1. Jerẹ Orodje David, onọ ọgo yẹ ọwan ezẹko ina sabu nọ?

ỌWAN ephian i guọlọ nyerẹn akpọ ọfọfọ ro ji vwo ufuoma. O vwo ohworho ro vwo omamerhomẹ kpahen ọfiamu-u. Ọrẹn, ọkezẹko ọwan a sabu vwo ọfiamu. Itiọrurhomẹmro, idibo i Jehova ezẹko ina sabu nọ aruẹ onọ rẹ Orodje David ọ nọ i Jehova: “Marhẹ ono jiri te mi ne vwo ọfiamu, ọrhẹ emiamiamo uvuẹn ọmudu mẹ kẹdẹkẹdẹ?”—Ps. 13:2.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Dedevwo a sabu vabọ uduebro ọke ephia-an, ọrẹn ana sabu suien. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ekwakwa ezẹko ri na sabu lẹrhẹ ọwan vwo ọfiamu. Orho ru, ne ne yono idjaghwẹ erhan ri na ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ ẹhẹn ọfọfọ, ọke re nyerẹn ghele ebẹnbẹn ọwan.

3. Ọhiẹn ego yẹ ọwan a dẹrughwaroghwẹ, marhẹ ene ru kẹnoma rẹn aye?

³ O vwo ekwakwa ezẹko ra na sabu sun, yanghene ra na ja sabu sun, ri na lẹrhẹ ọwan vwo ọfiamu. Jerẹ udje, a sabu suẹn uchunu igho ra ha dẹ emaren, ewun, yanghene kwosa oghwa ro rierun kẹgbukpe kẹgbukpe-e, yanghene a sabu suẹn uchunu ọgbọ rẹ ihworho re lele wian yanghene re lele riẹ isukuru ina damu ọwan te, ne vwobọrhọ ofian ẹmọren yanghene irueruo ọfanrhiẹ-ẹn. Habaye, a sabu fiobarhọ irueruo ọkon rọ phia uvuẹn ekete re rhirhiẹ-ẹ. Ọwan a dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn enana fọkime e rhirhiẹ akpọ rẹ ihworho buebun i vwa nyalele iruemru-urhi  Baibol na. Echu, ro rhiẹ osolobrugwẹ akpọ ọnana, o rheri taghene ihworho ezẹko ina ha uphẹn rẹn “ọfiamu kpahen enyerẹn ọnana” nọ lẹrhẹ aye dobọ ogame i Jehova ji. (Matt. 13:22; 1 John 5:19) Ọnana yọ soriẹ akpọ na ọ vuọn rhẹ ebẹnbẹn sansan!

4. Me ya na sabu ru arha ha erhirhiẹ ọhiẹn ọgbogbanhon?

⁴ Ana sabu vwo ọfiamu ọgbogbanhon kpahen ebẹnbẹn ọwan. Jerẹ udje, ana sabu brudu taghene igho re vwori ra na dẹ oborẹ a guọlọre ọkamu phan, yanghene ana sabu kpomu rọ nọ jọ lẹrhẹ ọwan sabu wian, yanghene iruo ọwan ọnọ sabu va ọwan obọ. Ana sabu brudu taghene ene se nẹ ogame i Jehova arha damu ọwan ni. Phẹrẹkpẹ, Echu ọnọ ha ihworho yi kparehaso idibo i Jehova, ọrana ọnọ ji sabu lẹrhẹ ọwan brudu sekpahen oborẹ ene ruo. Ana sabu roro, ‘Ọ sọre mi ne brudu kpahen ekwakwa erana?’

5. Me yi Jesu o mevirhọ ọke rọ ta: ‘Dobọ ọfiamu ji’?

⁵ E rheri taghene Jesu ọ ta rẹn idibo yi: Are i ‘dobọ ọfiamu ji.’ (Matt. 6:25) Ọnana no mevirhọ taghene e vwo ọfiamu izede owuorowu-u? Ẹjo! Fọkime, ezẹko usuẹn ihworho ri fuevwan ga i Jehova ọke ahwanren i vwo ọfiamu, ọrẹn Jehova o ji vwo ekwerhọ kpahen aye. * (1 Ki. 19:4; Ps. 6:3) Jesu ọ yẹ ọwan imwẹro. Ọ guọlọ taghene e vwo ọfiamu kpahen akpenyerẹn ọwan, te erhirhiẹ rọ nọ lẹrhẹ ọwan sẹrerhumuji ogame i Jehova-a. Omarana, marhẹ ene ru sun ọfiamu ọwan?—Se ekpeti na “ Oborẹ Ene Ruie Lele.”

