1. Marhẹ ene ru ghwọghọ ọke kugbe rhẹ Jehova?

OMA ọ merhen ọwan ra na ghwọghọ ọke kugbe rhẹ ere vwo ẹguọlọ kpahen. Oma ọ dabu merhen eri rọnmọ ne aye ina ghwọghọ ọke kugbe. Iphuphẹn a riamerhen okugbe rhẹ igbehian aye ri kpẹnkpẹnren. Ọwan ephian a riamerhen okugbe rhẹ imizu ukoko na. Ọrẹn ọrọ maido, oma ọ merhen ọwan ra na ghwọghọ ọke kugbe rhẹ Jehova. E ruẹ ọnana nyoma ra nẹrhomo vwe yi, se i Baibol na, ji roro kodo kpahen ọhọriẹ ọrhẹ iruemru irhorhomu ro vwori. Ọke ra ghwọghọ kugbe rhẹ Jehova, ọ ghini ghanren omamọ!—Ps. 139:17.

2. Obẹnbẹn ọgo ya dẹrughwaroghwẹ?

² Dedevwo oma ọ merhen ọwan ra na ghwọghọ ọke kugbe rhẹ Jehova, ọrẹn e vwo obẹnbẹn. Ọwan e nyerẹn uvwre ọke ọgbogbanhon ra lẹrhiẹ bẹn re ne fiẹ ọke rhotọre ga i Jehova. Iruo ọwan, ewian ekrun ọrhẹ ewian eghoghanren erọrọ ina sabu ha ọke buebun mie ọwan, rọ nọ lẹrhẹ ọwan je vwo ọke ra na nẹrhomo, yono i Baibol na yanghene tobọ roro kodo kpahiẹn.

3. Me yẹ emru ọrọrọ rọ nọ sabu ha ọke ọwan?

³ O ji vwo emru ọrọrọ rọ ha ọke ọwan. Orhianẹ a jomarhotọre-e, ana sabu ha uphẹn rẹn ekwakwa ri vwa sọ ha nẹ ọke rẹ ọwan ine tikẹrẹ i Jehova rhọ. Jerẹ udje, je na ta kpahen omeronmo. Orhiẹ oborẹ oserhọ re ne ronmoma nẹ ewian ọwan. Ọrẹn irueruo omeronmo ri serhọ, ina sabu ha ọke ọwan te erhirhiẹ re ne je vwo ọke buebun rẹn ogame i Jehova. O fori na karorhọ taghene rhẹ omeronmo yẹ oborẹ ọ mai ghanre-en.—Prov. 25:27; 1 Tim. 4:8.

4. Me ye ne yono kpahen?

 ⁴ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ ọsoriẹ o fo ne brorhiẹn oborẹ ọ mai ghanren rẹn ọwan. Ene ji yono oborẹ ene ru dabu ha ọke ra na ghwọghọ kugbe rhẹ Jehova ruiruo izede ro serhọ, ọrhẹ oborẹ ene ru mẹrẹn erere.

5. Marhẹ eroro kodo kpahen urhebro rọ ha Ephesians 5:15-17, ono ru ha userhumu rẹn uphuphẹn brorhiẹn ri serhọ?

⁵Djẹ odjẹ rọ mai serhọ uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Iphuphẹn i vwo ọdamẹ kpahen izede rọ mai rhomu aye ine nyerẹn akpọ aye lele. Iyono uvuẹn isukuru ọrhẹ ihworho ekrun ri vwe rhiẹ Iseri Jehova, ina sabu ta rẹn aye nẹ aye i hatua isukuru eduado neneyo aye i sabu nyerẹn obọdẹn akpọ. Odjẹ ọrana ọnọ sabu ha ọke buebun mie aye. Obọrẹva ye, emiemọ ọrhẹ imizu ukoko na ina sabu jirie rẹn iphuphẹn nẹ aye i ha akpọ aye ga i Jehova. Me yọ nọ ha userhumu rẹn uphuphẹn ro vwo ẹguọlọ kpahen Jehova brorhiẹn ro serhọ? Ọnọ mẹrẹn erere, orho se ji roro kodo kpahen Ephesians 5:15-17. (Seyi.) Orho se eghwẹmro erana hin, ọnọ sabu nọ omayen: ‘Me yẹ “ọhọre i Jehova”? Orhienbro ego yi na lẹrhẹ oma merhiẹn? Odjẹ ọgo yọ nọ lẹrhe mẹ ha ọke mẹ ruiruo izede ro serhọ?’ Karorhọ, “ẹdẹ na i biomurun omamọ ne,” phẹrẹkpẹ ana ghwọghọ akpọ ọnana rẹ Echu ọ suẹn na. Ono rhiẹ emru ẹghwanren ra na ha akpọ ọwan ruẹ ekwakwa ri na lẹrhẹ oma merhen i Jehova.

