorhọ Uhwu na o te, ọye ọvo nọ so ijoro, nẹrhomo jeghwai ha ẹmro phia.

¹⁶ Gbe roro kpahen udje ọrọrọ. Imizu emẹse ezẹko re fi rhẹ ekanron uvwre ọke re fiuvweri akpọ ephian ọreva, i fi arhọ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn nẹ aye i sabu ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na. Ọrẹn, nime Ẹkarorhọ Uhwu na ọ lọhọre, aye ni  sabu ruie ọrẹ odjahen. Aye ni tare: “Ame i mevi kinhariẹ aga ọkokamu owu rẹ ame i fi ibrẹdi ọrhẹ enyo na rhọ, ame ni ha ewun ọfuanfon rhurhie. Ame ni ha i candle tu, nime ukpẹ ẹlẹtriki ọnọ lẹrhẹ ihworho rhe kpahen oborẹ ame e ruẹ. . . . Ame ni rharhumu vive rẹn i Jehova taghene ame ina ha ọsoso omẹgbanhon ame ruẹ odẹ ye fon.” Ọrana ghini esegburhomẹmro ọgbogbanhon rẹ imizu emẹse na i djephia! Jesu o ji dje obọdẹn ẹguọlọ phia ra mẹriẹn taghene o ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen lọhọ!

17. Enọ ego ọyẹ ana sabu nọ oma ọwan?

¹⁷ Rẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu o tiẹ kẹrẹ ne na, o fori na nọ oma ọwan enọ enana: ‘Marhẹ mi ne ru hẹrokele ẹguọlọ i Jesu? Mie roro kpahen edamẹ mẹ ghwẹ erẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na? Mi guọlọre nẹ imizu mẹ i ru vrẹn oborẹ aye ina sabu ru, gbinẹ mi rhe ekete omẹgbanhon aye o teri?’ O fori na hẹrokele i Jesu jeghwai dje “ẹguọlọ okokodo” phia.—1 Pet. 3:8.

18-19. (a) Imwẹro ọgo ya na sabu vwo? (b) Me wu brorhiẹn wu ne ruo?

¹⁸ Phẹrẹkpẹ vwaran, erhe ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu ghwomara-an. Ọke i Jesu ọnọ rhiọ uvwre ọke ukpokpogho rode na, ọye no no koko ihworho ri ne lelie sun ri ji hẹrhẹ uvuẹn otọrakpọ na riẹ odjuwu, ọke ọrana erhe ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu ghwomara-an.—1 Cor. 11:26; Matt. 24:31.

¹⁹ Arha dobọ Ẹkarorhọ Uhwu na ji dede, o mwurun ọwan ẹro taghene ihworho i Jehova ina rha karorhọ taghene ọke i Jesu ọ ha irueruo ọrana mwu, o dje omeriotọre, uduefigbere ọrhẹ ẹguọlọ phia. Ọke ọrana, ihworho ri ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu ọke ọnana, ni na nẹ iyẹnrẹn irueruo oghẹnrensan ọnana rẹn ọsoso ihworho re nyerẹn, nẹ aye i ji mẹrẹn erere nie. Ọrẹn, na sabu mẹrẹn erere ọke ọnana, o fori na hẹrokele omeriotọre, uduefigbere ọrhẹ ẹguọlọ i Jesu. Erhe ruẹ ọnana, o mwurun ọwan ẹro taghene ana mẹrẹn ebrurhọ i Jehova.—2 Pet. 1:10, 11.