1, 2. Me yo mevirhọ ra na tẹnrovi Jehova?

ỌWAN e nyerẹn uvuẹn “ọke egbogbanhon ra bẹn enyerẹn,” omarana, akpenyerẹn nọ gbanhanrhọ bọmọke obọdẹn ufuoma ọnọ rhiẹ akpọ na. (2 Tim. 3:1) Omarana, o fori na nọ oma ọwan, ‘Ọrọmo yi mi fiẹrorhọ nọ yẹ mẹ userhumu ọrhẹ ọkpọvi?’ Itiọrurhomẹmro, o fori nẹ ẹkpahenrhọ ọwan ephian o rhiẹ i “Jehova.”

² Me yo mevirhọ ra na tẹnrovi Jehova? Marhẹ ene ru tẹnrovi Jehova ọke ra dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn? Ẹgbukpe buebun ri vrẹnren, ọbo ijoro owu ọ mẹrẹn ọghanromẹ ra na tẹnrovi Jehova uvuẹn ọke ebẹnbẹn. (Se Psalm 123:1-4.) Ọ ha uruemru ra tẹnrovi Jehova vwanvwọn ọrẹ ọvrẹn ọ tẹnrovi onini ọnẹyen. Me yẹ ọbo ijoro na ọ ha ọnana mevirhọ? Itiọrurhomẹmro, ọvrẹn na ọ tẹnrovi onini ọnẹyen, nọ yẹ ye emaren ọrhẹ ẹruete, habaye, ọvrẹn na ọ ji dabu tẹnrovi onini ọnẹyen neneyo ọ sabu rhe edamẹ onini na jeghwai ruẹ aye. Omaran ọ ji havwọ, o fori ne se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ na sabu rhe ọhọre i Jehova rẹn ọwan jeghwai ru aye. Erhe ru omaran, ana sabu vwo imwẹro taghene i Jehova  ọnọ ha userhumu rẹn ọwan uvuẹn ọke ebẹnbẹn.—Eph. 5:17.

3. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan ja tẹnrovi Jehova?

³ Dedevwo e rheri taghene o fori na tẹnrovi Jehova, ọrẹn ekwakwa erọrọ ina sabu lẹrhẹ ọwan ja tẹnrovie. Itiọrurhomẹmro, ọnana oborẹ ọ phia rẹn i Martha ro rhiẹ ugbehian i Jesu. Martha ọ “sabu kpomavi-i, fọkime ọ hẹrote ewian buebun.” (Luke 10:40-42) Orhianẹ ọnana ọ sabu phia rẹn i Martha udaro i Jesu, ọnọ ji sabu phia rẹn ọwan inyenana. Omarana, me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan ja tẹnrovi Jehova? Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ irueruo awọrọ ine ru sabu lẹrhẹ ọwan ja tẹnrovi Jehova. Habaye, ene ji yono kpahen oborẹ ene ru sabu rha tẹnrovi Jehova.

4. Mesoriẹ o gbe ọwan unu taghene i Moses ọ kpare uphẹn rọ nọ ruẹ Otọre Ive na fughwẹ?

⁴ Itiọrurhomẹmro, Moses ọ tẹnrovi Jehova nọ yẹ ye userhumu ọrhẹ ọkpọvi. “Ọke ephian yo mevigbanhon jerẹ ohworho rọ mẹrẹn Ọrẹ a vwa mẹrẹn na.” (Se Hebrews 11:24-27.) Baibol na nọ tare taghene “a ji mẹrẹn ọmẹraro ọrọrọ rọ họhọ i Moses uvuẹn Israe-el, ro rhiẹ ohworho ri Jehova ọrhẹ ọye i ha ukẹro mẹrẹn owuowọnwan.” (Deut. 34:10) Dedevwo, Moses o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, ọ ji kpare uphẹn rọ nọ ruẹ Otọre Ive na fughwẹ. (Num. 20:12) Mesoriẹ i Moses ọ vwọ ruẹ Otọre Ive na?

5-7. Obẹnbẹn ọgo yọ homaphia ọke emọ Israel na e nẹ Egypt, marhẹ i Moses ọ kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ lele?

