Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

URHOMU-ẸMRO UYONO 1

IJORO 2 Odọ Yi Jehova

Ha Odidi Rẹn i Jehova

Ha Odidi Rẹn i Jehova

URHOMU-ẸMRO RO SUẸN ẸGBUKPE 2025: “Yẹ i Jehova odidi ro mwu odẹ ye.”PS. 96:8.

OBORẸ ENE YONO KPAHEN

Ene yono kpahen oborẹ ene ru yẹ i Jehova odidi ro mwuovwan yen.

1. Me yẹ ihworho buebun inyenana a tẹnroviẹ?

 WU DJOKARHỌ ye ne taghene ihworho buebun inyenana i vwe dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ-ọ? Jerẹ udje, ihworho ezẹko e ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri nẹ aye i sabu titi uvuẹn itanẹti. Ọrẹn, ibiẹ ihworho krẹn ọvo ya ha odidi rẹn i Jehova Osolobrugwẹ. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ o mevirhọ na ha odidi rẹn i Jehova, ọrhẹ oborẹ ono mwu ọwan ruẹ omaran. Ene ji yono kpahen oborẹ ene ru yẹ Osolobrugwẹ odidi ro mwuovwan yen, ọrhẹ oborẹ i Jehova ono ru djephia obaro na taghene o mwuovwan odidi.

ME YO MEVIRHỌ NA HA ODIDI RẸN I JEHOVA?

2. Marhẹ i Jehova o ru dje odidi ọnẹyen phia uvuẹn oberun Ugbenu i Sinai? (Ji ni obaro ọbe na.)

2 Me yẹ odidi? Uvuẹn i Baibol na, ẹmro na “odidi” ọnọ sabu mevirhọ kemru kemru re ruru, rọ lẹrhẹ oma merhẹn ohworho. Ọke i Jehova o simi agbamwa Israel nẹ abọ evrẹn uvuẹn Egypt hin, no dje odidi ọnẹyen phia rẹn aye. Roro kpahen ọnana: Emọ Israel buebun i kokori uvuẹn Ugbenu i Sinai, nẹ aye i sabu kerhọ oborẹ Osolobrugwẹ ọnọ ta rẹn aye. Ugbenu na ephian no mwuokuku. Ogege, otọre ekpogho ọgbogbanhon nọ homaphia, ugbenu na nọ ji sa, otọre na ephian no kpogho, ọke owu ọvo na, aruọke rọ braro ọrhẹ agbranran kugbe edon ukpori nọ vuọn ekete ephian. (Ex. 19:​16-18; 24:17; Ps. 68:8) Oma ọnọ ghini merhẹn emọ Israel na omamọ ọke i Jehova o dje odidi ọnẹyen phia rẹn aye.

Jehova o dje omẹgbanhon ọrhẹ odidi ọnẹyen phia rẹn emọ Israel uvuẹn Ugbenu i Sinai, (Ni udjoghwẹ 2)


3. Me yo mevirhọ na ha odidi rẹn i Jehova?

3 Ọrẹn, nẹ ituakpọ vwo? Ana ghini sabu ha odidi rẹn i Jehova? Ee, ana sabu ruie. Izede owu ene ru ha odidi rẹn i Jehova, yẹ ọrẹ ana ta rẹn awọrọ kpahen omẹgbanhuiẹn ọrhẹ iruemru ro vwori. Ana ji sabu ha odidi rẹn i Jehova nyoma ra na ha ujiri riẹn fọkiẹ oborẹ e ru ne nyoma userhumu ọnẹyen. (Isa. 26:12) Orodje David ọ ha usuẹn ihworho ri ha odidi rẹn i Jehova ne, ra na sabu hẹrokele. Uvuẹn ẹrhomo rọ nẹren obaro ihworho Israel, David nọ tare: “Wẹwẹ, O Jehova yi vwo ọdo, omẹgbanhon, erhumu, odidi, ọrhẹ omẹgbanhon usun, fọkime kemru kemru rọ ha idjuwu na ọrhẹ otọrakpọ na enọ.” Ọke i David o fuen ẹrhomo na, “ọsoso ihworho na ni jiri Jehova.”—1 Chron. 29:​11, 20.