6. Odjẹ ọgo yi Mary ọ djẹre, mesoriẹ o rhiẹ odjẹ ẹghwanren?

⁶Vwo ẹkwaphiẹrhotọre ri serhọ. Ọkezẹko, na dabu ha ọke ọwan ruiruo, o fori na djẹ usuẹn ekwakwa eva ri vwa sọ. Iyẹnrẹn i Baibol kpahen Jesu rọ kọn bru Mary ọrhẹ Martha uvuẹn oghwa aye, o dje urhomẹmro ọnana fiotọre. Oma ọ merhen i Martha ọke i Jesu o bru aye rhe, omarana nọ sere emaren buebun. Ọrẹn, omizie re se i Mary, nọ ha uphẹn ọrana ri Jesu ọ kọn bru aye na siyẹ kẹriẹ ji kerhọ oborẹ o yono. Dedevwo oborẹ i Martha o ruru ọ sọ-ọ, ọrẹn Jesu nọ tare taghene, Mary “ọ djẹ ẹkẹ orhorhomu.” (Luke 10:38-42) Emaren ri Mary ọ rere ẹdẹ ọrana ọnọ sabu sẹriẹ ẹro orho ru, ọrẹn e rheri taghene oborẹ o yono mie i Jesu ọ sẹriẹ ẹro-o. Jerẹ oborẹ i Mary o ni ibiọke ro vwori rhẹ Jesu ghanghanren, ọwan e ji ni ọke re vwori rhẹ Jehova ghanghanren. Marhẹ ene ru dabu ha ọke ọwan ruiruo?

7. Mesoriẹ ọ ghanren na nẹrhomo, ruẹ uyono omobọ, ji roro kodo?

⁷Vwẹruọ ye taghene ẹrhomo, uyono omobọ, ọrhẹ eroro kodo usuẹn ogame ọwan. Arha nẹrhomo, ọwan a tẹmro rẹn Jehova ro vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan. (Ps. 5:7) Erhe yono i Baibol na, ọwan e vwo “irherhe Osolobrugwẹ,” ro rhiẹ Esiri ẹghwanren ephian. (Prov. 2:1-5) Erhe roro kodo, ọwan e roro kpahen iruemru irhorhomu ri Jehova o vwori ọrhẹ egbemwuo igbevwunu ro vwo kpahen emama yen ephian. Ọnana ghini izede rọ mai rhomu wu na ha ọke ọnọ ruiruo. Ọrẹn, marhẹ ene ru dabu ha ibiọke re vwori na ruiruo?

8. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ i Jesu ọ ha ọke ọnẹyen ruriuo lele uvuẹn ato na?

⁸Orho serhọ, ha ekete kologho ruiruo.  Roro kpahen udje i Jesu. Bọmọke ọ ki tuẹn owian aghwoghwo yi rhọ, Jesu no rhirhiẹ uvuẹn ato na ẹdẹ 40. (Luke 4:1, 2) Uvuẹn ekete ọfọfọ ọrana, Jesu nọ sabu nẹrhomo vwe i Jehova ji roro kodo kpahen ọhọriẹ hariẹn. Ọrana nọ ha userhumu rẹn Jesu mwuegbe hẹrhẹ edamuni ro no rhiẹromẹren phẹrẹkpẹ. Marhẹ wu ne ru mẹrẹn erere nẹ udje i Jesu? Orhianẹ wẹwẹ owuọwan usuẹn ekrun ọduado, ọ vwọ phẹrẹ wu na mẹrẹn ekete ọfọfọ uvuẹn oghwa-a. Orhiomaran, wu na sabu guọlọ ekete ro serhọ uvuẹn otafe. Ọrana yẹ oborẹ i Julie o ruẹ, ọke rọ guọlọ kpọke nẹrhọmo vwe i Jehova. Ọye ọrhẹ esa ye erhirhiẹ oghwa ọkokamu owu obẹ France, ọ ji bẹn ra na mẹrẹn ekete ọfọfọ. Julie nọ tare: “Kẹdẹkẹdẹ ni mia nya riẹ ekete re ronmoma, mẹmẹ ọvo ina sabu rhirhiẹ avwaye, ni mia tẹnrovi oborẹ mie ruẹ ji dabu nẹrhomo vwe i Jehova.”

