1-3. Ebẹnbẹn ego yi na sabu lẹrhẹ ihworho i Jehova viẹ?

ỌKIỌGO wa viẹ kperhumu? Ọkezẹko, ọwan a viẹ oviẹ aghọghọ. Ọrẹn ọgbọ buebun, ọwan a viẹ fọkiẹ omiamiamo rọ ha ọmudu ọwan. Jerẹ udje, ọwan a viẹ ọke ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu. Lorilei, omizu ọmase rọ ha United States, ọrhọ ya: “O vwo ọke mie mwuomarhọ omamọ fọkiẹ ọmọ mẹ ọgbọtọ ro hwuru, o vwo oborẹ ọ yẹ mẹ urhebro-o. Uvwre ọke erana, ni mie roro taghene mi sabu dien erhirhiẹ na-a.” *

² Ana sabu viẹ fọkiẹ iroro erọrọ. Hiromi, ọkobaro owu ro rhirhiẹ Japan, ọrhọ ta: “Ọkezẹko mie mwuomarhọ fọkiẹ ihworho mie ghwoghwo riẹn ri vwe vwo omamerhomẹ kpahen iyono i Baibol na. Ọkezẹko mia nẹrhomo vwe i Jehova rhẹ oviẹ taghene ọ ha userhumu mẹ mẹrẹn ohworho rọ guọlọ rhe kpahen urhomẹmro na.”

³ We ji mwuomarhọ omaran ọkezẹko jerẹ imizu ra hunute na? Ọ phia rẹn i buebun ọwan. (1 Pet. 5:9) Ọwan i guọlọ “ga i Jehova rhẹ aghọghọ,” ọrẹn ana sabu rha ga ye rhẹ oviẹ fọkiẹ omiamiamo, ẹhẹn ro seriotọre yanghene ebẹnbẹn ra damu atamwu ọwan kpahen Jehova. (Ps. 6:6; 100:2) Me ya na sabu ru arha dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ erana?

4. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Ana sabu yono nẹ udje i Jesu. Ọkezẹko, o rhiẹromẹrẹn erhirhiẹ ri lẹrheriẹ ‘viẹ.’ (John 11:35; Luke 19:41; 22:44; Heb. 5:7) Jene yono kpahen erhirhiẹ erana. Ọke re roro kpahen aye, ana mẹrẹn oborẹ ana sabu yono nẹ aye. Ene ji yono kpahen izede kirighwo ene ru nyerẹn ghele ebẹnbẹn ra lẹrhẹ ọwan viẹ.

5. Me ye yono kpahen Jesu nẹ iyẹnrẹn rọ ha John 11:32-36?

⁵ Uvwre ẹgbukpe 32 C.E., omamọ ugbehian i Jesu re se Lazarus, no kpomurun ji hwu. (John 11:3, 14) Lazarus o vwo imizu emẹse awanva, Mary ọrhẹ Martha, Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen ekrun ọnana omamọ. Emẹse na ni mwuomarhọ omamọ, fọkiẹ omizu aye rẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen ro hwuru. Ọke i Lazarus o hwu hin, Jesu no riẹ ọko re se Bethany, ekete i Mary ọrhẹ Martha e rhirhiẹ. Ọke i Martha o rhon taghene Jesu ọ sa, no brokpakpa bruie. Roro kpahen oborẹ oma o ruẹ i Martha ọke rọ ta: “Ọrovwori, orhianẹ wu ha aran, manẹ omizu mẹ o vwo hwu-u.” (John 11:21) Ọke oru, ọke i Jesu ọ mẹrẹn i Mary ọrhẹ awọrọ ra viẹ, ọye “nọ viẹre.”—Se John 11:32-36.