4. Marhẹ i Jesu o ru ha odidi rẹn i Jehova?

4 Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, ọ ha odidi rẹn Ọsẹ ye, nyoma rọ lẹrhẹ awọrọ rhe taghene Jehova yọ yẹriẹ omẹgbanhon ro ruẹ igbevwunu. (Mark 5:​18-20) Jesu ọ ji ha odidi rẹn i Jehova nyoma oborẹ ọ ta kpahiẹn ọrhẹ oborẹ o ruẹ awọrọ lele. Uvuẹn erhirhiẹ owu, Jesu no yono ihworho uvuẹn synagogue. Ọmase owu rẹ okpodje o kpokpo te ẹgbukpe 18 ne, ọ ha usuẹn ihworho ra kerhọ i Jesu. Fọkiẹ okpodje na, ọmase na ọ vwọ rhọ sabu riẹn omaye-en. Ọnana ọ lọhọ-ọ! Jesu no dje aruẹdọn rẹn ọmase na nyoma ro bruie nya ji ta riẹn izede bọrọbọrọ: “Ọmase na, mi simiruon nẹ emiamuọ ne.” Nọ ha obọ kpahen ọmase na, ogege no vẹnrẹn mevi ji riẹn omayen, “no jiri Osolobrugwẹ,” oma nọ merhenriẹn taghene o vwo omọkpokpọ ne! (Luke 13:​10-13) O fori nẹ ọmase na ọ ha ujiri rẹn i Jehova, o ji fo na ha ujiri riẹn.

ME YO MWU ỌWAN HA ODIDI RẸN I JEHOVA?

5. Iroro ego ya lẹrhẹ ọwan họghọ rẹn i Jehova?

5 Ọwan a ha odidi rẹn i Jehova fọkime e vwo ọghọ okokodo kpahiẹn. O vwo iroro buebun ri na lẹrhẹ ọwan họghọ rẹn i Jehova. Jehova yẹ Ọrọmaigbanhon; omẹgbanhuiẹn o vwoba-a. (Ps. 96:​4-7) Emama yen, e dje ẹghwanren ọnẹyen phia. Ọye yẹ Esiri arhọ ọwan, ọrhẹ ọrọ Sẹroriẹ. (Rev. 4:11) O vwo atamwu. (Rev. 15:4) O fiẹkparobọ uvuẹn kemru kemru ro ruẹ, ọ ji nyamwuẹ ive yi. (Josh. 23:14) Ọnana yọ soriẹ ọmẹraro Jeremiah ọ ta kpahen i Jehova: “O vwo ọrọ họheruọ uvwre evwẹghwanren uvuẹn egbamwa na ọrhẹ uvwre ọsoso ivie aye-e”! (Jer. 10:​6, 7) Itiọrurhomẹmro, e vwo omamọ iroro ri na lẹrhẹ ọwan họghọ rẹn Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu. Ọwan i vwa ghwai họghọ rẹn i Jehova ọvo-o—e vwo ẹguọlọ kpahiẹn.

6. Mesoriẹ e vwo ẹguọlọ kpahen Jehova?

6 Ọwan a ha odidi rẹn i Jehova fọkime e vwo ẹguọlọ okokodo kpahiẹn. Roro kpahen iruemru i Jehova ezẹko ra lẹrhẹ ọwan vwo ẹguọlọ kpahiẹn. O dje arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn phia. (Ps. 103:13; Isa. 49:15) O vwo uruemru aruẹdọn; omarana, emru obiobiomu ọrhọ phia rẹn ọwan, nọ miamiẹ oma. (Zech. 2:8) Ọ ha userhumu rẹn ọwan ne tikẹriẹ ji rhiẹ Igbehian yen. (Ps. 25:14; Acts 17:27) O vwo omeriotọre; “ọ homariotọre ni idjuwu ọrhẹ otọrakpọ na, nọ kpare ihworho dẹndẹn nẹ oghwurhie na.” (Ps. 113:​6, 7) Fọkiẹ iroro enana, no fori na ha odidi rẹn i Jehova.—Ps. 86:12.

