1. Erhirhiẹ ọgbogbanhon ọgo yi David ọ mẹrẹn omayen rhọ?

DAVID ọ zẹ fọkime a guọlọ kpe yi. Saul, ro rhiẹ orodje Israel, o mwuegbe ro no kpe yi hwu. Ọke i David ọ guọlọ emaren, nọ domaji uvuẹn amwa re se Nob, ekete rọ nekpẹn ibrẹdi isionrin. (1 Sam. 21:1, 3) Ọke oru, ọye ọrhẹ ehworhare re lelie ni tiomanu uvuẹn unu atita. (1 Sam. 22:1) Mesoriẹ David ọ ha uvuẹn erhirhiẹ ọnana?

2. Marhẹ i Saul o ru fioma yen rhẹ erhirhiẹ imwofẹn? (1 Samuel 23:16, 17)

² Saul ọ rioma kpahen David vwiavwia, fọkime o titiri jeghwai vwo efikparobọ uvuẹn uvweri buebun. Saul o ji rhe taghene fọkime ọ huvwele-e, yọ lẹrhẹ i Jehova tiẹn no jo rhiẹ orodje Israel, Jehova nọ djẹ i David no rhiẹ orodje. (Se 1 Samuel 23:16, 17.) Ọrẹn, fọkime Saul jẹ orodje Israel, nọ lẹrheriẹ vwo egba uvweri buebun ọrhẹ ihworho ra hobọtua ye, omarana David nọ zẹ fọkiẹ arhọ ye. Saul no ghini roro taghene ọnọ sabu wọnrọn haso ọhọre i Jehova kpahen David? (Isa. 55:11) Baibol na ọ ta kpahiẹ-ẹn, ọrẹn emru owu o fiotọre: Saul o fioma yen rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Era wọnrọn haso i Jehova, i vwe vwo efikparobọ dẹ-ẹ!

3. Marhẹ oma o ruẹ i David udabọ erhirhiẹ rọ havwọ?

³ David rhẹ ohworho rọ kparoma-a. Ọ djẹ odjẹ ro no rhiẹ orodje Israe-el. Jehova yọ yẹriẹ owian ọrana. (1 Sam. 16:1, 12, 13) Saul no vwo utuoma kpahen David omamọ. Ọrẹn, David o kperi Jehova fọkiẹ erhirhiẹ imwofẹn rọ havwọ na-a; yanghene brenu kpahen ọkanromẹ emaren, ọrhẹ ọrẹ ọye o rhirhiẹ unu atita-a. Ukpomaran,  ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọke ro rhirhiẹ unu atita na, yọ ya ijoro ujiri orhorhomu ro vwo ẹmro ro suẹn urhomu-ẹmro uyono ọnana: “Oborẹ o rhomurun ọ kanren otu ra guọlọ i Jehova-a.”—Ps. 34:10.

4. Enọ ego ya na kpahenrhọ, mesoriẹ aye a ghanren?

⁴ Idibo i Jehova buebun inyenana, e rhiẹromẹrẹn ọkanromẹ emaren ọrhẹ edamẹ eghoghanren erọrọ. * Ọnana ọ phia rẹn imizu buebun ne, maido uvwre ọke emiamo akpọ ephian na. Haba “ukpokpogho rode” rọ sa phẹrẹkpẹ, e fiẹrorhọ taghene ekwakwa ina gbanhonrhọ. (Matt. 24:21) Omarana, jenẹ a kpahenrhọ enọ ẹne: Izede ọgo yẹ ‘oborẹ o rhomurun ọ vwọ kanren’ David? Mesoriẹ o fo ne vwo ẹhẹn otemẹ? Mesoriẹ ene vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote ọwan? Marhẹ ene ru mwuegbe vwana hẹrhẹ obaro na?

5-6. Marhẹ Psalm 23:1-6 o ru ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ i David o mevirhọ ọke rọ ta taghene “oborẹ o rhomurun ọ kanren” idibo i Jehova-a?

