1. Ojemẹ ọgo yẹ ọwan ephian i vwori, me yẹ ọnana o sekpahen?

ORHIANẸ ohworho wu dabu rhe re wa ji họgho riẹn, ọ karorhọ odọ yanghene vwrurhuo ghwomara-an, marhẹ oma ono ruo? Itiọrurhomẹmro, ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhọn seriotọre. Mesoriẹ? Fọkime ihworho ephian i vwo ojemẹ re ne rhe aye. Ọrẹn, ekwerhọ ra guọlọre ọ ghwẹ ọrẹ awọrọ ine rhe ọwan; ọwan i guọlọre nẹ awọrọ i rhe aruẹ ohworho ra havwọ ọrhẹ oborẹ ọwan i ru phia ne.—Num. 11:16; ekete ra djokarhọ; Job 31:6.

2, 3. Marhẹ ukẹro ọwan a ha ni ọdaremẹro re ne dje rẹn ọwan o ru sọ ọkezẹko? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

² Ọrẹn, arha jomarhotọre-e, ana sabu ha ukẹro rọ sọre ni ojemẹ re ne dje ọdaremẹro kpahen ọwan. Akpọ Echu ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan hatua otitimẹ ọrhẹ ọdo. Ọnana ọrhọ phia, arha sabu yẹ i Jehova Osolobrugwẹ ro rhiẹ Ọse ọwan ẹga ọrhẹ ujiri rọ guọlọre-e.—Rev. 4:11.

³ Uvuẹn ọke i Jesu, ilori ẹga ezẹko a ha ukẹro ro fori ni ekwerhọ-ọ. Jesu nọ ha orhetio rẹn idibo yi: “Are i  kẹnoma rẹn eyẹbe na ri vwo uruemru re kuẹ iwun rhọ nya sa nya rie, ri ji vwo ẹguọlọ kpahen ẹmroma ihworho uvuẹn eyi, aye a jeghwai siyẹ ega ri ha obaro uvuẹn i synagogue na, ọrhẹ ekete rọ mai rhomu kparobọ ọke ihworho a riẹ emaren owuọwọn, . . . Ihworho enana ine rhiẹromẹrẹn ẹzẹnguon ọduado omamọ.” (Luke 20:46, 47) Ọrẹ ovẹnẹ, Jesu o jiri ọmase uku owu rẹ ihworho i vwe ni itetoro yi fiemru. (Luke 21:1-4) Ukẹro i Jesu ọ ha ni ekwerhọ ọ vẹnẹ ọrẹ awọrọ. Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ha ukẹro ro serhọ ni aruẹ ekwerhọ ro je Osolobrugwẹ.

4. Aruẹ ekwerhọ ọgo yọ mai rhomu, mesoriẹ?

⁴ Aruẹ ekwerhọ ọgo yọ mai rhomu? Orhiẹ aruẹ ekwerhọ rẹ ihworho a hatua nyoma isukuru eduado, eyẹsuọ ọrhẹ iruẹn kugbe ughe uvuẹn akpọ na-a. Ukpomaran, roro kpahen aruẹ ekwerhọ ri Paul ọ hunute ọke rọ ta: “Rẹ are e rhe Osolobrugwẹ ne na, yanghene rẹ Osolobrugwẹ o rhe are ne na, marhẹ are e ru ghwẹrioma riẹ ekwakwa ri vwe fiemru ọrhẹ ekwakwa ifefe, nẹ are a rharhumu rhiẹ evrẹn rẹn aye?” (Gal. 4:9) Ọrana ghini uphẹn ọduado rẹ Osolobrugwẹ ro rhiẹ Ọrovwori idjuwu ọrhẹ akpọ na ono ‘rhe ọwan.’ O mwuegbe ro no lele ọwan vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren. Ọgba irherhe owu nọ tare taghene “ọwan ni me rhiẹ ihworho ro vwo ẹguọlọ kpahen.” Jehova ọ maren ọwan na sabu rhiẹ igbehian yen.—Eccl. 12:13, 14.