6. Mesoriẹ i Jesu ọ viẹ uvuẹn erhirhiẹ ọrana?

⁶ Mesoriẹ i Jesu ọ viẹ uvuẹn erhirhiẹ ọrana? Insight on the Scriptures ọrhọ kpahenrhọ ye: “Uhwu ugbehian yen re se Lazarus, ọrhẹ imizie emese ra viẹ, yọ lẹrhẹ i Jesu ‘guoma jeghwai viẹ.’ ” * Jesu ọnọ sabu rhe roro kpahen omiamiamo rẹ ugbehian yen ọghoghanren ọ dẹrughwaroghwu ọke ro kpomẹ, ọrhẹ oborẹ i Lazarus o roro ọke ro mẹrẹnvwrurhe taghene ono hwuo phẹrẹkpẹ. Jesu ọ ji viẹ ọke rọ mẹrẹn i Mary ọrhẹ Martha ri mwuomarhọ fọkiẹ uhwu omizu aye. Orhianẹ ugbehian yanghene ohworho ekruon o hwuru, nọyẹ wu ji vwo aruẹ omiamiamo i Jesu na. Roro kpahen ekwakwa esa wu na sabu yono nẹ erhirhiẹ ọnana.

7. Me ye yono kpahen Jehova nẹ oviẹ i Jesu ọ viẹre fọkiẹ igbehian yen?

⁷Jehova o vwẹruọ oborẹ we rhiẹromẹrẹn. Jesu ọ ‘họhi Jehova hin.’ (Heb. 1:3) Ọke i Jesu ọ viẹ, o dje kpahen oborẹ oma o ji ruẹ i Jehova. (John 14:9) Orhianẹ we diẹn omiamiamo uhwu  ohworho wu vwo ẹguọlọ kpahen, wu na sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọ djokarhọ omiamiamo ọnọ, o ji vwo ọdamẹ okokodo kpahuọn. Ọ guọlọ ha userhumu wẹn.—Ps. 34:18; 147:3.

8. Mesoriẹ ana sabu vwo imwẹro taghene Jesu ọnọ rhọmọ ere vwo ẹguọlọ kpahen?

⁸Jesu ọ guọlọ rhọmọ eri wu vwo ẹguọlọ kpahen. Bọmọke ọ ki viẹ, Jesu nọ ta rẹn Martha: “Omizuo ono vẹnrẹn.” Martha o vwo imwẹro kpahen Jesu. (John 11:23-27) Ro rhiẹ ohworho rọ fuevwan ga i Jehova na, Martha o rhe kpahen ẹrhọmọnuhwu rẹ ọmẹraro Elijah ọrhẹ Elisha i ru vrẹn ne. (1 Ki. 17:17-24; 2 Ki. 4:32-37) Ọkezẹko, o ji rhon kpahen ẹrhọmọnuhwu erọrọ ri Jesu o ru ne. (Luke 7:11-15; 8:41, 42, 49-56) Wu na sabu vwo imwẹro taghene wu na rharhumu mẹrẹn eri wu vwo ẹguọlọ kpahen ri hwu ne. Amioviẹ i Jesu ọke rọ yẹ igbehian yen ri mwuomarhọ urhebro, o djephia taghene ọ ghini guọlọ rhọmọ eri hwuru!

9. Jerẹ i Jesu, marhẹ wu ne ru hobọtua ere mwuomarhọ? Dje udje yi.

⁹Ana sabu hobọtua ere mwuomarhọ. Jesu ọ ghwai leli Martha ọrhẹ Mary viẹ ọvo-o, ọrẹn ọ kerhọ ji tẹmro urhebro rẹn aye. Ana ji sabu ruẹ omaran rhẹ ihworho re mwuomarhọ. Dan, ọkpako ro rhirhiẹ Australia, ọrhọ ta: “Ọke ane mẹ o hwu hin, ne mi guọlọ urhebro. Imizu buebun ri rọnmọ ne, ni homakpahontọre te ason te uvo ha userhumu mẹ ji kerhọ mẹ. Aye i ha uphẹn mẹ ta omiamiamo mẹ phia, aye a zofa fọkime mia viẹ-ẹ. Aye i ha userhumu mẹ wian ewian mẹ, jerẹ udje aye leliri mẹ ghwe imoto mẹ, dẹ ekwakwa, ji leli mẹ sere emaren ọke mi vwa sabu ruẹ emru owuorowu. Aye i ji leli mẹ nẹrhomo ọgbọ buebun. Aye ghini obọdẹn ugbehian ọrhẹ imizu ‘re vwiẹre uvuẹn ọke ebẹnbẹn.’ ”—Prov. 17:17.