⁵ O te ibiamo eva rẹ emọ Israel e nẹ Egypti-i, obẹnbẹn owu nọ homaphia aye i ki te Ugbenu i Sinai. Ihworho na ne brenu nime aye e vwo ame-e. Aye ne brenu hasuẹ i Moses, te erhirhiẹ i Moses o kperi se i Jehova: “Me mi ne ruo rhẹ ihworho enana? Ibiọke krẹn vwaran aye ni ne fi mẹ!” (Ex. 17:4) Jehova nọ ha ọkpọvi ro fiotọre rẹn i Moses. Jehova nọ ta riẹn taghene ọ ha ukorọkpọ ye fomu atita rọ ha i Horeb, ame nọ nọ zẹ nẹ uvuien rhe. Baibol na nọ tare: “Moses no ruẹ ọnana udaro ekpako Israel na.” Emọ Israel ni mẹrẹn ame da, ẹhẹn aye no totọre.—Ex. 17:5, 6.

⁶ Baibol na nọ ta riaro rhọ taghene i Moses “no mwu Massah ọrhẹ Meribah rẹn ekete na, fọkiẹ unuẹko rọ homaphia uvwre emọ Israel na ọrhẹ ọrẹ aye a damu i Jehova ni, nyoma aye a nọ: ‘Jehova ọ ha uvwre ọwan gbinẹ ọ havwiẹ-ẹ?’” (Ex. 17:7) Edẹ eva erana i serhọ nime aye i mevirhọ “Ọdamuni” ọrhẹ “Unuẹkọ.”

⁷ Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni oborẹ ọ phiarẹ uvuẹn i Meribah na? O niriẹn taghene uruemru emọ Israel na ọ hasuẹ ẹrhẹ rọ havwọ, orhiẹ haso i Moses ọvo-o. (Se Psalm 95:8, 9.) Oborẹ emọ Israel i ruru na ọsọre. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, Moses no ru oborẹ ọgbare nyoma ọ tẹnrovi Jehova jeghwai nyalele ọkpọvi ọnẹyen.

8. Obẹnbẹn ọgo yọ homaphia ọke ẹgbukpe 40 a vrẹn uvuẹn ato na?

⁸ Me yọ phiare ọke aruẹ emru ọnana ọ rharhumu homaphia ọke emrẹ ẹgbukpe 40 a vrẹn uvuẹn ato na? Emọ Israel na ni te ekete ọrọrọ re me se i Meribah ọke oru. Ekete ọnana rọ kẹrẹ Kadesh na ọ vẹnẹ ọrukaro na, ọ jeghwai kẹrẹ  Otọre Ive na. * Emọ Israel na na rharhumu brenu nime aye e vwo ame-e. (Num. 20:1-5) Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ọnana, ekwakwa ni wẹnẹren rẹn i Moses.

9. Ọkpọvi ego yi Jehova ọ harẹn i Moses, me yi Moses o ruru? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁹ Marhẹ yi Moses o ru lele uvuẹn erhirhiẹ ọnana? Ọgbọrọrọ, nọ zẹ bru i Jehova nọ yẹ ye ọkpọvi. Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ọnana, Jehova ọ ta riẹn no fomu atita na-a. Jehova ọ ta rẹn i Moses nọ ha ukorọkpọ ye, no koko ihworho na rhẹ obaro atita na jeghwai tẹmro rẹn atita na. (Num. 20:6-8) Ọrẹn, Moses o kwe tẹmro rẹn atita na-a. Ukpomaran, no biomevwan kpahen ihworho ri kokori na, jeghwai van ghwu aye: “Are ra kparahasua na, are i kerhọ! Uvuẹn atita ọnana yẹ ame ina vi ha ame nurhe rẹn are?” Nọ ha ukorọkpọ ye fomu atita na ọsoso ọgbeva.—Num. 20:10, 11.

10. Me yi Jehova o ru kpahen idjaghwẹ i Moses ọ kparare na?

¹⁰ Jehova nọ tuekwẹre gbangbanhon kpahen i Moses. (Deut. 1:37; 3:26) Mesoriẹ i Jehova o ru omaran? Ekwakwa ezẹko ina sabu suiẹ. Jerẹ oborẹ a hunute bi ne, ọkezẹko evwan o biomu i Jehova fọkime Moses o kwe nyalele ọkpọvi ekpokpọ rọ yẹriẹ na-a.

11. Nime i Moses ọ ghwiẹ atita na, marhẹ o ru lẹrhẹ ihworho na roro taghene o rhiẹ igbevwunu ri Jehova o ruru-u?

¹¹ O ji vwo emru ọrọrọ rọ nọ sabu suẹ ekwẹre i Jehova kpahen i Moses. Atita rọ ha uvwre ekete i Meribah ọrukaro na ọ gbanhonron omamọ. O toro oborẹ a ghwiẹriẹ gbanhon te-e, ame ọ sabu nie sa-a. Ọrẹn, atita re se Limestone rọ ha ha uvwre ekete i Meribah ọreva na ọ vẹnẹren, fọkime ọ gbanhon te ọrukaro na-a. Fọkime aruẹ atita erana i vwo ephiọ uvuẹn aye, ame nọ sabu koko rhẹ uvuien, ihworho na sabu mẹrẹn ame nẹ uvuẹn aye. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ọke i Moses o fomu atita na ọgbeva, ihworho na ina sabu rhe roro taghene ame ọ ha avwaye bi, ukperẹ aye ina mẹrẹnvwrurhe taghene ame na ọ zẹ phia nyoma omẹgbanhon i Jehova. Nime i Moses o fomu atita na ukperẹ ọnọ tẹmro riẹn, nọ họhọre taghene o ru igbevwunu na gba-a. *

