1, 2. (a) Mesoriẹ o rhiẹ emru ẹghwanren re ne tigban i Jehova? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

O RHIẸ emru ẹghwanren re ne tigban i Jehova. O vwo ohworho ro vwo omẹgbanhon, ẹghwanren yanghene ẹguọlọ te Osolobrugwẹ ọwa-an! Itiọrurhomẹmro, ọwan ephian i guọlọ daji obọ ọnẹyen. (Ps. 96:4-6) Ọrẹn, erhirhiẹ ezẹko i rha homaphia, idibo i Jehova i vwe rhe kwe daji obọ ọnẹye-en.

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen idje ihworho ri tare taghene aye a ga i Jehova, ọrẹn aye i jeghwai ruẹ oborẹ ọ lẹrhẹ evwan biomie. Idje enana i vwo iyono eghoghanren ri na ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ atamwu ọwan kpahen i Jehova.

3. Mesoriẹ i Jehova ọ ha urhebro rẹn i Cain, me yi Jehova ọ ta riẹn?

³ Roro kpahen udje i Cain. Cain ọ tare taghene i Jehova ọvo yọ ga. Ọrẹn, Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ogame ye-en. Cain o vwo ẹhẹn ọkon. (1 John 3:12) Jehova nọ ha urhebro rẹn i Cain rhẹ ẹmro enana: “Wu rhe  ru orhorhomu, e gbe arodọmẹ wẹn? Ọrẹn, we rhe ru orhorhomu-u, ọdandan o te anurẹsuọ ne, o ji vwo omwemẹ ro no suon; ọrẹn wu na sabu suien?” (Gen. 4:6, 7) Jehova nọ haye ta rẹn i Cain taghene, “Wu rha ghwẹriẹ jeghwai daji obọ ọnẹmẹ, mẹmẹ ni ne rhirhiẹ obọ ọnọ.”

4. Me yi Cain o ruru ọke a yẹ ye uphẹn ro no rhirhiẹ obọrẹ i Jehova?

⁴ Manẹ i Jehova o gbe arodọmẹ rẹn i Cain orhianẹ o wene iroro yi. Ọrẹn, Cain ọ ha urhebro na-a. Iroro ọsọsọ ọrhẹ ufiuvwele yọ lẹrheriẹ kpare idjaghwẹ rọ sọre. (Jas. 1:14, 15) Ọke i Cain ọ ha uphuphẹn, ọkezẹko, o roro taghene ọnọ kparehaso i Jehova-a. Ọrẹn, ọke oru nọ kparehaso i Jehova jeghwai kpe omizie!

5. Aruẹ iroro ego yi na sabu lẹrhẹ ọwan kpare onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova fughwẹ?

⁵ Jerẹ i Cain, Olele Kristi ọnọ ji sabu ta taghene ọ ga i Jehova, ọrẹn o ruẹ oborẹ ọsọre. (Jude 11) Jerẹ udje, ohworho ọnọ sabu vwo iroro ọfanrhiẹn, ufiuvwele, yanghene ọnọ sabu sẹrorẹ ẹghwọ ro vwori rhẹ Olele Kristi ọrọrọ rhẹ ẹhẹn. (1 John 2:15-17; 3:15) Aruẹ iroro ọnana ọnọ sabu lẹrhiẹ ruẹ ọdandan. Ọrẹn, ọkezẹko ohworho na ọ dabu fiomarhọ owian aghwoghwo na ọrhẹ iyono ukoko. Awọrọ i sabu rhe iroro ọwa-an, ọrẹn Jehova ọ mẹrẹn ekwakwa ephian, habaye o ji rhe sẹ ọwan a ha ẹga ro fiotọre riẹn.—Se Jeremiah 17:9, 10.