9. Udabọ ewian buebun ri Jesu o vwori, marhẹ o ru djephia taghene ọ ha ukẹro ọghoghanren ni onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova?

⁹ Jesu o vwo ewian buebun. Ọke rọ ha otọrakpọ na, otu ihworho buebun i lelirie nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ, aye ephian i guọlọre nọ kpomavi rẹn aye. Uvuẹn erhirhiẹ owu, “ọsoso amwa na ni kokori uvuẹn anurẹsẹ na” nẹ aye i sabu mẹriẹn. Udabọ ọrana, Jesu ọ kwaphiẹ ọke rhọ ro no ruẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova gbanhonrhọ. Bọmọke ọke ọ ki rhie mwuotọre, nọ guọlọ “ekete kologho” rọ nọ sabu ghwọghọ ọke kugbe rhẹ Jehova.—Mark 1:32-35.

10-11. Lele oborẹ ọ ha Matthew 26:40, 41, urhebro ọghoghanren ọgo yi Jesu ọ yẹ idibo yi uvuẹn ogba i Gethsemane, ọrẹn me yọ phiare?

¹⁰ Uvuẹn ason rọ kẹta ro rhiẹ onyakpọ, ọke owian aghwoghwo yi o hiẹn ne, Jesu nọ rharhumu guọlọ ekete ọfọfọ rọ nọ sabu roro kodo ji nẹrhomo. Ọ mẹrẹn ekete ọrana uvuẹn ogba i Gethsemane. (Matt. 26:36) Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, Jesu nọ yẹ idibo yi urhebro ọghoghanren kpahen ẹrhomo.

¹¹ Roro kpahen oborẹ ọ phiare. Ọke aye e te ogba i Gethsemane, ọke o se kodo ne, ọ tobọ vrẹn ikperinmi ason ne. Jesu nọ ta rẹn inyikọ ye nẹ aye i “rha dẹrẹ,” ọye nọ yọ nẹrhomo. (Matt. 26:37-39) Ọrẹn ọke rọ nẹrhomo, aye a merhẹn. Ọke rọ mẹrẹn aye ra merhẹn, Jesu nọ rharhumu ta rẹn aye nẹ aye i ‘rha dẹrẹ ji nẹrhomo ọke ephian.’ (Se Matthew 26:40, 41.) O rheri taghene ẹhẹn aye o seriotọre omamọ, oma ọ ji rhọ aye ne. Jesu no dje aruẹdọn phia ji ta taghene “ugboma na ọ vwiẹlẹre.” Ọrẹn, Jesu ọ rharhumu ya nẹrhomo  ọgbọ eva, ọke rọ ghwẹrioma rhe nọ mẹrẹn idibo yi ra merhẹn ukperẹ aye ina nẹrhomo.—Matt. 26:42-45.

12. Me ya na sabu ru orhianẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre yanghene oma ọ rhọ ọwan ra na nẹrhomo ọkezẹko?

¹²Djẹ ọke ro serhọ. Ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre yanghene oma ọnọ rhọ ọwan ra na nẹrhomo. Ọrhọ phia wẹn ne, omaran ọ ji phia rẹn awọrọ. Me wu na sabu ru? Ihworho buebun ra nẹrhomo vwe i Jehova uvuẹn ason, i mẹrẹnvwrurhe ne taghene ono rhomu aye i rha nẹrhomo owuọwọn ọke oma ọ vwọ ji rhọ aye phan. Awọrọ i djokarhọ ye taghene oborẹ aye i kpomavi lele, sẹ aye i siyẹ yanghene sighwẹ ọ ha userhumu rẹn aye. Ọrẹn, orhianẹ e vwo ọfiamu yanghene ẹhẹn ọwan o seriotọre ra na nẹrhomo vwo? Ta rẹn Jehova oborẹ oma o ruo lele. Wu na sabu vwo imwẹro taghene Jehova ono vwẹruọ.—Ps. 139:4.