6. Lele oborẹ ọ ha Philippians 4:6, 7, me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo uruemru ọfọfọ?

⁶ (1) Nẹrhomo ọke ephian. Ilele Kristi ra dẹrughwaroghwu ọhiẹn ọgbogbanhon, ina sabu mẹrẹn omefuon aye i rha nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye. (1 Pet. 5:7) Jehova ọnọ sabu kpahenrhọ ẹrhomo ọnọ, nyoma rọ nọ yọ “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ rọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe [ituakpọ] ephian.” (Se Philippians 4:6, 7.) Jehova ono tiobọnu ufuoma ọrana wẹn nyoma ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen.—Gal. 5:22.

7. Me yo fori na karorhọ ọke ra nẹrhomo vwe i Jehova?

⁷ Ọke ra nẹrhomo vwe i Jehova, o fori ne rhie ọmudu ọwan firhọ riẹn. Ta kpahen ebẹnbẹn wu vwori na riẹn, jeghwai ta riẹn oborẹ o ru hobọte owẹwẹ ne. Orho vwo oborẹ wu na sabu ru kpahiẹn, ta riẹn no tiobọnu ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon wu ne ruie wẹn. Orhianẹ ebẹnbẹn na oborẹ wu na ja sabu sun, ta rẹn Jehova nọ ha userhumu wẹn ne wu je vwo ọfiamu kpahiẹn phan. Wu rha hunute ebẹnbẹn wu vwori uvuẹn ẹrhomo, orho ru wu na mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ dabu kpahenrhọ ye fiotọre. Orhianẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ye ogege-e, wu vwe fiobọrhotọre-e. Jehova ọ guọlọre ne wu hunute ebẹnbẹn wu vwori riẹn, ne wu ji gbromarhọ ẹrhomo.—Luke 11:8-10.

8. Me yo fori na hunute uvuẹn ẹrhomo ọwan?

⁸ Ọke wu rha ha ọfiamu enọ vwe i Jehova ọrẹ ẹrhomo, jeghwai ha ẹmro ekpẹmẹ ba ẹrhomo na. O fori na hunute ebrurhọ ra mẹrẹn ne uvuẹn ọke ra tobọ dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Orhianẹ wa sabu ha ẹmro ri fori e dje ọdamẹ ọnọ  phia-a, karorhọ taghene Jehova ọ sabu kpahenrhọ ẹrhomo rhẹ ẹmro elolọhọ jerẹ ‘Biko ha userhumu mẹ!’—2 Chron. 18:31; Rom. 8:26.

9. Marhẹ ene ru mẹrẹn obọdẹn omefuon?

⁹ (2) Hẹroso ẹghwanren i Jehova, ukperẹ ono rhiẹ ọnọ. Uvuẹn ọke ahwanren, itu Assyria ni djofẹn mwu ihworho i Judah. Omarana, nẹ aye i je se rhọ abọ itu Assyria, aye ni guọlọ userhumu mie itu Egypt. (Isa. 30:1, 2) Jehova nọ ha orhetio rẹn aye taghene fọkime aye i hẹroso itu Egypt, aye ina mẹrẹn oghwọghọ. (Isa. 30:7, 12, 13) Nyoma Isaiah, Jehova nọ ta rẹn ihworho na oborẹ aye ine ru mẹrẹn obọdẹn omefuon. Jehova nọ tare: “Omẹgbanhon are ono rhiẹ ọrẹ are ine vwo uruemru ọfọfọ ji dje ẹruẹhaso phia” kpahen Jehova.—Isa. 30:15b.