⁵ Me yi David ọ haye ta ọke rọ ta taghene “oborẹ o rhomurun ọ kanren” idibo i Jehova-a? Ana sabu vwẹruọ ye rhọ nyoma re ne yono kpahen aruẹ ẹmro erana uvuẹn Psalm 23. (Se Psalm 23:1-6.) David ọ tuẹn ẹmro i psalm ọrana rhọ rhẹ: “Jehova yẹ Ohworho ro sun mẹ. Emru owuorowu ọ kanren mẹ-ẹ.” Uvuẹn ekete ri hẹrhẹre uvuẹn psalm na, David ọ hunute ekwakwa ri mai ghanren—ekwakwa irhorhomu ọrhẹ ebrurhọ rọ riamerhiẹn fọkime Jehova yẹ Ohworho ro suien. Jehova o suien nya “izede ọsoso,” Jehova ọ ji hobọtua David uvuẹn ọke irhorhomu ọrhẹ ibiobiomu. David o kweri taghene akpọ ye uvuẹn “ekete irhorhomu” i Jehova ono vwo ebẹnbẹn. Ọkezẹko, ẹhẹn yen ọnọ sabu seriotọre, nọ họhọre taghene ọ nya “uvuẹn ekete ro kodori ro mwuofẹn,”  habaye ono ji vwo evwreghrẹn. Ọrẹn, fọkime Jehova yẹ Ohworho ro suien, David ọ “zofẹn ẹkuọ-ọn.”

⁶ Omarana, ọnana yẹ ẹkpahenrhọ rẹn onọ ọwan: Izede ọgo yẹ ‘oborẹ o rhomurun ọ vwọ kanren’ David? O vwo kemru kemru rọ guọlọrẹ rọ nọ lẹrhiẹ daji kẹrẹ i Jehova. Aghọghọ ye o sekpahen ekwakwa ugboma-a. David o vwo ẹhẹn otemẹ kpahen ekwakwa ri Jehova ọ yẹriẹ. Oborẹ ọ mai ghanren riẹn yẹ ebrurhọ ọrhẹ usimi Jehova o tiobọnu.

7. Lele oborẹ ọ ha Luke 21:20-24, obẹnbẹn ọgo yẹ Ilele Kristi erukaro ri ha Judea i dẹrughwaroghwu?

⁷ Nyoma ẹmro i David, a mẹrẹnvwrurhe taghene o fori na ha ukẹro ro serhọ ni ekwakwa ugboma. Ana sabu riamerhen ekwakwa ugboma re vwori, ọrẹn a vwa haye ruẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpọ ọwa-an. Ọrana urhomẹmro ọghoghanren rẹ Ilele Kristi erukaro re rhirhiẹ Judea i me vwẹruọ ye. (Se Luke 21:20-24.) Jesu ọ ha orhetio rẹn aye bi ne taghene ‘isodja ina gba ogba kinhariẹ’ Jerusalem ọke rọ sa. Ọrana ọrhọ phia, o fori nẹ aye i “zẹ riẹ igbenu na.” Aye i rha zẹ nẹ amwa na, aye ine vwo usimirhọ, ọrẹn aye ina nyaji ekwakwa buebun vwo. Ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren, Oghwa Odẹrẹ na ọrhọ ta: “Aye i nyaji ikebi ọrhẹ eghwa vwo, aye a tobọ kpare enyerẹn oghwa nẹ eghwa aye-e. Fọkiẹ imwẹro aye i vwori taghene Jehova ono simi aye ji hobọtua aye, aye ni ha ogamiẹ karo rẹn ekwakwa erọrọ ra na sabu ta taghene i ghanren.”

