1. Erere ọgo ya mẹrẹn erhe riẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu kẹgbukpe kẹgbukpe?

 ITIỌRURHOMẸMRO, wu ne kwerhọ ye taghene izobo otan na ẹghẹlẹ ọghoghanren! (2 Cor. 9:15) Fọkiẹ izobo otan i Jesu, wu na sabu rhiẹ ugbehian Osolobrugwẹ. Wu na ji sabu vwo ifiẹrorhọ arhọ i bẹmẹdẹ. Omarana, o fori ne dje ọdaremẹro phia rẹn i Jehova fọkiẹ ẹguọlọ ye, ọrhẹ izobo otan na ro tiobọnu rẹn ọwan! (Rom. 5:8) Na sabu rhe dje ọdaremẹro phia, Jesu no jurhi rẹn ọwan ne rhe ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen kẹgbukpe kẹgbukpe.—Luke 22:​19, 20.

 2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ẹgbukpe ọnana, ene ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu i Satọde April 12, 2025. Itiọrurhomẹmro, ọwan ephian a djiroro ra na nya. Uvwrọke Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu, ana mẹrẹn erere buebun erhe roro kodo a kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ Ọmọyen i ru rẹn ọwan ne. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ otan na o yonirin ọwan kpahen i Jehova ọrhẹ Ọmọyen. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ izobo otan na, ọrhẹ oborẹ ene ru dje ọdaremẹro phia.

OBORẸ IZOBO OTAN NA O YONIRIN ỌWAN KPAHEN JEHOVA

 3. Marhẹ uhwu ọhworhare owu ono ru simi iduduru ihworho? (Ji ni ifoto na.)

³ Izobo otan na o yonirin ọwan kpahen ẹzeguon ọsoso i Jehova. (Deut. 32:4) Izede ọgo? Roro kpahen ọnana:  Ọwan i ha ọdandan ọrhẹ uhwu riuku mie Adam. (Rom. 5:12) Jehova no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre izobo otan na, neneyo a sabu vwo arhọ. Ọrẹn, marhẹ izobo owuọwan rọ gbare ono ru simi iduduru ihworho? Ọnyikọ Paul nọ tare: “Jerẹ oborẹ ihworho buebun i rhiẹ iruedandan fọkime ohworho owu [Adam] ọ huvwele-e, omaran ihworho buebun ine ji rhiẹ evwata fọkiẹ ohworho owu [Jesu] rọ huvwele.” (Rom. 5:19; 1 Tim. 2:6) Nọ haye ta taghene ọwan ephian e ruẹ ọdandan ji hwuẹ, fọkime ọhworhare owu ọ huvwele-e. Omarana na sabu simirhọ, ọhworhare owu rọ gbare ono vi hwu harẹn ọwan.

 4. Ọke Adam o ruẹ ọdandan hin, mesoriẹ i Jehova ọ vwọ ha uphẹn rẹn emọyen ri huvwele nẹ aye i nyerẹn bẹmẹdẹ?

⁴ Jesu ono vi hwu vwẹre na sabu vwo usimirhọ? Mesoriẹ i Jehova ọ vwọ ha uphẹn rẹn emọ Adam ri huvwele nẹ aye nyerẹn bẹmẹdẹ? Ituakpọ ri vwa gba ina sabu roro taghene ọrana yẹ oborẹ ọ mai serhọ ro no ruo. Ọrẹn harẹn i Jehova, ọrana o dje ẹzeguon ọsoso phia-a. Ra mẹriẹn taghene Jehova o brorhiẹn ọsoso ọke ephian, ọ sabu nẹro rẹn ọdandan rẹ Adam o ruru-u.

 5. Mesoriẹ o mwu ọwan ẹro taghene Jehova ono ruẹ oborẹ ọgbare ọke ephian?

⁵ Me yọ nọ phia orhianẹ Jehova nọ kpariroro vrẹn ẹzeguon ọsoso ji yẹ emọ Adam ri vwa gba arhọ i bẹmẹdẹ ogege? Jehova orho ruẹ omaran, ihworho ezẹko ina sabu vwo ẹhẹn eveva taghene ọnọ nyamwu ive yi obaro na. Ọrẹn, o fori ne brudu? Ẹjo. Ra mẹriẹn taghene Jehova o tiobọnẹ Ọmọyen owu ọvo no hwu harẹn ọwan—ọrana o djephia taghene ono ruẹ oborẹ ọgbare ọke ephian.