7. Uphẹn ọghoghanren ọgo ye vwori?

7 Ọwan a ha odidi rẹn i Jehova fọkime a guọlọre nẹ awọrọ i rhe yi. Ihworho buebun e rhe urhomẹmro na kpahen i Jehova-a. Mesoriẹ? Fọkime ihworho buebun i vwo imwẹro kpahen efian rẹ Echu ọ mọren baren i Jehova. (2 Cor. 4:4) Echu ọ lẹrhẹ ihworho roro taghene Jehova ọ tuekwẹre ọke ephian, o vwo ọdamẹ kpahen ituakpọ-ọ, ọye yọ ji suẹ ojẹriọ rọ ha uvuẹn akpọ na. Ọrẹn, ọwan i rhe urhomẹmro na kpahen Osolobrugwẹ ọwan! Ọwan i vwo uphẹn re ne dje Echu rhiẹ ọmọronfian, ji ta rẹn awọrọ kpahen i Jehova. (Isa. 43:10) Psalm 96 ọ tẹnrovi oborẹ ene ru ha odidi rẹn i Jehova. Roro kpahen oborẹ wu ne ru yẹ i Jehova odidi ro mwuovwan yen, ọke re ne yono kpahen ẹmro ri ha uvuẹn Psalm 96.

MARHẸ ENE RU YẸ I JEHOVA ODIDI RO MWUOVWAN YEN?

8. Izede ọgo ye ne ru ha odidi rẹn i Jehova? (Psalm 96:​1-3)

8 Se Psalm 96:​1-3. Ana sabu ha odidi rẹn i Jehova nyoma oborẹ a ta kpahiẹn. Uvuẹn eghwẹmro i Baibol erana, a ta rẹn ihworho i Jehova nẹ aye i “so ijoro vwe i Jehova,” “jiri odẹ ye,” “ghwoghwo iyẹnrẹn esiri usimirhọ na,” ji “ghwoghwo odidi ọnẹyen uvwre egbamwa na.” Enana izede sansan ene ru ha odidi rẹn Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu. Idibo i Jehova ọke ahwanren i vwo omwemẹ aye ina chochọn odẹ ye ji ta rẹn awọrọ kpahen ekwakwa irhorhomu ri Jehova o ru rẹn aye ne. (Dan. 3:​16-18; Acts 4:29) Marhẹ ene ru hẹrokele aye?

9-10. Me ye yono nẹ udje Angelena? (Ji ni ifoto na.)

9 Roro kpahen udje omizu ọmase re se Angelena, a ro rhirhiẹ ẹkwotọre i United States. O fiudugbere chochọn odẹ i Jehova uvuẹn ekete iruo yi. Ra mẹriẹn taghene Angelena ọ tuẹn owian na rhọ obọ, na ha use riẹn nọ homaba awọrọ ri ji tuẹn owian na rhọ obọ, neneyo aye i sabu ta kpahen oma aye. Angelena no mwuegbe ifoto ro no dje rẹn aye, ifoto na o dje kpahen aghọghọ ro vwori ro rhiẹ Oseri Jehova. Ọrẹn bọmọke ọ ki tẹmro, ọhworhare owu usuẹn aye nọ tare taghene Iseri Jehova yi mọrenriẹn ghwanren. Nọ ha Iseri Jehova djechẹẹ fọkiẹ imwẹro aye. Angelena nọ tare: “Ọmudu mẹ no fomẹ. Ọrẹn, ni mi ta rẹn oma mẹ: ‘Mi ne kudu na rha mọrenfian baren i Jehova udaro mẹ? Gbinẹ mi na chochọn odẹ ye?’”

10 Ọke ọhworhare na ọ tẹmro hin, Angelena nọ nẹrhomo kpeke rhẹ ẹhẹn. Nọ ta riẹn bọrọbọrọ: “Iseri Jehova yi ji mọren mẹ ghwanren. Mẹmẹ jẹ Oseri Jehova me te inyenana.” Dedevwo erhirhiẹ na ọ lọhọ-ọ; ọrẹn, Angelena o fiudugbere chochọn imwẹruiẹ ji dje ifoto ro mwuegbe rhotọre na rẹn aye. (1 Pet. 3:15) Me yo nerhumie rhe? Bọmọke Angelena o fuen ẹhaphia ye, ẹhẹn ọhworhare na o totọre ne. Ọ tobọ ta taghene o rhiẹromẹrẹn ekwakwa irhorhomu ọke ro kwomakugbe Iseri Jehova. Angelena nọ tare: “O fori na chochọn odẹ i Jehova. Emru ọghọ ra na ta rẹn awọrọ kpahen odẹ ye.” Ọwan i ji vwo uphẹn ra na họghọ rẹn i Jehova ji yẹ ye odidi, ọrhọ tobọ rhianẹ awọrọ i vwa họghọ riẹ-ẹn.