13. Marhẹ ifonu yanghene ikọmputa ine ru lẹrhẹ ọwan ja kpomavi ọke ra nẹrhomo, ruẹ uyono omobọ yanghene riẹ uyono ukoko?

¹³Kpomavi rẹn oborẹ we yono. Orhiẹ ẹrhomo ọvo yẹ izede ene ru ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova gbanho-on. Uyono i Baibol omobọ ọrhẹ uyono ukoko ẹnya, ina ji ha userhumu rẹn ọwan tikẹrẹ i Jehova rhọ. O vwo oborẹ wu na sabu ru ne wu dabu ha ọke we ruẹ uyono omobọ, ji riẹ uyono ukoko ruiruo izede ro serhọ? Nọ oma, ‘Me yọ lẹrhe mẹ ja kerhọ uvuẹn uyono ukoko yanghene kpomavi rẹn uyono omobọ mẹ?’ Ọnọ sabu rhiẹ use ifonu, urhomu re dje vwo uvuẹn ifonu yanghene ekwakwa erọrọ ra ha ruiruo? Inyenana, iduduru ihworho buebun a ha ekwakwa enana ruiruo. Egba irherhe ezẹko i tare taghene ọke arha guọlọ tẹnrovi oborẹ e ruẹ, ifonu rọ kẹrerẹ ọwan ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan ja kpomavi. Ọgba irherhe owu ọrhọ ta: “Wu vwa tẹnrovi oborẹ we ruẹ-ẹ, ẹhọn ọ ha ekete ọrọrọ.” Ọgbọ buebun, bọmọke omẹvwa ọ ki tuan rhọ, a ta rẹn ọwan ne fiẹ ifonu yanghene ikọmputa ra ha ruiruo rhẹ erhirhiẹ rọ nọ ja suẹ edon rẹn awọrọ. Ana ji sabu ruẹ omaran orhianẹ ọwan ọvo yi havwiẹ, neneyo ifonu ọwan ọ jọ suẹ edon ọrhẹ ọyanghan rẹn ọwan ọke ra guọlọ yono kpahen Jehova?

14. Lele oborẹ ọ ha Philippians 4:6, 7, marhẹ i Jehova ono ru ha userhumu rẹn ọwan tẹnrovi oborẹ e ruẹ?

 ¹⁴Nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn kpomavi. Wu rha djokarhọ taghene ẹhọn ọ ha ekete ọrọrọ ọke we ruẹ uyono omobọ yanghene uvuẹn uyono ukoko, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn. Orhianẹ we brudu yanghene wu vwo ọfiamu, ọ vwọ lọhọ wu na tẹnrovi oborẹ we ruẹ-ẹ, ọrẹn o fori wu kpomavi rẹn oborẹ we yono na. Nẹrhomo ne wu vwo ufuoma ro no suẹn ọmuduo ọrhẹ “oghwa iroro” ọnọ.—Se Philippians 4:6, 7.

15. Erere ọgo ya na mẹrẹn arha ghwọghọ ọke kugbe rhẹ Jehova?

¹⁵ Wu rhe fi ọke rhotọre nẹrhomo, kerhọ, ji roro kodo kpahen Jehova, wu na mẹrẹn erere ọduado. Izede ọgo? Ọrukaro, wu ne brorhiẹn ri serhọ. Baibol na ọ yẹre ọwan imwẹro taghene “ohworho rọ nyalele ọvwẹghwanren ọnọ ghwanren.” (Prov. 13:20) Omarana, ọke wa ghwọghọ kugbe rhẹ Jehova ro rhiẹ Esiri ẹghwanren, ọnọ lẹrhuọ ghwanren rhọ. Wu na dabu vwẹruọ oborẹ wu ne ru lẹrhẹ oma merhiẹn rhọ, ọrhẹ oborẹ wu ne ru tiẹn odjẹ ri na lẹrhiẹ mwuomarhọ.

16. Marhẹ eyono kpahen Jehova ono ru lẹrhẹ ọwan rhiẹ omamọ iyono?

¹⁶ Ọreva, wu ne rhiẹ omamọ oyono. Ọke ra ha i Baibol na yono ohworho, ẹkẹ ọwan rọ mai ghanren ọrẹ ana ha userhumu riẹn tikẹrẹ i Jehova rhọ. Arha nẹrhomo vwe i Jehova ji yono kpahiẹn ọke ephian, ẹguọlọ re vwo kpahiẹn no no kodorhọ, rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan yono awọrọ nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Roro kpahen udje i Jesu. Ọ ta kpahen iruemru irhorhomu ri Jehova o vwori izede bọrọbọrọ, rọ lẹrhẹ idibo yi ji vwo ẹguọlọ kpahen Jehova.—John 17:25, 26.