10. Me yẹ erhirhiẹ ezẹko ene ru dje ẹruẹhaso phia kpahen Jehova?

¹⁰ Ọkiọgo ya na hẹroso i Jehova? Roro kpahen idje ezẹko. Me wu ne ruo orhianẹ wu mẹrẹn iruo ra na dabu kwosa obuebun wẹn, ọrẹn ọnọ ha ọke ọnọ jeghwai hobọte ogame wa harẹn Jehova? Yanghene ohworho uvuẹn ekete wa wian, no vwo ojemẹ rọ nọ rọnmuọ, ọrẹn rhẹ ohworho ro bromarhame uvuẹn ukoko i Jehova-a. Yanghene gbe rorie taghene owuọwan uvuẹn ekrun ọnọ nọ ta wẹn taghene: “Ene lo nẹ ekrun na orhianẹ wu na ga i Jehova.” Uvuẹn erhirhiẹ enana, wu vwo orhienbro ọgbogbanhon wu ne bru, ọrẹn uvuẹn erhirhiẹ owuowu, Jehova ọnọ yọ ọkpọvi wu guọlọre. (Matt. 6:33; 10:37; 1 Cor. 7:39) Ọrẹn, onọ na yẹ, wu na hẹroso ọkpọvi na jeghwai haye ruiruo?

11. Iyẹnrẹn i Baibol ego ye ne yono kpahen na sabu sẹrorẹ ẹhẹn ọfọfọ arha dẹrughwaroghwu ẹkparehaso?

¹¹ (3) Yono nẹ omamọ idje ọrhẹ orharhere idje. Baibol na o vwo iyẹnrẹn buebun ri dje ọghanronmẹ ra na sẹrorẹ ẹhẹn ọfọfọ jeghwai hẹroso i Jehova. Ọke re yono kpahen iyẹnrẹn enana, djokarhọ oborẹ ọ ha userhumu rẹn idibo i Jehova sẹrorẹ ẹhẹn ọfọfọ udabọ ẹkparehaso ọgbogbanhon. Jerẹ udje, ọke oghwa ẹghware itu Jew rọ mai rierun, o jurhi rẹn inyikọ na nẹ aye i dobọ aghwoghwo ji, ofẹn o mwu inyikọ na-a. Ukpomaran, aye ni fiudugbere ta: “Ame ina vi huvwele Osolobrugwẹ taghene ọye yo suẹn ukperẹ ono rhiẹ ituakpọ.” (Acts 5:29) Ọke ra tobọ fa aye hin, inyikọ na e brudu-u. Mesoriẹ? Fọkime aye i rheri taghene Jehova ọrhẹ aye i gba havwiẹ. Jehova o vwo ekwerhọ kpahen aye. Omarana, aye ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na ọke ephian. (Acts 5:40-42) Ọrẹ ohọhọme, ọke i Stephen ọ dẹrughwaroghwu uhwu, ọ sẹrorẹ ẹhẹn ọfọfọ te erhirhiẹ ughwaro ọnẹyen “ọ họhọ ughwaro ọmakashe.” (Acts 6:12-15) Mesoriẹ? Fọkime o vwo imwẹro taghene oma ọ merhen i Jehova kpahiẹn.