Ana sabu ha odidi rẹn i Jehova nyoma ẹmro (Ni idjaghwẹ 9-10) b


11. Marhẹ Ilele Kristi i ru nyalele uruemru-urhi rọ ha uvuẹn Psalm 96:8?

11 Se Psalm 96:8. Ana sabu ha odidi rẹn i Jehova rhẹ ekwakwa eghoghanren re vwori. Ilele Kristi urhomẹmro e ruẹ omaran ọke ephian. (Prov. 3:9) Jerẹ udje, emọ Israel i toro itetoro ra na ha bọn oghwa ẹga na ji hẹrote yi. (2 Ki. 12:​4, 5; 1 Chron. 29:​3-9) Idibo i Jesu ezẹko i “ha enyerẹn aye” hobọtua ye ọrhẹ inyikọ ye. (Luke 8:​1-3) Ilele Kristi erukaro i ji toro itetoro hobọtua imizu ukoko na ri guọlọ userhumu. (Acts 11:​27-29) Inyenana, ana ji sabu ha odidi rẹn i Jehova nyoma itetoro ro nẹ ẹhẹn rhe.

12. Marhẹ itetoro ọwan ono ru ha ujiri vwe i Jehova? (Ji ni ifoto na.)

12 Roro kpahen udje owu ro djephia taghene itetoro ọwan ọ ha ujiri vwe i Jehova. Iyẹnrẹn owu ra haphia uvuẹn ẹgbukpe 2020, o djephia taghene okaka ọ homaphia uvwrọke jijiri uvuẹn ẹkwotọre i Zimbabwe. Orhọmo ọ joma kpe ihworho buebun hwu ọke ọrana, tobọ te omizu ọmase owu re se Prisca. Udabọ okaka ọrhẹ erhirhiẹ ọgbogbanhon na, aghwoghwo i Wẹnẹsde ọrhẹ Fraide ọ vwọ vrẹn Prisca-a. Awọrọ na haye djechẹẹ taghene o riẹ aghwoghwo ukperẹ ono riẹ ikebi, aye na ta riẹn, “Orhọmo ono kpo hwu.” Prisca no fiudugbere ta rẹn aye, “Jehova ọ ji sẹrerhumuji idibo yi dẹ-ẹ.” O jiri-i, ukoko na no tiobọnẹ userhumu riẹn. Itetoro ọwan ya dẹ emaren ọrhẹ ekwakwa erọrọ re tiobọnu rẹn aye. Ọnana o gbe ihworho na unu, aye ni ta rẹn Prisca, “Osolobrugwẹ ọ ghini sẹrerhumujo-o, ame i guọlọ yono kpahiẹn.” Awan irhiruẹ usuẹn aye ni tuẹn uyono ukoko ẹnya rhọ.

Ana sabu ha odidi rẹn i Jehova nyoma ekwakwa eghoghanren re vwori (Ni udjoghwẹ 12) c


13. Marhẹ ene ru ha odidi rẹn i Jehova nyoma uruemru ọwan? (Psalm 96:9)

13 Se Psalm 96:9. Ana sabu ha odidi rẹn i Jehova nyoma uruemru ọwan. O fori nẹ irherẹn ra ga uvuẹn oghwa ẹga i Jehova i fon ọrẹ ugboma. (Ex. 40:​30-32) Ọrẹn oborẹ ọ mai ghanren, yẹ ọrẹ ana kẹnoma rẹn irueruo ri Jehova o vwo utuoma kpahen. (Ps. 24:​3, 4; 1 Pet. 1:​15, 16) O fori ne kuẹ “uruemru ahwanren na” nu—nọyẹ iruemru ọrhẹ irueruo ibiobiomu—ji kuẹ “uruemru ọkpokpọ na” rhọ—nọyẹ iruemru ọrhẹ irueruo ra lẹrhẹ oma merhen i Jehova. (Col. 3:​9, 10) Nyoma userhumu i Jehova, ohworho ro vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn ro ji rhiẹ ologbozighi, ọnọ sabu wene uruemruien.