5. Me ye ne ruo, ni Jehova o rhe ọwan?

⁵ Moses ọ mẹrẹn aruẹ obrurhọ ọrana. Ọke i Moses ọ nẹrhomo nọ sabu rhe i Jehova fiotọre, Jehova nọ ta riẹn: “Mi ne ji ruẹ oborẹ wa nekpẹn ye na, fọkime, wu vwo ekwerhọ obaro mẹ ne, habaye mi ji rhe odẹ ọnọ.” (Ex. 33:12-17) Ana ji sabu mẹrẹn ebrurhọ i Jehova, orho rhe ọwan. Ọrẹn, me ye ne ruo, ni Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ọwan? Ana sabu vwo ekwerhọ ye erhe yono kpahiẹn, vwo ẹguọlọ kpahiẹn jeghwai homakpahontọre riẹn.—Se 1 Corinthians 8:3.

6, 7. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan kpare onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova fughwẹ?

⁶ O fori na sẹrorẹ omamọ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu. Jerẹ Ilele Kristi ri ha uvuẹn i Galatia ri Paul ọ ya ileta vwe, o ji fo na kẹnoma rẹn uruemru re rhiẹ ọvrẹn rẹn “ekwakwa ri vwe fiemru ọrhẹ ekwakwa ifefe,” o ji fo na guọlọ ekwerhọ ọrẹ akpọ na-a. (Gal. 4:9) Osolobrugwẹ o vwo ekwerhọ kpahen Ilele Kristi ọke orana. Ọrẹn, Paul nọ tare taghene imizu erana na i “ghwẹrioma” riẹ ekwakwa ifefe. Paul nọ haye ta taghene: “Dedevwo are i ru riaro omamọ ne, mesoriẹ are a ghwẹrioma riẹ ekwakwa ifefe rẹ are i nyajovwo bi na?”

⁷ Ọwan ina sabu dẹrughwaroghwẹ aruẹ erhirhiẹ ọrana inyenana? Itiọrurhomẹmro, ọnọ sabu phia. Ọke ọwan e tu yono kpahen i Jehova, ọwan ni tiẹn otitimẹ akpọ Echu jerẹ oborẹ i Paul o ruru. (Se Philippians 3:7, 8.) Ọkezẹko, a sẹrerhumuji uphẹn re ne riẹ isukuru eduado, vwo ẹrhẹ ọduado uvuẹn iruo ọwan, yanghene vwo uphẹn re ne rhiẹ ileyi eduado ri vwo igho uvuẹn akpọ na. Ọkezẹko, manẹ ena ijoro ẹsuọ yanghene ena erọrọ re vwori ọ sabu lẹrhẹ ọwan rhiẹ edafe bi, ọrẹn, a sẹrerhumuji erana ephian. (Heb. 11:24-27)  Ono rhiẹ oborẹ o vwo fo ne nie taghene emru o vru nẹ abọ ọwan! Aruẹ iroro ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan ghwẹrioma riẹ ‘ekwakwa ifefe ri vwe fiemru’ uvuẹn akpọ ọnana.

8. Me yọ nọ lẹrhẹ orhienbro ọwan re ne vwo ekwerhọ i Jehova gbanhonrhọ?

⁸ Marhẹ ene ru vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene ekwerhọ i Jehova ya guọlọre ukperẹ ono rhiẹ ọrẹ Echu? Na sabu ru omaran, o fori na karorhọ urhomẹmro eghoghanren eva. Ọrukaro, ọke ephian yi Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ihworho ra fuevwan ga ye. (Se Hebrews 6:10; 11:6) O vwo ọdaremẹro kpahen idibo yi ephian, no ji nie rhẹ “uruemru ọkon” rẹ ọye ọnọ sẹrerhumuji ihworho ra fuevwan ga ye. Jehova o “rhe ihworho enẹyen.” (2 Tim. 2:19) Jehova “o rhe irueruo ihworho ọsoso na” nọ jeghwai simi aye nẹ edamuni.—Ps. 1:6; 2 Pet. 2:9.