12. Me yẹ iroro ọrọrọ rọ nọ sabu lẹrhẹ evwan biomu i Jehova kpahen i Moses ọrhẹ Aaron?

¹² O ji vwo emru ọrọrọ rọ nọ sabu lẹrhẹ evwan biomu i Jehova kpahen i Moses ọrhẹ Aaron. Djokarhọ oborẹ i Moses ọ ta rẹn ihworho na: “Uvuẹn atita ọnana yẹ ame ina vi ha ame nurhe rẹn are?” Nyoma ẹmro erana, ọkezẹko Moses ọ rionbọrhọ omayen ọrhẹ Aaron. Ẹmro i Moses i djephia taghene ọ họghọ rẹn i Jehova ro ruẹ igbevwunu na-a. Psalm 106:32, 33 ọrhọ ta kpahen erhirhiẹ na: “Aye i lẹrhẹ evwan biomie uvuẹn ekete ame ọrẹ i Meribah, omarana, ekwakwa ni biomu rẹn i Moses fọkiẹ aye. Aye i lẹrheriẹ tuekwẹre gbangbanhon, omarana, nọ ha unuie ta  erharhere ẹmro.” * (Num. 27:14) Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, uruemru i Moses ọ lẹrhẹ ihworho na họghọ ro fori rẹn i Jehova-a. Jehova nọ ta rẹn i Moses ọrhẹ Aaron: “Are awanva i kparehasuẹ urhi mẹ.” (Num. 20:24) Ọrana ghini ọdandan ọghwaghwa!

13. Mesoriẹ orhienbro i Jehova kpahen i Moses o serhọ?

¹³ Jehova ọ ji ghwọghwu i Moses ọrhẹ Aaron fọkime aye ye suẹn ihworho na. (Luke 12:48) Ọke owu, Jehova o kwe nẹ ihworho buebun usuẹn emọ Israel na i ruẹ otọre i Canaan fọkiẹ ẹkparehaso aye-e. (Num. 14:26-30, 34) Omarana, no fori ni Jehova ọ ji yẹ i Moses aruẹ ọghwọghwu rọ yẹ ihworho erana. Jerẹ emọ Israel erana ri kparehaso na, Jehova o kwe ni Moses ọ ji ruẹ Otọre Ive na-a.

14, 15. Me yọ lẹrhẹ i Moses kparehaso i Jehova?

¹⁴ Me yọ lẹrhẹ i Moses kparehaso i Jehova? Rharhumu djokarhọ Psalm 106:32, 33: “Aye i lẹrhẹ evwan biomie uvuẹn ekete ame ọrẹ i Meribah, omarana, ekwakwa ni biomu rẹn i Moses fọkiẹ aye. Aye i lẹrheriẹ tuekwẹre gbangbanhon, omarana, nọ ha unuie ta erharhere ẹmro.” Dedevwo i Jehova yẹ emọ Israel na i ru sọ, Moses yọ tuekwẹre gbangbanhon. Fọkime o dje omerhesun phia ọke ọrana-a, nọ tẹmro hwainhwain, ọrẹn o roro kpahen oborẹ ọnọ sabu nerhumie rhe-e.

¹⁵ Moses ọ ha uphẹn rẹn orusọ awọrọ nọ lẹrhiẹ ja tẹnrovi Jehova. Moses o ru oborẹ ọgbare ọke ukaro na. (Ex. 7:6) Ọrẹn, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene nime o sun elude erana ẹgbukpe buebun ne, nọ bẹn riẹn. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene i Moses o roro kpahen omayen ọvo, ukperẹ ono roro kpahen oborẹ ono ru ha ujiri vwe i Jehova.