6. Marhẹ yi Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan suẹn iroro esọsọ?

⁶ Jehova o vwo kiki tuekwẹre kpahen ọwa-an. Ohworho orho ru ọdandan, Jehova nọ ta riẹn: “Rharhumu bru mẹ, mẹmẹ ni na rharhumu bru” owẹwẹ. (Mal. 3:7) Jehova ọ guọlọre na kẹnoma rẹn obiobiomu, maido orhianẹ a wọnrọn hasuẹ ovwiẹlẹme ọwan. (Isa. 55:7) Erhe ru ọnana, Jehova nọ nọ ji daji obọrẹ ọwan jeghwai yẹ ọwan userhumu uvuẹn ogame ọnẹyen kugbe userhumu ugboma ọrhẹ ọrẹ iroro, na sabu suẹn iroro esọsọ.—Gen. 4:7.

7. Marhẹ i Solomon o ru kpare onyerẹnkugbe ro vwori rhẹ i Jehova fughwẹ?

⁷ Ana sabu yono ekwakwa buebun nẹ udje Orodje Solomon. Ọke i Solomon ọ ha uphuphẹn, ọ hẹroso i Jehova nọ yẹ ye ọkpọvi. Osolobrugwẹ ọ yẹriẹ ẹghwanren ọrhẹ owian rọ nọ bọn oghwa ẹga ọduado rhẹ i Jerusalem. Ọrẹn, Solomon nọ kpare onyerẹnkugbe ro vwori rhẹ i Jehova fughwẹ. (1 Ki. 3:12; 11:1, 2) Osolobrugwẹ o jurhi taghene orodje itu i Hebrew ọ vwọ “rọnmọ emẹse buebu-un, neneyo ọmudu ọnẹyen o jo rho beghe.” (Deut. 17:17) Solomon ọ nyalele urhi ọrana-a, ukpomaran nọ rọnmọ emẹse ri te 700. Nọ jeghwai lele emẹse erọrọ ri te 300 djọse. (1 Ki. 11:3) Emẹse na buebun e rhiẹ emọ Israe-el, aye a ga isolobrugwẹ efian. Omarana, Solomon nọ tiẹn urhi Osolobrugwẹ rọ tare taghene aye i vwa rọnmọ emẹse ri rhiẹ epha-a.—Deut. 7:3, 4.

8. Marhẹ ọdandan i Solomon o ru hasuẹ i Jehova ọ ghwa te?

⁸ Nime Solomon ọ tiẹn irhi Osolobrugwẹ, nọ lẹrheriẹ ruẹ edandan eghwaghwa. Solomon nọ bọn agbarha izobo rẹn osolobrugwẹ ọmase re se Ashtoreth ọrhẹ ọrọrọ re se Chemosh. No kwomakugbe eniẹ ga ogame efian. Solomon ọ bọn agbarha izobo erana rhẹ oberun ugbenu rọ dẹrughwaroghwu  Jerusalem, rẹ ọye ọ bọn oghwa ẹga i Jehova rhọ! (1 Ki. 11:5-8; 2 Ki. 23:13) Ọkezẹko, Solomon o roro taghene Jehova ọnọ kpare iroro vrẹn orusọ ye ra mẹriẹn taghene ọye o ze izobo uvuẹn oghwa ẹga na ọke ephian.

9. Me yọ phiare ọke i Solomon ọ tiẹn irhi Jehova?

⁹ Ohworho orho ruẹ ọdandan, Jehova no ru emru kpahiẹn. Omarana, Baibol na nọ tare: “Jehova nọ tuekwẹre gbangbanhon kpahen i Solomon, fọkime ọmudu ọnẹyen o beghe nẹ obọrẹ i Jehova . . . , rọ homaphia riẹn ọgbeva ne, rọ ji ha orhetio riẹn kpahen emru ọnana, taghene ọ vwọ ha ẹga rẹn isolobrugwẹ erọrọ-ọ. Ọrẹn, ọ huvwele urhi Jehova-a.” Fọkiẹ ọnana, Jehova ọrhọ hobọtua ye ghwomara-an. Uvie Israel nọ ghalẹre, emọ i Solomon arha sabu sun ọsoso Uvie na-a, aye ni jeghwai rioja ekwakwa buebun.—1 Ki. 11:9-13.