12. Lele oborẹ ọ ha 1 Peter 3:14 ọrhẹ 4:14, mesoriẹ oma ọnọ merhen ọwan ọke arha kparehaso ọwan?

¹² Inyikọ na i vwo imwẹro ro fiotọre taghene Jehova ọrhẹ aye i gba havwiẹ. Ọ yẹre aye omẹgbanhon aye ine ru ekwakwa igbevwunu. (Acts 5:12-16; 6:8) Ọwan e vwo omẹgbanhon ọrana inyenana-a. Udabọ ọrana, Jehova ọ nyoma i Baibol na yẹ ọwan imwẹro taghene arha rioja fọkiẹ irueruo ọvwata, oma ọ merhiẹn kpahen ọwan, ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ono lele ọwan rhirhiẹ ye. (Se 1 Peter 3:14; 4:14.) Omarana, ukperẹ ana tẹnrovi oborẹ ana kpahenrhọ ye lele ọke arha dẹrughwaroghwu ekparehaso ọgbogbanhon ọke rọ sa, o fori na tẹnrovi oborẹ ene ru vwo  uduefigbere vwana kpahen omẹgbanhon i Jehova ọnọ hẹrote ọwan jeghwai simi ọwan. Jerẹ oborẹ idibo erukaro na i ruru, o fori na hẹroso ive i Jesu: “Mi na yẹ are ẹmro ọrhẹ ẹghwanren neneyo ọsoso ihworho ra kparehaso are i ja rha sabu lele are tiẹmro yanghene frẹfro kpahiẹn.” Jesu ọ yẹre ọwan imwẹro: “Nyoma edirin are, are ina sẹrorẹ arhọ are.” (Luke 21:12-19) Habaye, karorhọ taghene Jehova ọ sẹrorẹ kemru kemru ro sekpahen idibo yi ri fuevwan ri hwuru rhẹ iroro yi. Jehova ọnọ rhọmọ aye rhẹ iyẹnrẹn erana.

13. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere ọke erhe yono nẹ idje ihworho ri vwe vwo ẹhẹn ọfọfọ jeghwai hẹroso i Jehova?

¹³ Ana ji sabu yono nẹ idje ihworho ri vwe vwo ẹhẹn ọfọfọ jeghwai hẹroso i Jehova. Ọke erhe yono kpahen erharhere idje erana, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn aruẹ orusọ aye. Jerẹ udje, uvuẹn ọtonrhọ usun Orodje Asa ọrẹ Judah, ọye ọ hẹroso i Jehova ọke egba uvweri buebun a kparehaso aye, Jehova nọ yẹre aye efikparobọ. (2 Chron. 14:9-12) Ọrẹn ọke oru, ọke egba uvweri ọkokamu ọrẹ Orodje Baasha ọrẹ Israel a kparehasuiẹ, Asa nọ kwosa rẹn itu i Syria nẹ isodja aye i ha userhumu riẹn ukperẹ ọnọ hẹroso i Jehova no simie, jerẹ oborẹ o ru vrẹn ne. (2 Chron. 16:1-3) Habaye, uvuẹn ehion akpenyerẹn yen, ọke ro kpomu, ọ hẹroso i Jehova nọ ha userhumu riẹ-ẹn.—2 Chron. 16:12.

14. Me ya na sabu yono nẹ orusọ i Asa?

¹⁴ Ọke ọtonrhọ, Asa ọ hẹroso i Jehova ọke ro vwo ebẹnbẹn. Ọrẹn ọke oru, ọrhọ guọlọ userhumu i Jehova-a, ukpomaran ọye ọvo nọ damoma rọ nọ kwaphiẹ ebẹnbẹn na rhọ. Ọke ukaro, ọnọ sabu họhọ taghene irorẹdjẹ Asa ọnọ nekpẹn userhumu mie itu i Syria nẹ aye i hasuẹ Israel ọnọ sabu wian. Ọrẹn, efikparobọ na o jiri-i. Jehova nọ nyoma ọmẹraro ta riẹn: “Fọkime wu hẹroso orodje i Syria ọrẹn wa hẹroso i Jehova Osolobrugwẹ ọnọ-ọ, egba uvweri orodje i Syria ọ varuọ obọ ne.” (2 Chron. 16:7) Ana vi jomarhotọre ne je roro taghene ana sabu kwaphiẹ ebẹnbẹn ọwan rhọ, rọ nọ lẹrhẹ ọwan ja nekpẹn ọkpọvi mie i Jehova nyoma i Baibol na. Ọrhọ tobọ rhianẹ ene brorhiẹn okpakpa dede, o fori na hẹroso i Jehova, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo efikparobọ.