16. Mesoriẹ o fo ne roro kpahen orusọ i Moses?

¹⁶ Orhianẹ i Moses ro vwo atamwu ọ sabu tẹnrovi Jehova-a, nọyẹ ọnọ ji sabu phia rẹn ọwan inyenana. Jerẹ i Moses, ọ joma te ọke ra na ruẹ akpọ ọkpokpọ ri Jehova o vive kpahen na ne. (2 Pet. 3:13) Ọwan a guọlọ kpare uphẹn ọrana fughwẹ-ẹ. Na sabu ruẹ akpọ ọkpokpọ na, o fori na tẹnrovi Jehova ne rhe ruẹ ọhọre ọnẹyen. (1 John 2:17) Me ya na sabu yono nẹ orusọ i Moses?

17. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo omerhesun orhianẹ a tuekwẹre?

¹⁷ Vwo omerhesun orhianẹ wa tuekwẹre. Arha tobọ mẹrẹnvwrurhe taghene a dẹrughwaroghwẹ aruẹ ebẹnbẹn owu ọgbọ buebun, o fo ne “fiobọrhotọre orhorhomu e ruo-o, fọkime ana riẹ erere yi orhianẹ e fiobọrhotọre-e.” (Gal. 6:9; 2 Thess. 3:13) Arha dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ ebẹnbẹn yanghene ẹghwọ, ọwan a damoma suẹn ẹmro ọrhẹ ekwẹre ọwan? (Prov. 10:19; 17:27; Matt. 5:22) Awọrọ i rhe ru ọwan sọ, o fori na “nyaji orukele vwo rẹn Osolobrugwẹ.” (Se Romans 12:17-21.) Arha tẹnrovi Jehova, ana sabu họghọ riẹn nyoma ana nyaji orukele vwo jeghwai vwo erhionrin bọmọke ọnọ kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ. Erhe ruẹ kele, nọyẹ a vwa họghọ rẹn i Jehova-a.

18. Me yo fori na karorhọ sekpahen ẹnyalele ọkpọvi?

 ¹⁸ Jomarhotọre nyalele ọkpọvi ekpokpọ. Ọwan a fuevwan nyalele ọkpọvi ekpokpọ ri Jehova ọ yẹ ọwan? Erhe ru omaran, a vwa samọ ruẹ ekwakwa lele oborẹ e ruru aye vrẹn ne-e. Ukpomaran, ene vwo omwemẹ ra na nyalele ọkpọvi ekpokpọ ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan nyoma ukoko yi. (Heb. 13:17) Habaye, o fori na ji jomarhotọre neneyo e je rhe ‘ru vrẹn oborẹ a ya rhotọre.’ (1 Cor. 4:6) Erhe ru omaran, ne djephia taghene a tẹnrovi Jehova.

19. Marhẹ ene ru sẹrorẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova dedevwo e ruẹ ọwan sọ ọkezẹko?

¹⁹ Wu vwe jẹ orusọ awọrọ jaghwẹrhọ onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ i Jehova-a. Arha tẹnrovi Jehova, a ha uphẹn rẹn orusọ awọrọ nọ lẹrhẹ ọwan tuekwẹre yanghene jaghwẹrhọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova-a. Ọnana o rhiẹ oborẹ ọ ghanranren oma-mọ, orhianẹ e vwo uphẹn ẹga uvuẹn ukoko i Jehova jerẹ i Moses. Dedevwo owuowọnwan yọ nọ rhọ ‘wian usimi ọnẹyen phia rhẹ ofẹn kugbe ighweghwe,’ o fori na karorhọ taghene oborẹ ọ ha ẹhẹn owuowọnwan yi Jehova o nẹ guien ẹzọn. (Phil. 2:12) Habaye, uphẹn ẹga re vwori ọnọ lẹrhẹ i Jehova nekpẹn ekwakwa buebun mie ọwan. (Luke 12:48) Ọrẹn, erhe ghini vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, o vwo emru owuorowu rọ nọ sabu rhiẹ ukọ rẹn ọwan yanghene jaghwẹrhọ ẹguọlọ re vwo kpahiẹ-ẹn.—Ps. 119:165; Rom. 8:37-39.

20. Orhienbro ọgo yo fori taghene e bru?

²⁰ Uvuẹn ọke ebẹnbẹn enana, o fori na rha tẹnrovi Jehova ro “rhiẹ orodje obẹ idjuwu na,” neneyo a sabu rhe ọhọriẹ. O fo na lẹrhẹ orusọ awọrọ jaghwẹrhọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova-a. Udje i Moses ọ lẹrherẹ ọwan rhe oborẹ ọnana ọ ghanren te. Ukperẹ ana tuekwẹre kpahen orusọ awọrọ, jene brorhiẹn ra na ha “ikẹro ọwan e ni Jehova Osolobrugwẹ ọwan bọmọke ono dje arodọmẹ harẹn ọwan.”—Ps. 123:1, 2.