9. Dje idje ri djephia taghene Osolobrugwẹ o vwo ekwerhọ kpahen ihworho yi.

⁹ Jehova o dje ekwerhọ ye phia izede oghẹnrensan uvwre ọke ezẹko. (2 Chron. 20:​20, 29) Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ i Jehova o simi ihworho yi lele uvuẹn Urhie i Red, ọke isodja i Pharaoh a hatua aye. (Ex. 14:​21-30; Ps. 106:​9-11) Nime irueruo ọnana o rhiẹ emru igbevwunu, ihworho na ji tẹmro kpahiẹn dedevwo ẹgbukpe 40 i vrẹn ne. (Josh. 2:​9-11) Ana sabu vwo uduefigbere arha karorhọ oborẹ i Jehova o dje ẹguọlọ ọrhẹ omẹgbanhon ọnẹyen lele, maido ra mẹriẹn taghene i Gog ọrẹ i Magog ọ samọ kparehaso ọwan phẹrẹkpẹ! (Ezek. 38:​8-12) Ọke ọrana, oma ọnọ merhen ọwan taghene e vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ, ukperẹ ono rhiẹ ọrẹ akpọ na!

10. Urhomẹmro ọrọrọ ọgo yo fori na karorhọ?

¹⁰ Urhomẹmro ọreva ro fori na karorhọ yẹ: Jehova ọnọ sabu dje ekwerhọ ye rẹn ọwan uvuẹn izede re vwe fiẹrorhọ. Ihworho ra gemai ruẹ taghene aye a ga Osolobrugwẹ i mẹrẹn ebrurhọ owuorowu-u. Mesoriẹ? Nime aye i mẹrẹn erere na ne, ọke ituakpọ e jiri aye. (Se Matthew 6:1-5.) Ọrẹn, Jesu ọ tare taghene Ọsẹ ye rọ “mẹrẹn ekwakwa odjahen na,” ọ mẹrẹn ihworho ri vwa guọlọ ujiri ituakpọ. Jehova ọ djokarhọ irueruo erana, nọ jeghwai kwosa rẹn owuowọnwan sekpahen owian yen. Ọrẹn, ọkezẹko Jehova ọ kwosa rẹn ọwan uvuẹn izede re vwe fiẹrorhọ. Jene yono kpahen idje ezẹko.

11. Marhẹ yi Jehova o ru djephia taghene o vwo ekwerhọ kpahen i Mary?

¹¹ Ọke i Jehova ọ guọlọ ne vwiẹ ọmọyen uvuẹn otọrakpọ na, nọ sanọ ọgbọtọ owu re se Mary ro vwo ji chọghọ no vwiẹ ọmọ na. Mary o rhirhiẹ Nazareth ro rhiẹ amwa rọ vwọ ghwai do, ro serabọ rẹn i Jerusalem ọrhẹ oghwa ẹga ọduado na. (Se Luke 1:26-33.) Mesoriẹ a djẹ i Mary no vwiẹ ọmọ Osolobrugwẹ? Ọmakashe Gabriel ọ ta rẹn i Mary taghene o “vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ.” Ọke i Mary o lele Elizabeth tẹmro, no djephia taghene ọye ghini ugbehian Osolobrugwẹ. (Luke 1:46-55) Itiọrurhomẹmro, Jehova o ni Mary so, nọ jeghwai yẹ ye uphẹn ọduado fọkime ọ fuevwan.

12, 13. Izede ọgo ye ru brọghọ rhẹ i Jesu oma ọke re vwiẹ ye ọrhẹ ọke ro tẹ ẹdọke 40 ne?