10. Me yọ nọ sabu jaghwẹrhọ omamọ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova?

¹⁰ Jerẹ i Solomon, okugbe rhẹ ihworho re vwa ga i Jehova ọnọ sabu rhiẹ imwofẹn rẹn onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova. Ezẹko ina sabu rhiẹ imizu uvuẹn ukoko na, ọrẹn aye e vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova-a. Ezẹko ina sabu rhiẹ ihworho ekrun ọwan, ereva ọwan, ihworho re lele wian, yanghene ihworho uvuẹn isukuru ọwan re vwa ga i Jehova. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ arha jomarhotọre-e, ihworho enana ina sabu jaghwẹrhọ omamọ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova.

11. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhe sẹ ana kẹnoma rẹn igbehian ezẹko?

¹¹ Se 1 Corinthians 15:33. Ihworho buebun i vwo omamọ iruemru ezẹko, habaye, ezẹko ri vwe rhiẹ Iseri Jehova i vwa ha arudo ruẹ oborẹ ọsọre-e. Orhianẹ wu vwo aruẹ igbehian enana, wu na sabu ta taghene aye emamọ igbehian? Roro kpahen oborẹ aye a hobọte onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ i Jehova. Aye ina sabu ruie rhomu rhọ? Me yẹ aye e roro kpahan? Jerẹ udje, osẹmẹ, igho, ikpekporo, iruẹn ọrhẹ ughe, kugbe ekwakwa ugboma erọrọ yẹ aye a tẹmro kpahan ọke ephian? Aye a tẹmro ekan ọrhẹ erharhere ẹmro kpahen awọrọ? Jesu ọ ha orhetio rẹn ọwan, nọ tare: “Ekwakwa buebun ri ha ọmudu na, yẹ ugbunu na ọ ta.” (Matt. 12:34) Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene igbehian enọ emru imwofẹn rẹn onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ i Jehova, kpare idjaghwẹ ẹghwanren nyoma wu na kẹnoma rẹn aruẹ ihworho erana, yanghene tobọ fioba rhẹ okugbe na.—Prov. 13:20.

12. (a) Me yi Jehova ọ ta rẹn emọ Israel na ogege aye e nẹ Egypt? (b) Marhẹ yẹ emọ Israel na i kpahenrhọ ye lele?

¹² Ana ji sabu yono idje erọrọ nẹ oborẹ ọ phia rẹn emọ Israel ọke aye e nẹ Egypt. Aye ni kokori uvuẹn obaro Ugbenu i Sinai. Jehova nọ homaphia rẹn aye izede ro mwurun aye ẹro. Jehova no rurie nẹ aruọke na o mwuokuku. No ji ruie nẹ agbraran, iphirhi, aruọke ro braro ọrhẹ edon ukpori ọgbogbanhon ọ homaphia. (Ex. 19:​16-19) Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, Jehova no dje rẹn emọ Israel na taghene ọye “Osolobrugwẹ rọ guọlọ ẹga ro fiotọre.” Ọ yẹrẹ aye imwẹro taghene ọnọ fuevwan kpahen ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahiẹn ra ji mọrọn irhi enẹyen. (Se Exodus 20:1-6.) Jehova nọ haye ta rẹn ihworho yi, “Are i rha daji obọ ọnẹmẹ, mẹmẹ ni ne rhirhiẹ obọrẹ are.” Orhianẹ wu ha avwaye, marhẹ wu na kpahenrhọ ive i Jehova ọnana lele? O mwuẹro taghene wu na kpahenrhọ ye jerẹ emọ Israel na. Aye “ni kpahenrhọ ye rhẹ uvwele owu: ‘Ọsoso ẹmro i Jehova ọ tare na, ame i mwuegbe ame ine ruẹ aye.’” (Ex. 24:3) Ọrẹn, o jiri-i, aye ni dẹrughwaroghwu ọdamuni owu.