 6. Izede ọgo yẹ izobo otan na o ru dje ẹguọlọ i Jehova phia? (1 John 4:​9, 10)

⁶ Izobo otan na ọ lẹrherẹ ọwan rhe taghene Jehova o brorhiẹn ọsoso ọke ephian, ọrẹn ọ ji lẹrhẹ ọwan rhe taghene o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan. (John 3:16; se 1 John 4:​9, 10.) Izobo otan na o djephia taghene Jehova ọ guọlọre ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ ji rhiẹ usuẹn ekruien. Roro kpahen ọnana: Ọke Adam o ruẹ ọdandan hin, ọrhọ ha usuẹn ekrun i Jehova-a. Fọkiẹ ọnana, ọke re vwiẹ ọwan, arha ha usuẹn ekrun i Jehova-a. Ọrẹn, fọkiẹ izobo otan na, Jehova ọnọ sabu ha edandan ọwan rhomu ọwan, ji ha ihworho ri vwo esegburhomẹmro kpahiẹn ra ji huvwele yi ba usuẹn ekruien. Ọrẹn vwana, ana  sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ọrhẹ imizu ukoko na. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ ghini vwo ẹguọlọ kpahen ọwan!—Rom. 5:​10, 11.

 7. Marhẹ ojẹriọ i Jesu o ru sa ọwan erhumu vwẹruọ oborẹ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan te?

⁷ Ana sabu vwẹruọ oborẹ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan te, erhe roro kpahen oborẹ ọ miamiriẹn oma te ọke ro tiobọnu Ọmọyen no hwu harẹn ọwan. Echu ọ tare taghene o vwo odibo i Jehova owuorowu, rọ nọ sabu fuevwan kpahen i Jehova uvuẹn ọke ebẹnbẹ-ẹn. Ni Jehova ọ sabu dje Echu rhẹ ọmọronfian, nọ ha uphẹn rẹn i Jesu nọ rioja ji hwu. (Job 2:​1-5; 1 Pet. 2:21) Jehova ọ mẹrẹn i Jesu ọke evwreghrẹn yen a haye djechẹẹ, ọke isodja a fa ye, ọrhẹ ọke ra kanriẹn mwu orhan. Jehova ọ ji mẹrẹn Ọmọyen ọghoghanren ọke ra ha oja riẹ ji kpe yi hwu. (Matt. 27:​28-31, 39) Jehova o vwo omẹgbanhon rọ nọ dobọ oborẹ ọ phia riẹn ji. Jerẹ udje, ọke era kparahasuiẹ a ta: “Osolobrugwẹ ọrhọ guọliẹ je no simie,” manẹ i Jehova ọ sabu simie ogege. (Matt. 27:​42, 43) Ọrẹn, orhianẹ Osolobrugwẹ o simirien, manẹ Jesu ọ vwọ sabu ha arhọ ye ruẹ ota-an, habaye manẹ e vwe vwo ifiẹrorhọ-ọ. Omarana, Jehova nọ ha uphẹn rẹn Ọmọyen nọ rioja te ọke ro hwu.

 8. Ọ miamẹ i Jehova oma ọke rọ mẹrẹn Ọmọyen rọ rioja? Djeyi fiotọre. (Ji ni ifoto na.)

⁸ O fo ne roro taghene fọkime Osolobrugwẹ yẹ Ọrọmaigbanhon, emru ọ vwọ rhọ miamiẹ oma-a! A maren ọwan uvuẹn ohọhọme ọnẹyen, ọ ji yẹ ọwan omẹgbanhon iroro, omarana, o fiotọre taghene emru ọ ji miamẹ i Jehova oma. Baibol na ọ tare taghene oborẹ o rhiẹromẹrẹn ọ suẹ “omiamiamo” riẹn. (Ps. 78:​40, 41) Ji roro kpahen udje Abraham ọrhẹ Isaac. Wu rha karorhọ, Jehova o jurhi rẹn Abraham nọ ha ọmọyen owu ọvo ze izobo riẹn. (Gen. 22:​9-12; Heb. 11:​17-19) Ọnọ miamẹ Abraham oma omamọ ọke ro mwuegbe rọ nọ ha aphia kpe Isaac hwu. Gbe roro kpahen oborẹ oma o ruẹ i Jehova ọke rọ mẹrẹn Ọmọyen ra ha oja ria, ọrhẹ ọke re kpe yi hwu!—Ni ividio na Hẹrokele Esegburhomẹmro Aye—Abraham, Obọreva uvuẹn jw.org.