 ¹² Ọke i Mary o vwiẹ i Jesu, Jehova o kwe brọghọ rhẹ ihworho re suẹn ọrhẹ ilotu uvuẹn i Jerusalem ọrhẹ Bethlehem oma-a, nime ọ ta rẹn aye kpahen oborẹ ọ phiare-e. Emakashe ni homaphia rẹn isuingegede ri ha uvuẹn otafe amwa i Bethlehem. (Luke 2:8-14) Isuingegede erana ni kọn bru i Jesu re vwiẹre ọbo na. (Luke 2:15-17) Ono ghini gbe i Mary ọrhẹ i Joseph unu taghene i Jehova o brọghọ rhẹ i Jesu oma uvuẹn izede ọnana! Gbe ni ovẹnẹ rọ ha uvwre oborẹ i Jehova o ruẹ ekwakwa lele ọrhẹ ọrẹ Echu. Ọke Echu o sun ihworho ra ha ikereti bepha bru i Jesu ọrhẹ eri vwiẹriẹ, ọnana nọ suẹ okpetu uvwre ọsoso i Jerusalem. (Matt. 2:⁠3) Nime ọsoso ihworho i Jerusalem i rhe kpahen uvwiẹ i Jesu, nọ suẹ uhwu rẹn emọvwerhe buebun.—Matt. 2:16.

¹³ Urhi Jehova ọ tare taghene ọmase orho vwiẹ te ẹdọke 40 ne, o fori no yo ze izobo rẹn i Jehova uvuẹn i Jerusalem rọ ha iroko erhan seri rẹn i Bethlehem. (Luke 2:22-24) Ọke i Mary, Joseph ọrhẹ i Jesu e riẹ oghwa ẹga na, ọkezẹko Mary o roro sẹ orherẹn na ọnọ tẹmro kpahen ewian i Jesu obaro na. Ọrẹn, ne brọghọ rhẹ ọmọ na oma uvuẹn izede ri Mary o vwo fiẹrorhọ. Jehova nọ ha ọhworhare owu re se Simeon ro rhiẹ “ohworho ọsoso rọ ga Osolobrugwẹ” kugbe ọmẹraro Anna ro rhiẹ ọmase uku ro te ẹgbukpe 84 ne, e ghwoghwo taghene ọmọ na yo no rhiẹ i Messiah yanghene i Kristi na.—Luke 2:25-38.

14. Ebrurhọ ego yi Jehova ọ yẹ i Mary?

¹⁴ Jehova o ji dje ekwerhọ ye kpahen i Mary nime ọ fuevwan hẹrote Ọmọyen? Ee. Osolobrugwẹ o rurie na ya ẹmro ọrhẹ irueruo i Mary rhẹ i Baibol na. Ọ họhọre taghene i Mary ọ sabu lele i Jesu nya ugbo onya owian aghwoghwo na emrẹ ẹgbukpe esa gbẹ uphrophro na-a. Ọkezẹko, ọke i Joseph o hwu, Mary no rhirhiẹ i Nazareth. Dedevwo uphẹn buebun i variẹ obọ, ọrẹn, Mary ọ sabu daji kẹrẹ i Jesu ọke re kpe yi. (John 19:26) Ọrẹn, ọke e tiobọnu ẹhẹn ofuanfon na rẹn idibo i Jesu ọke oru, Mary ọ ha i Jerusalem ọke ọrana. (Acts 1:13, 14) Ọkezẹko, ọ ji ha usuẹn ihworho ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha ọke ọrana. Orho rhiẹ omaran, ọnana no mevirhọ taghene i Mary o vwo uphẹn ro no lele i Jesu sun bẹmẹdẹ obẹ odjuwu. Ọnana ghini ebrurhọ ọduado ro vwori uvuẹn ogame i Jehova!

15. Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, marhẹ i Jehova o ru djephia taghene o vwo ekwerhọ kpahiẹn?