10. Dje kpahen iyẹnrẹn rọ ha Luke 19:36-40.

¹⁰ Jesu o te i Jerusalem uvuẹn Nisan 9, 33 C.E. Ọke rọ joma te amwa na ne, otu ni kokori, aye ni ha ewun aye kpa izede na ha djephia taghene Jesu yẹ Orodje aye. Ọrana ghini ọke omamerhomẹ. (Se Luke 19:36-40.) Omarana, idibo yi e fiẹrorhọ oborẹ ọ phiare ọke oru-u. “Ọke [i Jesu] o te avwaye, no ni amwa na ji viẹ fọkiẹ.” Rhẹ amioviẹ uvuẹn ikẹruiẹ, Jesu nọ ta kpahen oborẹ ọnọ phia rẹn ihworho re rhirhiẹ Jerusalem ọke oru.—Luke 19:41-44.

11. Mesoriẹ i Jesu ọ viẹ fọkiẹ ihworho re rhirhiẹ Jerusalem?

¹¹ Jesu o mwuomarhọ fọkime o rheri taghene udabọ edede sasasa re dedirie na, ihworho re rhirhiẹ i Jerusalem i rhiabọ dede iyẹnrẹn Uvie na-a. Fọkiẹ ọrana, ana ghwọghọ i Jerusalem ji kpare itu i Jew ri vabọ oghwọghọ na riẹ abọ evrẹn. (Luke 21:20-24) Ọrẹ omemwurhọ, jerẹ oborẹ i Jesu o fiẹrorhọ, buebun ihworho na ni teriẹn. Marhẹ ihworho buebun re rhirhiẹ ekete wu havwọ a kpahenrhọ iyẹnrẹn esiri Uvie na? Orhianẹ ibiẹ ihworho ya kpahenrhọ urhomẹmro we yono aye na, me wu na sabu yono nẹ amioviẹ i Jesu? Je na hunute iyono esa erọrọ.

12. Me ya na sabu yono kpahen Jehova nẹ oviẹ i Jesu ọ viẹre fọkiẹ ereva ye?

¹²Jehova o vwo ọdamẹ kpahen ihworho. Amioviẹ i Jesu o yonirin ọwan taghene Jehova o vwo ọdamẹ kokodo kpahen ihworho. “Ọ guọlọ nẹ ohworho  owuorowu ọ ghwọghọ-ọ, ọrẹn ọ guọlọre nẹ ihworho ephian i ghwẹriẹ.” (2 Pet. 3:9) Inyenana, e djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen ereva ọwan nyoma re fiomarhọ owian aghwoghwo na, neneyo na sabu yono aye iyẹnrẹn esiri Uvie na.—Matt. 22:39. *

13-14. Marhẹ i Jesu o ru dje ẹguọlọ rẹn ihworho, marhẹ ene ru vwo omamọ uruemru ọrana?

¹³Jesu ọ wian gbanhon uvuẹn owian aghwoghwo na. O dje ẹguọlọ ye phia rẹn ihworho nyoma rọ ha kuphẹn kuphẹn yono aye. (Luke 19:47, 48) Me yo mwurien ru ọnana? Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen aye. Ọkezẹko, ihworho buebun i guọlọ rhon ẹmro i Jesu ọnọ ta, te erhirhiẹ i Jesu ọrhẹ idibo yi, i vwe vwo ọke “aye ina tobọ riẹ emaren.” (Mark 3:20) Jesu o ji fiẹ ọke rhotọre uvuẹn ason, ro rhiẹ ọke ro serhọ rẹn owuọwan usuẹn era kerhọ ye. (John 3:1, 2) Ihworho buebun ri kerhọ i Jesu ọke ukaro e kwe rhiẹ idibo yi-i. Ọrẹn, Jesu ọ dabu se oseri ro mwidjẹn rẹn ọsoso ihworho ri kerhọ ye. Inyenana, a guọlọ ha uphẹn rẹn ihworho ephian nẹ aye i kerhọ iyẹnrẹn esiri na. (Acts 10:42) Na sabu ruẹ ọnana fiotọre, o fori ne wene ona aghwoghwo ọwan.