15. Me ya na sabu ru ọke re se i Baibol na?

¹⁵ (4) Yono eghwẹmro i Baibol rhẹ urhomu. Ọke we se eghwẹmro i Baibol ri djephia taghene e vwo omẹgbanhon ọke erhe vwo ẹhẹn ọfọfọ jeghwai hẹroso i Jehova, o fori na damoma fiẹ eghwẹmro enana rhẹ urhomu. Ne wu sabu ruie, wu na sabu se oghwẹmro na phia gorigori yanghene ya aye rhẹ ọbe, ne wu rha vwanriẹn aye se ọke ephian. Jehova ọ ta rẹn Joshua no se ọbe Urhi na ọke ephian izede ro no roro kodo kpahiẹn, neneyo ọ sabu ha ẹghwanren ruiruo. Aruẹ okarorhọ erana, ina ha userhumu riẹn fiẹ ofẹn rọ nọ sabu vwo uvuẹn erhirhiẹ rọ havwọ na kparobọ. (Josh. 1:8, 9) Eghwẹmro buebun uvuẹn i Baibol na, ina sabu yẹ ọwan ufuoma uvuẹn erhirhiẹ ri na lẹrhẹ ọwan vwo ọfiamu yanghene zofẹn.—Ps. 27:1-3; Prov. 3:25, 26.

16. Marhẹ i Jehova o ru ha ukoko na lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn ọfọfọ jeghwai hẹrosuiẹ?

¹⁶ (5) Kwomakugbe ihworho i Jehova. Jehova ọ ha imizu ukoko na ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹhẹn ọfọfọ jeghwai hẹrosuiẹ. Uvuẹn uyono ukoko, ọwan a  mẹrẹn erere nẹ ọkpọvi ra haphia, ẹkpahenrhọ imizu na ọrhẹ ẹmro urhebro re lele imizu na ta kugbe. (Heb. 10:24, 25) Ana ji sabu mẹrẹn urhebro ọduado ọke arha ta ebẹnbẹn ọwan rẹn igbehian ra hẹroso uvuẹn ukoko na. “Omamọ ẹmro” riẹ ugbehian ọwan ọ tare, ọnọ sabu lẹrhẹ ọfiamu ọwan riotọre.—Prov. 12:25.

17. Lele oborẹ ọ ha Hebrews 6:19, marhẹ ifiẹrorhọ kpahen Uvie na o ru lẹrhẹ ọwan sẹrorẹ ẹhẹn ọfọfọ udabọ ebẹnbẹn?

¹⁷ (6) Sẹrorẹ ifiẹrorhọ ọgbogbanhon. Ifiẹrorhọ Uvie na ọ họhọ “ọtan harẹn arhọ ọwan,” rọ yẹ ọwan omefuon udabọ erhirhiẹ egbogbanhon yanghene ọfiamu. (Se Hebrews 6:19.) Roro kodo kpahen obaro akpọ ri Jehova o ve kpahen, ọke ọrana orho vwo ebẹnbẹ-ẹn. (Isa. 65:17) Ha ẹhẹn rorie taghene wu ha akpọ ọkpokpọ ro vwo ufuoma, rẹ ekwakwa ibiobiomu i vwa phia. (Mic. 4:4) Wu ne ji ru ifiẹrorhọ ọnọ gbanhon ọke wa rha ta rẹn awọrọ kpahiẹn. Damoma vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọrhẹ ọrẹ e ruẹ idibo. Wu rhe ruẹ omaran, wu na sabu “vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen ifiẹrorhọ na ye te obẹta.”—Heb. 6:11.

18. Ebẹnbẹn ego ya na sabu rhiẹromẹrẹn obaro na, marhẹ ene ru fiẹ aye kparobọ?

¹⁸ Rẹ akpọ ọnana o riẹ ehion ne na, ene rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn ri na sabu lẹrhẹ ọwan vwo ọfiamu. Urhomu-ẹmro ro sun ẹgbukpe 2021, ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ebẹnbẹn erana jeghwai vwo ẹhẹn ọfọfọ, orhiẹ nyoma omẹgbanhon ọwa-an, ọrẹn nyoma ẹruẹhaso re ne vwo kpahen Jehova. Uvwre ẹgbukpe rọ sa na, jene djephia nyoma irueruo ọwan taghene a hẹroso ive i Jehova: “Omẹgbanhon are ono rhiẹ ọrẹ are ine vwo uruemru ọfọfọ ji dje ẹruẹhaso phia.”—Isa. 30:15.