 9. Me yi Romans 8:​32, 38, 39 o yoniruon kpahen ẹguọlọ i Jehova?

⁹ Izobo otan na o yonirin ọwan taghene Jehova yọ mai vwo ẹguọlọ kpahen ọwan—ihworho ekrun yanghene igbehian ọwan e vwo aruẹ ẹguọlọ ọrana kpahen ọwa-an. (Se Romans 8:​32, 38, 39.) Itiọrurhomẹmro, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan ghwẹ oborẹ e vwo ẹguọlọ  kpahen oma ọwan. Wu guọlọ nyerẹn bẹmẹdẹ? O fiotọre taghene Jehova ọ ji guọlọ ne wu nyerẹn bẹmẹdẹ. Wu guọlọre na ha edandan harhomuo? Omaran i Jehova ọ ji guọlọ. Takpu e rhiabọ dede ẹghẹlẹ otan na, vwo esegburhomẹmro kpahiẹn, ji huvwele. Itiọrurhomẹmro, izobo otan na o djephia taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan omamọ. Uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, ene yono kpahen ẹguọlọ i Jehova rhọ.—Eccl. 3:11.

OBORẸ IZOBO OTAN NA O YONIRIN ỌWAN KPAHEN JESU

10. (a) Mesoriẹ i Jesu o mwuomarhọ ọke ra guọlọ kpe yi? (b) Marhẹ i Jesu o ru dje Echu rhẹ ọmọronfian? (Ji se ekpeti na “ Emevigbanhon i Jesu o Dje Echu Rhẹ Ọmọronfian.”)

¹⁰ Jesu o vwo ọdamẹ okokodo kpahen ukẹro rẹ ihworho a ha ni Ọsẹ ye. (John 14:31) Jesu o mwuomarhọ omamọ ọke ihworho a mọrenfian banriẹn taghene ọ rhaphiẹ odẹ Ọsẹ ye. Ọnana yọ soriẹ ọ ta uvuẹn ẹrhomo: “Ọsẹ mẹ, orhianẹ ọnọ sabu phia, jenẹ uko ọnana ọ nyavrẹn mẹ.” (Matt. 26:39) Emevigbanhon i Jesu te ọke ro hwu, o djephia taghene oborẹ Echu ọ ta kpahen Jehova ofian.

11. Marhẹ i Jesu o ru dje ẹguọlọ okokodo phia rẹn ihworho? (John 13:1)

¹¹ Izobo otan na o ji yono ọwan taghene Jesu o vwo ọdamẹ kpahen ihworho, maido idibo yi. (Prov. 8:31; se John 13:1.) Jerẹ udje, Jesu o rheri taghene ono rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn buebun uvuẹn otọrakpọ na, maido uhwu oja ro no hwuo. Udabọ ọrana, o din ebẹnbẹn enana ji wian owian ra yẹriẹ fọkiẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen ihworho. Habaye, Jesu o ji gbromarhọ owian aghwoghwo na, yono ihworho, ji ha userhumu rẹn aye. Uvuẹn ẹdẹ re kpe i Jesu hwu dede,  o ji ghwe aghwẹ inyikọ ye ji yẹ aye urhebro ọrhẹ ọkpọvi sansan. (John 13:​12-15) Ọke i Jesu ọ ha orhan na, ọ ha ibiọke yẹ ohi owu ra kanren kẹriẹ ifiẹrorhọ ji ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ra na hẹrote izie. (Luke 23:​42, 43; John 19:​26, 27) Omarana, Jesu nọ sabu dje ẹguọlọ phia rẹn ihworho uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen te ẹdẹ ro hwu.

12. Ewian ego yi Jesu ọ ji wian me te ọke na fọkiẹ ọwan?

¹² Dedevwo Kristi o hwuru “ukwọgbọ fọkiẹ ọdandan” ọwan, ọrẹn vwana o ji ruẹ ekwakwa erọrọ fọkiẹ ọwan. (Rom. 6:10) Ekwakwa ego? Ọ ji wian me te ọke na neneyo ihworho buebun i sabu mẹrẹn erere fọkiẹ izobo otan na. Roro kpahen oborẹ o ruẹ vwana. Ọ ga ẹrhẹ Orodje, Orherẹn Ọduado, ọrhẹ urhomu rẹn ukoko na. (1 Cor. 15:25; Eph. 5:23; Heb. 2:17) Ọye yo ji vwo owian re ne koko era djẹha na ọrhẹ otu gbidigbidi na, bọmọke ukpokpogho rode ono ki toba. b (Matt. 25:32; Mark 13:27) Habaye, uvuẹn ẹdẹ ri koba enana, o ji tiobọnẹ emaren ẹhẹn rẹn idibo yi ephian, nyoma ọvrẹn ra hẹrosua na. (Matt. 24:45) Uvuẹn Usun Ẹgbukpe Uriusionrin ọnẹyen, ono rho ruẹ ekwakwa ri na lẹrhẹ oma merhen ọwan. Itiọrurhomẹmro, Jehova o ghini tiobọnu Ọmọyen harẹn ọwan!