¹⁴Vwo omwemẹ wu ne ruẹ ewene ra guọlọre. Orhianẹ e wene ọke re ne vwobọrhọ aghwoghwo na-a, a sabu vwa ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn aye ina kerhọ iyẹnrẹn esiri na-a. Ọkobaro owu re se Matilda, nọ tare: “Mẹmẹ ọrhẹ esa mẹ a damoma ame ine bru ihworho uvuẹn ọke sansan. Uvuẹn urhiọke, ame a damoma wian uvuẹn ekete ra sueyi. Uvuẹn erhẹrhuvo, ọke ihworho a nya uvuẹn izede ame ne ruẹ aghwoghwo nyoma ophanphan re je ẹbe rhọ. Uvuẹn owuọwọn, ame na damoma riẹ oghwa aye.” Ukperẹ ene tigban ẹkwaphiẹrhotọre re vwori ro serhọ rẹn ọwan, o fori ne ruẹ ewene kpahen ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo ọwan neneyo a sabu ghwoghwo rẹn ihworho buebun. Erhe ruẹ omaran, e vwo imwẹro taghene oma ọnọ merhen i Jehova.

15. Jerẹ oborẹ ọ ha Luke 22:39-44, me yọ phiare uvuẹn ason rọ kẹta i Jesu o ki hwu?

¹⁵ Uvuẹn owuọwọn ọrẹ Nisan 14, 33 C.E., Jesu no riẹ ogba i Gethsemane. Avwaye, Jesu nọ nẹrhomo omamọ vwe i Jehova. (Se Luke 22:39-44.) Uvwre ọke ọgbogbanhon ọrana yi Jesu ọ “nẹrhomo . . . rhẹ ukperi oviẹ ọgbogbanhon kugbe amioviẹ.” (Heb. 5:7) Me yi Jesu ọ nẹrhomo kpahen uvuẹn ason ọrana rọ kẹta o ki hwu? Ọ nẹrhomo ni Jehova ọ yẹ ye omẹgbanhon rọ nọ sẹrorẹ atamwuiẹn kpahiẹn, ji ru ọhọriẹ. Jehova o rhon omiamiamo i Jesu uvuẹn ẹrhomo rọ nẹren, no ji dje ọmakashe bruie no ruie gbanhon.

16. Mesoriẹ i Jesu ọ viẹ ọke rọ nẹrhomo uvuẹn ogba i Gethsemane?

¹⁶ Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ viẹre uvuẹn ọgba i Gethsemane ọke rọ nẹrhomo, fọkiẹ ihworho ri ne nie taghene ọye ọ vwọ họghọ rẹn Osolobrugwẹ-ẹ. O ji rhe kpahen ohwan ọduado ro rhenrhen vie rọ nọ sẹrorẹ atamwuiẹn, ji ruẹ odẹ i Jehova fon. Orhianẹ wa dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon ra damu atamwu ọnọ kpahen Jehova, me wu na sabu yono nẹ amioviẹ i Jesu? Jene yono kpahen iyono esa erọrọ.