14. Me wu yono nẹ udje i Jack? (Ji ni ifoto na.)

14 Roro kpahen udje i Jack, ro rhiẹ ologbozighi obẹta, rẹ odovan yen o ji rhiẹ Okpodje na. Fọkiẹ ekwakwa ibiobiomu ro ru ne, ne brorhiẹn uhwu kpe yi. Ọrẹn, uvwrọke rọ hẹrhẹ ẹdẹ re ne kpe yi, Jack no rhiabọ dede uyono i Baibol mie omizu ọhworhare owu rọ rhiẹ ekanron na me ghwoghwo. Udabọ orharhere uruemruien, Jack no wenerin ji mwuovwan omebrurhame. Jack o wenerin te erhirhiẹ taghene ọke ra guọlọ kpe yi, ihworho ezẹko ri ha uvuẹn ekanron na na viẹ. Ọlọkpa owu rọ wian uvuẹn ekanron na nọ tare: “Jack ologbozighi obẹta bi. Ọrẹn vwana, uruemrien o wenerin omamọ ne.” Ọkprughwre rọ ha kpahiẹn, imizu na ni ghwẹrioma rhiẹ ekanron na me lele aye ruẹ uyono re ruẹ uvuẹn ọkprughwre na, ohworho owu ro vwo ji lele aye ruẹ uyono dẹ nọ homaba aye. Me yo mwurien homaba aye? Ewene i Jack ọ hobọte yi omamọ, omarana, nọ guọlọ rhe oborẹ ono ruo nọ sabu ga i Jehova. Itiọrurhomẹmro, uruemru ọwan ọnọ sabu ha ujiri vwe Ọsẹ ọwan ọbe odjuwu!—1 Pet. 2:12.

Ana sabu ha odidi rẹn i Jehova nyoma uruemru ọwan (Ni udjoghwẹ 14) d


MARHẸ I JEHOVA ONO RU DJEPHIA OBARO NA TAGHENE O MWUOVWAN ODIDI?

15. Marhẹ i Jehova ono ru djephia obaro na taghene o mwuovwan odidi? (Psalm 96:​10-13)

15 Se Psalm 96:​10-13. Eghwẹmro ri kẹta uvuẹn Psalm 96, o dje i Jehova rhẹ Orodje ọrhẹ Oguẹnzọn ọsoso. Marhẹ i Jehova ono ru djephia obaro na taghene o mwuovwan odidi? Nyoma ro no brorhiẹn ọsoso. Phẹrẹkpẹ, ọnọ ghwọghọ i Babylon Rode na, fọkiẹ ephien rọ rhua vwe odẹ ye ne. (Rev. 17:​5, 16; 19:​1, 2) Ihworho ezẹko ri rhiẹromẹrẹn oghwọghọ i Babylon Rode na, ina sabu homaba ọwan ga ogame urhomẹmro. Obẹtaye, uvuẹn uvweri Armageddon, Jehova ọnọ ghwọghọ enyerakpọ Echu ọrhẹ eri kparehasuiẹ ji biomu odẹ ye, ọrẹn ono simi ihworho ephian ri vwo ẹguọlọ kpahiẹn, huvwele yi, ji ha ẹga riẹn. (Mark 8:38; 2 Thess. 1:​6-10) Erhe ruẹ ọdamuni rọ kẹta ne uvuẹn obẹta Isuensun i Kristi Ẹgbukpe Uriusionrin, nọyẹ, Jehova o ruẹ odẹ ye fon ne. (Rev. 20:​7-10) Ọke ọrana, “otọrakpọ na nọ nọ vuọn rhẹ irherhe kpahen ujiri Jehova jerẹ oborẹ ame ọ vuọn urhie ọduado na.”—Hab. 2:14.

16. Orhienbro ọgo yo fori wu bru? (Ji ni ifoto na.)

16 Ọnọ merhoma omamọ ọke ihworho ephian re nyerẹn ina yẹ i Jehova odidi ro mwuovwan yen! Ọrẹn, bọmọke ọke ọrana ono te, jena ha kuphẹn kuphẹn re vwori yẹ i Jehova odidi. Na sabu rha karorhọ owian ọghoghanren ọnana, Ugboma Usuon na i djẹ Psalm 96:8 no rhiẹ urhomu-ẹmro ro suẹn ẹgbukpe 2025: Yẹ i Jehova odidi ro mwu odẹ ye.”

Obaro na, ihworho ephian re nyerẹn ina yẹ i Jehova odidi ro mwuovwan yen! (Ni udjoghwẹ 16)

IJORO 12 Jehova, Osolobrugwẹ Rọmaido

a E wene edẹ ezẹko.

b IDJEDJE IFOTO: Udje Angelena ra vwanriẹnren.

c IDJEDJE IFOTO: Udje i Prisca ra vwanriẹnren.

d IDJEDJE IFOTO: Udje i Jack ra vwanriẹnren.