8. Uyono ọghoghanren ọgo ya na sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Ilele Kristi erukaro ri ha Judea?

⁸ Uyono ọghoghanren ọgo ya na sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Ilele Kristi erukaro ri ha Judea? Oghwa Odẹrẹ ra hunute wanana, ọrhọ ta: “Ana sabu mẹrẹn edamuni uvuẹn obaro na kpahen ukẹro ra ha ni ekwakwa ugboma; aye yi mai ghanren, gbinẹ usimi ri Jehova ọnọ yẹ ọwan ephian yọ mai ghanren? Ọke ra na zẹ na, ana sabu vwo ebẹnbẹn ọrhẹ ọkanromẹ ezẹko. O fori ne mwuegbe hẹrhiẹ jerẹ oborẹ Ilele Kristi erukaro ri zẹ nẹ Judea i ruru.” *

9. Imwẹro ọgo ye wu mẹrẹn nẹ urhebro ọnyikọ Paul ọ yẹ itu i Hebrew?

⁹ Wu na sabu ha ẹhẹn roro kpahen oborẹ ọ gbanhon te rẹn Ilele Kristi erana ri nyaji joma ọsoso ekwakwa aye i vwori vwo, ji rharhumu tuẹn akpenyerẹn ọkpokpọ rhọ? Aye i guọlọ esegburhomẹmro aye ina hẹroso i Jehova nọ hẹrote edamẹ aye. Ọrẹn, o vwo oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn aye. Ẹgbukpe isionrin bọmọke itu i Roman i ki gba kinhariẹ Jerusalem, ọnyikọ Paul nọ yẹ itu i Hebrew urhebro eghoghanren ezẹko: “Jenẹ akpenyerẹn are ọ vabọ ufiuvwele igho, nẹ are i vwo ẹhẹn otemẹ kpahen ekwakwa are i vwori. Fọkime ọye ọ tare: ‘O vwo ọke owuorowu mi na nyajẹ owẹwẹ vwo-o, mi jeghwai zẹ jẹ owẹwẹ vwo-o.’ Neneyo ọwan i sabu fiudugbere ta: ‘Jehova yọ sa mẹ erhumu; mi zofẹ-ẹn. Me yẹ onyakpọ ọnọ sabu ru mẹ?’ ” (Heb. 13:5, 6) O vwo ẹfro-o, ọ lọhọ rẹn imizu ri ha urhebro i Paul ruiruo bọmọke itu i Roman i ki kparehaso amwa na, aye ine nyerẹn akpọ otemẹ. Aye i vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote edamẹ aye. Ẹmro i Paul ọ yẹ ọwan imwẹro taghene Jehova ọnọ ji hẹrote ọwan.

10. “Urhomẹmro” ọgo yi Paul ọ haphia rẹn ọwan?

¹⁰ Paul ọ ha aruẹ urhebro ọrana rẹn  Timothy ọrhẹ ọwan ephian. Ọrhọ ya: “Omarana, e rhe vwo emaren kugbe iwun, ekwakwa enana ine te harẹn ọwan.” (1 Tim. 6:8) Ọnana no mevirhọ taghene a sabu riamerhen obọdẹn emaren, vwo omamọ oghwa re ne rhirhiẹ yanghene dẹ ewun ekpokpọ re ne kurhọ-ọ? Ọrana rhẹ oborẹ i Paul ọ haye ta-a. Paul ọ ta taghene o fori ne vwo ẹhẹn otemẹ kpahen ekwakwa ugboma re vwori. (Phil. 4:12) Ọrana yẹ “urhomẹmro” i Paul ọ haphia. Oborẹ ọ mai ghanren rẹn ọwan yẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova, orhiẹ ekwakwa ugboma re vwori-i.—Hab. 3:17, 18.

11. Uyono ọgo kpahen ẹhẹn otemẹ ye yono nẹ ẹmro i Moses ọ ta rẹn emọ Israel?

¹¹ Ọnọ sabu vwo ovẹnẹ uvwre oborẹ ọwan i guọlọre ọrhẹ oborẹ i Jehova ọ guọlọ rẹn ọwan. Roro kpahen oborẹ i Moses ọ ta rẹn emọ Israel ọke aye a nya ato na ẹgbukpe 40 ne: “Jehova Osolobrugwẹ are ọ ha ebrurhọ rhẹ ọsoso oborẹ are i ruru. Ọye ọ dabu rhe taghene are i nya ato ọduado ọnana vrẹn. Ẹgbukpe 40 enana, Jehova Osolobrugwẹ are ọrhẹ are i gba havwiẹ, emru owuorowu ọ kanren are-e.” (Deut. 2:7) Uvwre ẹgbukpe 40 erana, Jehova o tiobọnu manna rẹn emọ Israel rẹ aye i rere. Ewun aye, nọyẹ erẹ aye i kpare nẹ Egypt, a lẹ-ẹ. (Deut. 8:3, 4) Dedevwo ihworho ezẹko e roro taghene ekwakwa erana e te-e, ọrẹn Moses ọ karorhọ emọ Israel taghene aye i vwo kemru kemru aye i guọlọre. Oma ọnọ merhen i Jehova orhianẹ ọwan  i vwo ẹhẹn otemẹ—vwo ọdaremẹro kpahen ekwakwa ekokamu rọ yẹre ọwan, ni aye rhiẹ ebrurhọ ji kpẹmiẹ fọkiẹ ẹghẹlẹ na.