¹⁵ Jesu ọ guọlọ ekwerhọ ilori ẹga ọrhẹ ihworho re suẹn ọke ọnẹye-en. Ọrẹn, oma ọnọ ghini merhiẹn ọke i Jehova o dje ekwerhọ ye phia kpahiẹn ọke rọ tẹmro nẹ odjuwu rhe ọgbesa. Ogege i Jesu o bromarhame uvuẹn Urhie i Jordan, Jehova nọ tare: “Ọnana Ọmọ mẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen, ọrẹ mi djẹha na.” (Matt. 3:17) Ọ họhọre taghene i John ro Brawanrhame ọrhẹ i Jesu ọvo yi rhon ẹmro erana. Emrẹ ẹgbukpe owu e ki kpe i Jesu, inyikọ yen awansa ni rhon i Jehova rọ ta kpahen i Jesu: “Ọnana Ọmọ mẹ, ọrẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen omamọ, re mi djẹha na. Are i kerhọ ye.” (Matt. 17:5) Obẹtaye, emrẹ ẹdẹ ezẹko e ki kpe i  Jesu, Jehova nọ rharhumu tẹmro riẹn.—John 12:28.

16, 17. Marhẹ i Jehova o ru brọghọ rhẹ i Jesu oma uvuẹn izede re vwe fiẹrorhọ?

¹⁶ Dedevwo, Jesu o rheri taghene ono hwuo izede ofa, ana jeghwai ta erharhere ẹmro kpahiẹn, ọrẹn, ọ ji nẹrhomo neneyo ọhọre i Jehova o rugba ukperẹ ono rhiẹ ọnẹyen. (Matt. 26:39, 42) Nime i Jesu ọ guọlọ ekwerhọ Ọsẹ ye ọvo ukperẹ ono rhiẹ ọrẹ akpọ na, “no vwo edirin uvuẹn orhan oja, ọ zofa-a.” (Heb. 12:2) Marhẹ i Jehova o ru dje ekwerhọ ro vwo kpahen i Jesu phia?

¹⁷ Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, nọ nẹrhomo taghene o vwo aruẹ odidi ro vwori bi, ọke ọye ọrhẹ Ọsẹ ye a ji ha obẹ odjuwu. (John 17:5) O vwo oborẹ o djerie phia taghene i Jesu ọ guọlọ emru ọrọrọ vrẹn ọrana-a. Jesu o fiẹrorhọ taghene ana yẹ ye “ẹrhẹ” rọ do vrẹn ọrẹ o vwori bi-i. Ọrẹn, me yi Jehova o ruru? Jehova no brọghọ rhẹ i Jesu oma uvuẹn izede re vwe fiẹrorhọ nyoma ọ rhọmiẹ nẹ uhwu jeghwai yẹ ye “ẹrhẹ ro rierun,” habaye, nọ yẹriẹ arhọ i bẹmẹdẹ obẹ odjuwu ro rhiẹ oborẹ ọ vwọ ji yẹ ohworho owuorowu dẹ! * (Phil. 2:9; 1 Tim. 6:16) Ọnana ghini izede oghẹnrensan ri Jehova ọ kwosa rẹn i Jesu fọkime ọ fuevwan ga ye!

18. Me yọ nọ lẹrhẹ ọwan ja guọlọ ekwerhọ akpọ ọnana?

¹⁸ Me yọ nọ lẹrhẹ ọwan ja guọlọ ekwerhọ akpọ ọnana? Karorhọ taghene ọke ephian yi Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ihworho ra fuevwan ga ye, nọ jeghwai kwosa rẹn aye uvuẹn izede aye i vwe fiẹrorhọ. Ọwan e rhe ebrurhọ ri Jehova ọnọ ye ọwan obaro na-a. Ọrẹn, arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn vwana uvuẹn akpọ ọkon ọnana, o fori na karorhọ taghene akpọ ọnana ọrhẹ otitimẹ rọ haphia a nyavrẹn. (1 John 2:17) Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu, o rhiẹ ‘ọvwọkon rọ nọ sẹrerhumuji ewian ọwan ọrhẹ ẹguọlọ re dje kpahen odẹ ọnẹye-en.’ (Heb. 6:10) Itiọrurhomẹmro, Osolobrugwẹ ono dje ekwerhọ ye rẹn ọwan ọke ephian, tobọ te uvuẹn izede re vwe fiẹrorhọ!