URHOMU-ẸMRO UYONO 3
IJORO 35 “Rhe Edamẹ Ri Karo”
Brorhiẹn ri na Lẹrhẹ Oma Merhen i Jehova
“Ofẹnzẹ i Jehova yẹ ọtonrhọ ẹghwanren, ne vwo irherhe Ọrọ Mai Fon na yẹ ọmẹrẹnvwrurhe.”—PROV. 9:10.
OBORẸ ENE YONO KPAHEN
Ene yono kpahen oborẹ irherhe, ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe ono ru sa ọwan erhumu brorhiẹn ẹghwanren.
1. Obẹnbẹn ọgo yẹ ọwan ephian a dẹrughwaroghwẹ?
ỌWAN e brorhiẹn kẹdẹkẹdẹ. Orhienbro ezẹko i vwa bẹ-ẹn, jerẹ udje, orhienbro ro sekpahen oborẹ ana riọ ọrhẹ ọke re ne semerhẹn. Ọrẹn, erọrọ a bẹn e bruo omamọ. Ọnọ sabu hobọte omọkpokpọ ọwan, omamerhomẹ ọwan, ihworho re vwo ẹguọlọ kpahen ọrhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. Ọwan i guọlọre nẹ orhienbro ọwan ọ lẹrhẹ oma merhen ọwan ọrhẹ ihworho ekrun ọwan. Ọrọ mai ghanren, a guọlọre nẹ orhienbro ọwan ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova.—Rom. 12:1, 2.
2. Idjaghwẹ ego yi na ha userhumu wẹn brorhiẹn ẹghwanren?
2 Wu na sabu brorhiẹn ẹghwanren orhianẹ wu (1) guọlọ iyẹnrẹn erọrọ, (2) ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni erhirhiẹ na nie, ọrhẹ (3) roro kpahen odjẹ rọ nọ mai serhọ. Ene yono kpahen idjaghwẹ erana uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ọnọ ji ha userhumu rẹn ọwan yono omẹgbanhon ọmẹrẹnvwrurhe ọwan.—Prov. 2:11.
GUỌLỌ IYẸNRẸN ERỌRỌ
3. Dje kpahen oborẹ ọ ghanren te ra na guọlọ iyẹnrẹn erọrọ bọmọke ene ki brorhiẹn.
3 Udjoghwẹ ọrukaro rọ nọ lẹrhẹ ọwan brorhiẹn ro serhọ, yẹ ọrẹ ana guọlọ iyẹnrẹn erọrọ. Mesoriẹ ọrana ọ ghanren? Gbe rorie taghene ohworho ro vwo emiamo ọgbogbanhon no bru idọkitọ nya. Bọmọke idọkitọ na ono ki rhe aruẹ omesimo rọ nọ yẹ ye, ono kiki ni ọravwọ so yanghene nọ yen enọ kpahen omayen. Orhiomara-an ekwakwa ina sabu sọ. Omaran ọ ji havwọ, ne wu sabu brorhiẹn ẹghwanren, o fori ne wu guọlọ iyẹnrẹn erọrọ kpahen erhirhiẹ wu havwọ. Marhẹ wu ne ruie lele?
4. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Proverbs 18:13, me wu na sabu ru ne wu vwo iyẹnrẹn wu guọlọre? (Ji ni ifoto na.)
4 Wu na sabu mẹrẹn iyẹnrẹn erọrọ wu rha nọ enọ. Gba haye taghene a ha use wẹn riẹ irueruo akpẹriọ. Wu na nya? Orhianẹ wa dabu rhe ohworho rọ ha use wẹn na yanghene oborẹ ene ruẹ irueruo na lele-e, wu na sabu nọ yen enọ jerẹ: “Bọgo ye ne ruẹ irueruo na, ọkiọgo ye ne ruie? Awan amwa yi na rhiọ? Ọrọmo yọ nọ hẹrote irueruo na? Ayọmo yi na rhiọ? Irueruo ego ye ne ruo? Ana ha inyo re mwu awan ruiruo?” Ẹkpahenrhọ rẹn enọ erana, ọnọ ha userhumu wẹn brorhiẹn ẹghwanren.—Se Proverbs 18:13.