12. Me yo djerie phia taghene David ọ hẹroso i Jehova, orhiẹ omaye-en?

¹² David o rheri taghene Jehova o vwo atamwu ọrhẹ ọdamẹ okokodo kpahen eri vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Dedevwo arhọ ye ọ ha erhirhiẹ imwofẹn ọke rọ ya Psalm 34, nyoma esegburhomẹmro David nọ mẹrẹn “ọmakashe i Jehova” ro kinhariẹ ye. (Ps. 34:7) Ọkezẹko, David ọ ha ọmakashe i Jehova dje kpahen isodja rọ rhirhiẹ kẹrẹ ekete re fiuvweri, rọ dẹrẹ ọke ephian hẹrhẹ ọvwreghrẹn yen. Dedevwo ọye ọwena uvweri, o ji vwo imwẹro kpahen ive i Jehova rọ nọ haye mwu ẹrhẹ orodje, David ọ hẹroso omẹgbanhuiẹn rọ nọ sa ikatapọtu yanghene ha odan ọlọkọ fiẹ evwreghẹn yen kparobọ-ọ. (1 Sam. 16:13; 24:12) David ọ hẹroso i Jehova, ji vwo imwẹro taghene ọmakashe i Jehova ono ‘simi ihworho ra zofẹn i Jehova.’ Itiọrurhomẹmro, ọwan i vwe fiẹrorhọ usimi igbevwunu inyenana-a. Ọrẹn, e rheri taghene o vwo ọrọ hẹroso i Jehova rọ nọ rioja bẹmẹdẹ-ẹ.

13. Mesoriẹ ọnọ họhọ taghene o vwo ọro no simi ọwan ọke i Gog ọrẹ Magog ọnọ kparehaso ọwa-an, mesoriẹ o vwo fo na zofẹn? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹³ Phẹrẹkpẹ, ana damu ẹruẹhaso ọwan kpahen omẹgbanhon i Jehova ọnọ sabu simi ọwan ni. Ọke i Gog ọrẹ Magog, ro rhiẹ okugbe egbamwa, ọrhọ kparehaso idibo i Jehova, ọnọ họhọ taghene arhọ ọwan ọ ha erhirhiẹ imwofẹn. Ọke ọrana, o fori ne vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ sabu simi ọwan. Harẹn egbamwa na, ana họhọ igegede ro vwo vwo ohworho ro no simi aye. (Ezek. 38:10-12) Ọwan i vwo ena yanghene ekwakwa uvweri-i. Egbamwa na ina sabu roro taghene ọnọ lọhọ aye ina ghwọghọ ọwan. Aye e rhe taghene emakashe i Jehova i mwuegbe aye ina chochọn ọwa-an, ọrẹn ọwan i rheri fọkime e vwo esegburhomẹmro. Egbamwa na e vwo esegburhomẹmro kpahen Jehova-a. Ono gbe aye unu ọke emakashe na ina wọnrọn rẹn ọwan!—Rev. 19:11, 14, 15.

14. Idjaghwẹ ego ya na kpare vwana na sabu mwuegbe hẹrhẹ obaro na?

¹⁴ Me ya na sabu ru vwana ne mwuegbe hẹrhẹ obaro na? Ọrukaro, o fori na ha ukẹro ro serhọ ni ekwakwa ugboma, fọkime ọke rọ sa na, ana nyaji aye vwo. O ji fo ne vwo ẹhẹn otemẹ ọrhẹ aghọghọ rode fọkiẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova. Ọke erhe yono kpahen Jehova rhọ, ne ne vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene ọnọ sabu simi ọwan ọke i Gog ọrẹ Magog ọnọ kparehaso ọwan.