13. Me yọ damu esegburhomẹmro emọ Israel na ni?

¹³ Ofẹn o mwu emọ Israel na fọkiẹ aruọke ro mwuokuku ro ji braro na ọrhẹ igbevwunu erọrọ ri Jehova o ruru na. Omarana, aye ni rẹ i Moses no riẹ Ugbenu i Sinai nọ yọ ha ẹmro i Jehova vwe aye, Moses no kweri. (Ex. 20:18-21) Moses no riẹ oberun ugbenu na, nọ daji avwaye ọke jijiri. Ofẹn o mwu emọ Israel nime i Moses ro sun aye ọ havwiẹ-ẹ? Ee, nime aye i bọn esegburhomẹmro aye kpahen i Moses phan. Ofẹn no mwu aye, aye ni ta rẹn Aaron: “Ma osolobrugwẹ harẹn ame ro no sun ame, nime ame e rhe oborẹ ọ phia rẹn i Moses ọrana ne-e, ọhworhare ro sunrun ame nẹ otọre Egypt rhe na.”—Ex. 32:1, 2.

14. Iroro ọgo yẹ emọ Israel na i vwori, marhẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ye lele?

¹⁴ Ihworho na i rheri taghene emẹgọ ọdandan ọghwaghwa haso i Jehova. (Ex. 20:3-5) Ọrẹn, aye ni ha ẹga rẹn ọmọ erhuẹn oro! Udabọ ọdandan ọghwaghwa ọnana, emọ Israel na ne roro taghene aye i ji ha obọrẹ i Jehova. Aaron dede ọ tobọ ta taghene ogame ọmọ erhuẹn oro na, ‘orẹ harẹn i Jehova’! Marhẹ i Jehova o nirien rhọ? O nirien taghene ọphiẹrhọ. Jehova nọ ta rẹn i Moses taghene ihworho na i “gbe oma aye ghwu ne” habaye, aye i “beghe nẹ izede [Ọye o] je akama taghene aye i nyalele na.” Uvuẹn “ekwẹre ọgbogbanhon” ọnẹyen, Jehova nọ tare taghene ọnọ ghwọghọ aye ephian.—Ex. 32:5-10.

15, 16. Marhẹ i Moses ọrhẹ Aaron i ru djephia taghene aye i ha obọrẹ i Jehova? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹⁵ Jehova ọrhọ ghwọghọ emọ Israel na ephia-an. Ọrẹn fọkiẹ arodọmẹ yen, ihworho ri vwo atamwu kpahiẹn ni vwo uphẹn rẹ aye ina daji obọ ọnẹyen. (Ex. 32:14) Ọke i Moses ọ mẹriẹn taghene ihworho na e korunu, so ijoro, jeghwai gbigbegbe obaro oma na, nọ ghwọghọ oma na dẹrẹrhiẹ iwuwu. Moses nọ nọren: “Ọrọmo yọ ha obọrẹ i Jehova? Bru mẹ rhe!” Ọrẹ ẹkpahenrhọ, “ọsoso otu i Levi na ni koko kinhariẹ” i Moses.—Ex. 32:17-20, 26.

¹⁶ Dedevwo Aaron yo ru oma na, ọrẹn, nọ ghwẹriẹre jeghwai homaba otu i Levi ri ha obọrẹ i Jehova. Ihworho enana ri vwo atamwu na, ni hobọtua i Jehova jeghwai tiomanẹ obọrẹ evwọkon  na. Ọrana ghini orhienbro ẹghwanren nime ẹdẹ ọrana ihworho ri te uriusionrin buebun ni hwuru fọkiẹ omẹgọ. Ọrẹn, Jehova no vive ebrurhọ rẹn ihworho ri ha obọ ọnẹyen.—Ex. 32:27-29.

17. Me ye yono nẹ ẹmro i Paul kpahen ọmọ erhuẹn oro na?

¹⁷ Ọke ọnyikọ Paul ọ tẹmro kpahen ọmọ erhuẹn oro na, nọ ha orhetio phia: ‘Ekwakwa enana i rhiẹ udje harẹn ọwan, neneyo e je rhiẹ ihworho ra ga ema jerẹ oborẹ ezẹko i ruru. A yarẹ aye rhotọre no rhiẹ orhetio harẹn ọwan re nyerẹn uvuẹn oba enyerakpọ ọnana. Omarana, jenẹ ohworho ro rorori taghene ọye o mevigbanhon, o ni omayen so no jo rho se.’ (1 Cor. 10:6, 7, 11, 12) Jerẹ oborẹ i Paul ọ hunute, Ilele Kristi urhomẹmro ina sabu ji vwobọrhọ irueruo esọsọ ọkezẹko. Aye ina sabu rhe roro taghene aye i ji vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Ọrẹn, Jehova o vwo vwo ekwerhọ kpahen i kohworho kohworho nime aye i tare taghene aye igbehian yen, yanghene aye i vwo atamwu kpahiẹ-ẹn.—1 Cor. 10:1-5.

18. Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan beghe nẹ obọrẹ i Jehova, me yọ nọ sabu nerhumie rhe?

¹⁸ Jerẹ oborẹ emọ Israel na i brudu nime i Moses o kiki ruotọre nẹ Ugbenu i Sinai na-a, omaran Ilele Kristi ezẹko ina sabu rhe brudu nime ẹdẹ i Jehova ọrhẹ akpọ ọkpokpọ na ọ ji rhe-e. Aye ina sabu roro taghene orugba ive enana o jiri phan yanghene ọ sabu phia-a. Arha dabu ni oma ọwan so-o, aruẹ iroro ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan hatua ekwakwa ugboma ukperẹ ono rhiẹ ọhọre i Jehova. Orho ru, ana sabu beghe nẹ obọrẹ i Jehova jeghwai ruẹ irueruo re ne je vwobọrhọ bi orhianẹ a hatua Uvie Osolobrugwẹ.

19. Urhomẹmro ọghoghanren ọgo yo fori na karorhọ, mesoriẹ?

¹⁹ O fori na karorhọ taghene i Jehova ọ guọlọ ẹga ro fiotọre ọrhẹ uvwele ẹha. (Ex. 20:5) Erhe tiomanẹ ogame i Jehova o mevirhọ taghene e ruẹ ọhọre Echu, ọnana ọnọ suẹ uhwu rẹn ọwan. Omarana, Paul nọ karorhọ ọwan: “Are i sabu da nẹ uko i Jehova jeghwai rha da nẹ uko ikpodje-e; are i sabu ria uvuẹn ‘imẹdjẹ i Jehova’ jeghwai rha ria uvuẹn imẹdjẹ ikpodje-e.”—1 Cor. 10:21.

20. Arha tobọ kpare idjaghwẹ rọ sọre, marhẹ yi Jehova ono ru ha userhumu rẹn ọwan?

²⁰ Udje i Cain, Solomon ọrhẹ emọ Israel uvuẹn Ugbenu i Sinai, o yonirin ọwan emru owu. Ihworho enana ephian i vwo uphẹn rẹ aye ina “ghwẹriẹ jeghwai wene akpenyerẹn” aye. (Acts 3:19) O fiotọre taghene i Jehova ọ ha uphẹn rẹn ihworho ri ru sọ nẹ aye i ghwẹriẹ. Jehova ọ harhomu Aaron. Inyenana, ana sabu mẹrẹn orhetio i Jehova nyoma ikuegbe i Baibol sansan, ẹbe ukoko na yanghene urhebro Olele Kristi. Arha nyalele orhetio enana, ana sabu mẹrẹn arodọmẹ i Jehova.

21. Me yo fori no rhiẹ orhienbro ọwan orhianẹ a damẹ atamwu ọwan nẹ?

²¹ O vwo oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọ yẹ ọwan ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen. (2 Cor. 6:⁠1) Ọ yẹrẹ ọwan uphẹn ra “na tiẹn iruemru ri vwe rhiẹ ọrẹ ọ ga Osolobrugwẹ ọrhẹ ojemẹ akpọ na.” (Se Titus 2:11-14.) Ra mẹriẹn taghene a ji ha ẹdẹ ri koba na, ana dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ ri na damu atamwu ọwan ni. Omarana, o fori ne brorhiẹn ra na daji obọrẹ i Jehova, fọkime ‘Jehova Osolobrugwẹ ọwan ya na zofẹn yen, ọye ya na ga, ọye ye ne vi tigban’!—Deut. 10:20.