5. Wu rhe vwo ọsoso iyẹnrẹn na ne, me yo fori wu ru?
5 Wu rhe ruẹ ọrana hin, gba dabu roro kpahen erhirhiẹ na. Jerẹ udje, me wu ne ruo orhianẹ ihworho ri vwa nyalele irhi Baibol ina rhiẹ irueruo na, yanghene ana ghalẹ enyo ro mwu ọwan? Wu rorori taghene irueruo na ọnọ sabu dẹrẹrhiẹ akpẹriọ gegerege? (1 Pet. 4:3) Habaye, me wu ne ruo orhianẹ irueruo na o serhẹ ọke wu ne riẹ uyono ukoko yanghene aghwoghwo? Wu rha dabu vwẹruọ erhirhiẹ na ne, ọnọ ha userhumu wẹn brorhiẹn ẹghwanren. Ọrẹn, o ji vwo udjoghwẹ ọrọrọ ro fori wu kpare. Wu rhe kpahen erhirhiẹ na ne; ọrẹn me yi Jehova o roro kpahiẹn?—Prov. 2:6.
HA UKẸRO RI JEHOVA Ọ HA NI ERHIRHIẸ NA NIE
6. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn James 1:5, mesoriẹ o fo na rẹ i Jehova nọ sa ọwan erhumu?
6 Rẹ i Jehova nọ ha userhumu wẹn rhe iroro yi. Jehova o veri taghene ọnọ yẹ ọwan ẹghwanren na sabu brorhiẹn rọ nọ lẹrhẹ oma merhiẹn. O tiobọnẹ aruẹ ẹghwanren ọnana “ghwologhwolo, ọ vwọ ghwọghwu ihworho-o.”—Se James 1:5.
7. Marhẹ wu ne ru rhe iroro i Jehova? Dje udje yi.
7 Wu rha nẹrhomo vwe i Jehova ne, gba dabu kpomavi riẹn ọke rọ nọ kpahenrhọ ẹrhomo na. Jerẹ udje: Wu rhe vru uvuẹn izede ọke we rhe nẹ oghwa, wu na sabu nọ ihworho re rhirhiẹ uvwre na nẹ aye i dje izede wẹn. Ọrẹn, wu na nyajẹ aye vwo bọmọke aye ine ki dje izede na wẹn? Ẹjo. Ukpomaran, wu na dabu kerhọ ọke re dje izede na wẹn. Omaran ọ ji havwọ, wu rha nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ ẹghwanren, gba damoma guọlọ irhi ọrhẹ iruemru-urhi Baibol ri na ha userhumu wẹn. Jerẹ udje, bọmọke wu ne ki brorhiẹn sẹ wu ne riẹ akpẹriọ ra hunute vrẹn ne, wu na sabu roro kpahen oborẹ i Baibol ọ ta kpahen akpẹriọ gegerege, orharhere okugbe ọrhẹ oborẹ ọghanren te ra na ha edamẹ Uvie na karo.—Matt. 6:33; Rom. 13:13; 1 Cor. 15:33.
8. Me wu ne ruo orhianẹ wu guọlọ userhumu ne wu sabu mẹrẹn iyẹnrẹn wa guọlọ? (Ji ni ifoto na.)
8 Ọkezẹko, wu guọlọ userhumu awọrọ ne wu sabu mẹrẹn iyẹnrẹn wa guọlọ. Wu na sabu nekpẹn userhumu mie omizu ro te edje ne uvuẹn ukoko na. Ọrẹn, wu rha guọlọ iyẹnrẹn erọrọ harẹn omobọ ọnọ, wu na ji mẹrẹn erere. Iyẹnrẹn buebun i ha uvuẹn ẹbe ukoko na jerẹ, Ọbe ra ha Tọn Kodo Ọrẹ Iseri Jehova ọrhẹ Scriptures for Christian Living. Karorhọ oborẹ ọsoriẹ wa guọlọ iyẹnrẹn na: wu guọlọ brorhiẹn rọ nọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova.