17. Mesoriẹ ẹrhomo ọrhẹ uyono omobọ a lẹrhẹ ọwan ruẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhan?

¹⁷ Ọresa, esegburhomẹmrọ ọnọ gbanhonrhọ. Roro kpahen oborẹ ọ phia ọke wu rha nekpẹn ọkpọvi, urhebro yanghene obẹhatua mie i Jehova. Kọke kọke i Jehova ọrhọ kpahenrhọ ẹrhomo erana, esegburhomẹmro ọnọ kpahiẹn nọ gbanhanrhọ. (1 John 5:15) Me yo no ji ruẹ esegburhomẹmrọ gbanhonrhọ? Uyono omobọ. Karorhọ, “esegburhomẹmro o ruẹ lele oborẹ e rhonrin.” (Rom. 10:17) Ọrẹn, na sabu vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon, ene ru vrẹn ọrẹ ene vwo irherhe. Me yo ji fo ne ru?

18. Dje oborẹ ọsoriẹ o fo ne roro kodo.

¹⁸ O fori ne roro kodo kpahen oborẹ  e yono. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn ohworho rọ ya Psalm 77. Ẹhẹn yen o seriotọre fọkime o roro taghene ọye ọrhẹ emọ Israel erọrọ erhe vwo ekwerhọ Jehova-a. Aruẹ iroro erana i vwa lẹrhiẹ merhen uvuẹn aso-on. (Oghwẹmro 2-8) Me yo ruru? Nọ ta ren Jehova: “Mi ne ghini roro kpahen ọsoso ewian enọ, jeghwai roro kpahen irueruo enọ.” (Oghwẹmro 12) Itiọrurhomẹmro, ọbo ijoro na o rhe kpahen ekwakwa ri Jehova o ru rẹn ihworho yi vrẹn ne, ọrẹn no ji roro: “Osolobrugwẹ o vwo rho gbe arodọmẹ, gbinẹ ekwẹriẹ ọ lẹrhẹ arodọmẹ yen dobọji ne?” (Oghwẹmro 9) Ọbo ijoro na o roro kodo kpahen irueruo i Jehova, arodọmẹ ọrhẹ ẹguọlọ ro djephia vrẹn ne. (Oghwẹmro 11) Me yo nerhumie rhe? Ọbo ijoro na no vwo imwẹro rhọ taghene Jehova ọ sẹrerhumuji ihworho yi dẹ-ẹ. (Oghwẹmro 15) Omaran ọ ji havwọ, esegburhomẹmrọ ọnọ gbanhonrhọ ọke we roro kodo kpahen ekwakwa ri Jehova o ru rẹn ihworho yi vrẹn ne, ọrhẹ oborẹ o ji ru wẹn ne.

19. Erere ọrọrọ ọgo ya na mẹrẹn arha ghwọghọ ọke kugbe rhẹ Jehova?

¹⁹ Ọrẹ ẹne, rọ mai ghanren, ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova ono kodorhọ. Ẹguọlọ, rọ ghanren ghwẹ iruemru erọrọ, ono mwuo huvwele i Jehova, ze izobo ri na lẹrhẹ oma merhiẹn, ji diẹn aruẹ ebẹnbẹn ephian. (Matt. 22:37-39; 1 Cor. 13:4, 7; 1 John 5:3) O vwo oborẹ ọ ghanren ghwẹ onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ Jehova-a!—Ps. 63:1-8.

20. Marhẹ ono ru mwuo ẹro taghene wu vwo ọke wu na nẹrhomo, ruẹ uyono ji roro kodo?

²⁰ Karorhọ taghene ẹrhomo, uyono omobọ ọrhẹ eroro kodo, i ha usuẹn ogame ọwan. Jerẹ i Jesu, guọlọ ekete kologho wu na sabu ghwọghọ ọke kugbe rhẹ Jehova. Tiẹ ekwakwa ri na lẹrhuọ ja tẹnrovi oborẹ we ruẹ nie. Nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn fiomarhọ ogamẹ wa hariẹn. Wu rha dabu ha ọke ọnọ ruiruo izede ro serhọ vwana, Jehova ọnọ yọ ebrurhọ akpenyerẹn i bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na.—Mark 4:24.