15. Me yi David o rhiẹromẹrẹn vrẹn ne ro yonirien taghene Jehova ọnọ ha userhumu riẹn?

¹⁵ Roro kpahen emru ọrọrọ rọ ha userhumu rẹn David, rọ nọ ji ha userhumu rẹn ọwan mwuegbe hẹrhẹ edamuni. David ọrhọ ta: “Mẹriẹnvwrurhe taghene i Jehova omamọ ohworho, omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ohworho rọ ha riẹ ru ekete ra zẹrua.” (Ps. 34:8) Ẹmro erana i dje oborẹ ọsoriẹ i David o rhe taghene ọnọ sabu hẹroso obẹhatua i Jehova. David ọ hẹroso i Jehova ọgbọ buebun, Jehova ọ ji nyaje vwo-o. Ọke rọ ha uphuphẹn, David ọ wọnrọn haso aduanran re se Goliath ro rhiẹ onyẹ Philistine, ji ta riẹn:  “Uvuẹn ẹdẹ ọnana, Jehova ono fi owẹwẹ rhẹ abọ mẹ.” (1 Sam. 17:46) Ọke oru, David nọ wian rẹn orodje Saul, rọ damoma ọgbọ buebun ro no kpe i David hwu. Ọrẹn, ‘Jehova ọrhẹ David i gba havwiẹ.’ (1 Sam. 18:12) Fọkime David o rhiẹromẹrẹn userhumu i Jehova vrẹn ne, o rheri taghene ọnọ sabu hẹroso i Jehova uvwre ọke ebẹnbẹn yen vwana.

16. Izede re rhiẹromẹrẹn ego ya na sabu mẹrẹn orhorhomu i Jehova vwrurhe?

¹⁶ Arha hẹroso ọkpọvi Jehova vwana, ene vwo imwẹro rhọ taghene ọnọ sabu simi ọwan uvuẹn obaro na. A guọlọ esegburhomẹmro ọrhẹ omwemẹ ra na hẹroso i Jehova, na sabu nekpẹn ọke mie ohworho ra wianriẹn re ne riẹ omẹvwa okinhariẹ yanghene omẹvwa ẹkwotọre, yanghene ọrẹ ene wene ẹkwaphiẹrhotọre iruo ọwan na sabu riẹ ọsoso uyono ukoko, ji vwobọrhọ owian aghwoghwo na rhọ. Gbe rorie taghene ohworho wa wianriẹn o kwerhọ ọke wu nekpẹn ye-en, iruo nọ ji va owẹwẹ obọ. E vwo esegburhomẹmro taghene Jehova ọ sẹrerhumuji ọwan vwo-o, taghene ọnọ yẹ ọwan ekwakwa ra guọlọre? (Heb. 13:5) Imizu buebun re vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn, ina sabu nẹ iyẹnrẹn oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn aye, ọke aye a mai guọliẹ. Jehova o vwo atamwu.

17. Me yẹ urhomu-ẹmro ro suẹn ẹgbukpe 2022, mesoriẹ o serhọ?

¹⁷ Fọkime i Jehova ọrhẹ ọwan i havwiẹ, o vwo oborẹ ọsoriẹ ana zofẹn oborẹ ọnọ phia obaro na-a. Arha ha edamẹ Uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan, Jehova ọ nyaji ọwan vwo dẹ-ẹ. Na sabu karorhọ oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren ne mwuegbe vwana hẹrhẹ ọke egbogbanhon ra sa, ji hẹroso i Jehova taghene ọ sẹrerhumuji ọwan vwo-o, Ugboma Usuon na ni djẹ Psalm 34:10 no rhiẹ urhomu-ẹmro ro suẹn ẹgbukpe 2022: “Oborẹ o rhomurun ọ kanren otu ra guọlọ i Jehova-a.”