WU VWA DOBỌ UYONO JI-I

13. Marhẹ eroro kodo ono ru ha userhumu wẹn yono kpahen ẹguọlọ ri Jehova ọrhẹ Jesu i vwo kpahen ọwan?

¹³ Ana sabu yono kpahen ẹguọlọ ri Jehova ọrhẹ Jesu i vwo kpahen ọwan, nyoma re ne roro kodo kpahen oborẹ aye i ru rẹn ọwan ne. Uvwrọke Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu ẹgbukpe ọnana, wu na sabu se ọbe i Matthew, Mark, Luke yanghene John. Wu vwe se irhomu-ẹmro buebun ukwọgbọ-ọ. Ukpomaran, dobọji ne wu guọlọ iroro erọrọ rọ soriẹ o fo ne vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ọrhẹ Jesu. Habaye, damoma ta rẹn awọrọ kpahen oborẹ wu yonorin.

14. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 119:97 ọrhẹ ekete ra djokarhọ, marhẹ iyẹnrẹn erọrọ ra guọlọ ono ru sa ọwan erhumu yono kpahen izobo otan na ọrhẹ irhomu-ẹmro erọrọ? (Ji ni ifoto na.)

¹⁴ Wu rha ha uvuẹn ukoko na te ẹgbukpe buebun ne, wu na sabu rhe roro sẹ o vwo emru ọkpokpọ wu na sabu yono nẹ  irhomu-ẹmro jerẹ ẹzeguon ọsoso Osolobrugwẹ, ẹguọlọ ye, ọrhẹ izobo otan na. Itiọrurhomẹmro, o vwo emru ọkpokpọ ra na sabu yono. Omarana, me wu na sabu ru? Se i Baibol na ji yono kpahen iyẹnrẹn erọrọ ri ha uvuẹn ẹbe ukoko ọwan. Wu rhe se oborẹ wu vwe vwẹruọ ye, damoma guọlọ iyẹnrẹn erọrọ kpahiẹn. Orho ru, uvuẹn ọsoso ẹdẹ na, gbe roro kodo kpahen oborẹ iyẹnrẹn na ọ ta kpahen i Jehova, Ọmọyen, ọrhẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahuọn.—Se Psalm 119:97 ọrhẹ ekete ra djokarhọ.

15. Mesoriẹ o fo na rha damoma guọlọ ekwakwa ekpokpọ uvuẹn i Baibol na?

¹⁵ Wu vwe jẹ ẹhọn seriotọre orhianẹ wu vwa mẹrẹn ekwakwa ekpokpọ ọke ephian we ruẹ uyono-o. Jerẹ udje, roro kpahen ohworho rọ guọlọ oro. Bọmọke ọnọ ki mẹrẹn oro ọkokamu owu, ọnọ vi guọliẹ uvwre inọke yanghene ẹdẹ buebun. Ọrhọ tobọ mẹrẹn dede-e, o fiobọrhotọre-e, fọkime o rhe oborẹ oro ọ ghanren te. Efe ri ha uvuẹn i Baibol na i ghanren ghwẹ oro kpekpa! (Ps. 119:127; Prov. 8:10) Omarana, vwo erhionrin ji nyalele ẹkwaphiẹrhotọre Isese i Baibol ọnọ.—Ps. 1:2.

16. Marhẹ ene ru hẹrokele i Jehova ọrhẹ Jesu?

¹⁶ We rhe ruẹ uyono, guọlọ izede wu ne ru ha oborẹ wu yonorin ruiruo. Jerẹ udje, hẹrokele ẹzeguon ọsoso i Jehova, nyoma wu ne lele awọrọ nyerẹn izede ro serhọ. Hẹrokele ẹguọlọ i Jesu kpahen Ọsẹ ye ọrhẹ awọrọ, nyoma wu ne vwo omwemẹ wu na rioja fọkiẹ odẹ i Jehova, ji ha userhumu rẹn imizu ukoko na. Habaye, hẹrokele i Jesu nyoma wu ne ghwoghwo rẹn awọrọ neneyo aye i sabu vwo uphẹn aye ine rhiabọ dede ẹghẹlẹ ọghoghanren ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan.

17. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Erhe vwẹruọ izobo otan na ji vwo ọdaremẹro kpahiẹn ne, ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọrhẹ Ọmọyen no no kodorhọ. Ọnana ono ji mwu aye vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan. (John 14:21; Jas. 4:8) Omarana, jena ha ekwakwa ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan, yono kpahen izobo otan na. Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ono dje kpahen izede ezẹko ene ru mẹrẹn erere nẹ izobo otan na, ji dje ọdaremẹro phia rẹn i Jehova fọkiẹ ẹguọlọ ye.