17. Me ya na sabu yono kpahen Jehova nẹ oborẹ ọ kpahenrhọ ẹrhomo i Jesu lele?

¹⁷Jehova ọ kerhọ ẹrhomo enọ. Jehova ọ kerhọ orẹ i Jesu. Mesoriẹ? Fọkime oborẹ ọ mai ghanren rẹn Jesu, ọrẹ ọnọ sẹrorẹ atamwu ọnẹyen kpahen Jehova ji ruẹ odẹ ye fon. Orhianẹ oborẹ ọ mai ghanren ren ọwan ọrẹ ana sẹrorẹ atamwu ọwan ji ruẹ odẹ i Jehova fon, ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan ọke ra guọlọ userhumu.—Ps. 145:18, 19.

18. Izede ego yi Jesu o ru họhọ ugbehian ro vwẹruọ erhirhiẹ ọwan?

¹⁸Jesu o vwẹruọ iroro enọ. Ẹhẹn ọwan orho seriotọre, oma ọ merhen ọwan taghene e vwo ugbehian ro vwẹruọ erhirhiẹ ọwan, maido ọrọ dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ọwan na ne. Jesu aruẹ ugbehian ọrana. O rhe oborẹ ọ havwọ re ne mwuomarhọ ji guọlọ userhumu. O vwẹruọ erhirhiẹ ọwan, ọnọ ji ha userhumu  rẹn ọwan uvuẹn “ọke ra guọliẹ.” (Heb. 4:15, 16) Jerẹ oborẹ i Jesu o rhiabọ dede userhumu ọmakashe na uvuẹn ogba i Gethsemane, o ji fo ne rhiabọ dede userhumu ri Jehova o tiobọnẹ rẹn ọwan, nyoma ẹbe ukoko na, ividio, ẹmro ra haphia, ọkpako ukoko yanghene ugbehian ro te edje rọ kọn bru ọwan.

19. Marhẹ wu ne ru vwo omẹgbanhon ọke wa dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ ra damu atamwu ọnọ kpahen Jehova? Dje udje yi.

¹⁹Jehova ọnọ yọ “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ.” Marhẹ i Jehova ono ru ruẹ ọwan gbanhon? Arha nẹrhomo vwe yi, ene vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ rọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian.” (Phil. 4:6, 7) Ufuoma ri Jehova o tiobọnẹ, ọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfọfọ ji lẹrhẹ ọwan vwo iroro ro serhọ. Roro kpahen oborẹ ọnana o ru rhiẹ urhomẹmro uvuẹn erhirhiẹ omizu ọmase owu re se Luz. Nọ tare: “Mia wọnrọn rhẹ erhirhiẹ kologho. Ọkezẹko, ọrana nọ lẹrhe mẹ roro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ-ẹ. Ọrẹn, ọrana ọrhọ phia, ni mia ta rẹn Jehova kpahen iroro mẹ ogege. Ẹrhomo ọ ha userhumu mẹ vwo ẹhẹn ro te otọre.” Jerẹ oborẹ i Luz o rhiẹromẹrẹn, ana sabu vwo ufuoma nyoma ẹrhomo.

20. Me ye yono nẹ amioviẹ i Jesu ne?

²⁰ E ghini yono urhebro eghoghanren nẹ amioviẹ i Jesu! A karorhọ ọwan taghene o fori na hobọtua imizu ri guọlọ userhumu, ji hẹroso i Jehova ọrhẹ Jesu taghene aye ina yẹ ọwan userhumu ọke ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu. E vwo omwemẹ re ne ghwoghwo ji yono ihworho rhẹ aruẹdọn fọkime Jehova ọrhẹ Jesu Kristi, e dje uruemru orhorhomu ọrana phia. Ọwan a mẹrẹn urhebro fọkime e rheri taghene Jehova ọrhẹ Ọmọyen, i vwẹruọ erhirhiẹ ọwan, aye roro rẹn ọwan fọkiẹ ijẹgba ọwan, habaye aye ina ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin. Jene vwo omwemẹ ra na ha oborẹ e yonorin ruiruo bọmọke i Jehova ọnọ ha ive orhorhomu ọnana, ro “no hionron amioviẹ nẹ [ọwan] ẹro” te orugba!—Rev. 21:4.