9. Marhẹ ono ru mwu ọwan ẹro taghene orhienbro ọwan ọnọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova? (Ephesians 5:17)
9 Marhẹ ono ru mwu ọwan ẹro taghene orhienbro ọwan ọnọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova? Ọrukaro, o fori na dabu rhe yi. Baibol na nọ tare, “Irherhe Ọrọ Mai Fon na yẹ ọmẹrẹnvwrurhe.” (Prov. 9:10) Itiọrurhomẹmro, ene vwo ọmẹrẹnvwrurhe erhe yono kpahen iruemru i Jehova, ọhọriẹ, kugbe oborẹ o vwo ẹguọlọ yanghene utuoma kpahen. Nọ oma, ‘Sekpahen oborẹ mi rhe kpahen i Jehova ne, orhienbro ọgo mi ne bruo rọ nọ lẹrhẹ oma merhiẹn?’—Se Ephesians 5:17.
10. Mesoriẹ iruemru-urhi Baibol a ghanren ghwẹ irueruo re ru notọre rhe uvuẹn ekrun ọwan ọrhẹ ekete re nurhe?
10 Ọkezẹko, na sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova, ihworho ri kẹrerẹ ọwan ine biomevwan kpahen ọwan. Jerẹ udje, emiemọ ezẹko ina sabu ta rẹn ọmọ aye ọgbọtọ nọ rọnmọ ọhworhare ro vwo vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova—takpu ọravwọ o feri—yanghene ọnọ sabu ruẹ irueruo orọnmo na gegerege. Itiọrurhomẹmro, aye i guọlọre na dabu hẹrote ọmọ aye izede ọrẹ ugboma, ọrẹn, ọrọmo yọ nọ ha userhumu riẹn ru riarorhọ uvuẹn ukoko na? Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni erhirhiẹ na? Ẹkpahenrhọ na ọ ha uvuẹn Matthew 6:33. Avwaye ya ha urhebro rẹn Ilele Kristi taghene aye i ‘gba rha guọlọ Uvie na vwẹre.’ Dedevwo ọwan a họghọ rẹn eri vwiẹre ọwan ọrhẹ awọrọ ri rheri ọwan, ọrẹn ọdamẹ ọwan yẹ ọrẹ ene ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova.
RORO KPAHEN ODJẸ RỌ NỌ MAI SERHỌ
11. Uruemru ọgo uvuẹn Philippians 1:9, 10, yọ nọ ha userhumu wẹn djẹ odjẹ ro serhọ?
11 Wu rhe roro kpahen iruemru-urhi Baibol ri sekpahen erhirhiẹ na ne, gba damoma djẹ odjẹ ro serhọ. (Se Philippians 1:9, 10; se ẹmro re dje fiotọre “full discernment.”) Uruemru ọmẹrẹnvwrurhe ọnọ ha userhumu wẹn roro kpahen oborẹ ọnọ sabu phia wu rhe brorhiẹn ezẹko. Ọkezẹko, orhienbro na ọnọ sabu lọhọ. Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ ọnọ sabu bẹn. Ọmẹrẹnvwrurhe ọnọ ha userhumu wẹn brorhiẹn ẹghwanren, ọrhọ tobọ rhianẹ erhirhiẹ na ọ lọhọ-ọ.
12-13. Marhẹ ọmẹrẹnvwrurhe ono ru ha userhumu wẹn brorhiẹn ẹghwanren sekpahen iruo?
12 Roro kpahen udje ọnana. Wa guọlọ iruo wu na hẹrote ekruon. Ne wu mẹrẹn iruo eva. Ọke oru, ne wu dabu guọlọ iyẹnrẹn ephian kpahen iruo na, tobọ te oborẹ owian na o sekpahen, ọke wu na tonrhọ ọrhẹ uchunu ọke rọ nọ ha mio. Iruo eva na i serhọ rhẹ iruemru-urhi Baibol. Itiọrurhomẹmro, owu ọvo yọ nọ mai jo, fọkime ọkezẹko igho ọrana yọ mai bun. Ọrẹn, o vwo ekwakwa erọrọ ro fori wu roro kpahen bọmọke wu ne ki brorhiẹn.
13 Jerẹ udje, iruo na ọnọ ha uphẹn wẹn riẹ uyono ukoko? Owu usuẹn aye ọnọ jaghwẹrhọ ọke wu ne lele ekruon ghwọghọ kugbe? Aruẹ enọ enana ina lẹrhuọ ha “ekwakwa ri mai ghanren” karo—jerẹ ogame wa harẹn i Jehova, ọrhẹ edamẹ ekruon—ukperẹ ono rhiẹ ekwakwa ugboma. Ọke ọrana, ne wu na sabu brorhiẹn rọ nọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova.
14. Marhẹ ọmẹrẹnvwrurhe ọrhẹ ẹguọlọ ono ru ha userhumu wẹn ne wu je rhe rhiẹ ukọ harẹn awọrọ?
14 Ọmẹrẹnvwrurhe ono ji mwu ọwan roro kpahen oborẹ orhienbro ọwan ono ru hobọte awọrọ, neneyo e je rhe “rhiẹ ukọ harẹn” aye. (Phil. 1:10) Ọnana ọ ghanranren maido orho sekpahen orhienbro omobọ jerẹ osẹme ọrhẹ eheri. Jerẹ udje, ọkezẹko o vwo aruẹ osẹme ro jo. Ọrẹn, me wu ne ruo orhianẹ imizu ukoko na ọrhẹ awọrọ e vwo ẹguọlọ kpahen aruẹ osẹme ọrana-a? Ọmẹrẹnvwrurhe ono mwuo họghọ rẹn iroro aye. Habaye, ẹguọlọ ono mwuo guọlọ erhumu “ọreva” ji rhiẹ ohworho dẹndẹn. (1 Cor. 10:23, 24, 32; 1 Tim. 2:9, 10) Ọke ọrana, ne wu ne brorhiẹn ro djephia taghene wu vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ kpahen awọrọ.
15. Me yo fori wu ru bọmọke wu ne ki brorhiẹn ọduado?
15 Orhianẹ wa guọlọ brorhiẹn ọduado, roro kpahen oborẹ wu ne ruo ne wu sabu nyamwu orhienbro na. Jesu o yonirin ọwan ne “roro kpahen uchunu igho ro no mwuien.” (Luke 14:28) Omarana, roro kpahen uchunu ọke, omẹdamu, ọrhẹ igho wu na ghwọghọ, ne wu sabu brorhiẹn ro serhọ. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, wu na sabu lele ekruon ta kpahen oborẹ aye ine ruo neneyo orhienbro na ọ sabu vwo efikparobọ. Mesoriẹ ọnana ọ ghanren? Fọkime, ọnọ ha userhumu wẹn rhe sẹ o fori wu ruẹ ibiẹ ewene rhẹ orhienbro na yanghene djẹ odjẹ ọrọrọ rọ mai serhọ. Wu rha nekpẹn userhumu mie ekruon ji kerhọ irorẹdjẹ aye, aye ine vwo omwemẹ aye ina hobọtua ne wu sabu brorhiẹn ro serhọ.—Prov. 15:22.
BRORHIẸN RO NO VWO EFIKPAROBỌ
16. Idjaghwẹ ego yi na ha userhumu wẹn brorhiẹn ẹghwanren? (Ji se ekpeti na “ Oborẹ Ene ru Brorhiẹn Ẹghwanren.”)
16 Orhianẹ wu nyalele irorẹdjẹ ri ha oberun na, nọyẹ wu mwuegbe wu ne brorhiẹn ẹghwanren ne. Wu guọlọ iyẹnrẹn ri sekpahen erhirhiẹ na ne, ji mẹrẹn iruemru-urhi Baibol ri na ha userhumu wẹn brorhiẹn ri na lẹrhẹ oma merhen i Jehova. Vwana, gba rẹ i Jehova nọ ha userhumu wẹn brorhiẹn ẹghwanren.
17. Me yọ nọ ha userhumu wẹn brorhiẹn ri serhọ?
17 Ọrhọ tobọ rhianẹ wu brorhiẹn buebun ri serhọ ne, karorhọ taghene ne wu sabu rhe brorhiẹn ri gbare, wu na vi hẹroso i Jehova ukperẹ ono rhiẹ ẹghwanren ọnọ. Jehova ọvo yọ nọ sabu yọ obọdẹn irherhe ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe—ro rhiẹ oborẹ ọnọ ha userhumu wẹn vwo ẹghwanren. (Prov. 2:1-5) Jehova ọnọ sabu ha userhumu wẹn brorhiẹn ri na lẹrhẹ oma merhiẹn.—Ps. 23:2, 3.
IJORO 28 Eri Jehova o Mwuẹ Ugbehian