1-2. (a) Lele urhi Jesu rọ ha uvuẹn Matthew 28:18-20, me yẹ owian ọrukaro rẹ ukoko Ilele Kristi a wian? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

ITIỌRURHOMẸMRO, oma ọmerhen inyikọ na omamọ ọke aye a ya vwoma uvuẹn okokọ ugbenu na. Ọke ra rhọmọ i Jesu hin, no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre nẹ aye i vwa ye uvuẹn ekete ugbenu na. (Matt. 28:16) Ọrana ọnọ sabu rhiẹ ekete i Jesu ọ homaphia rẹn “imizu ri te 500 ukwọgbọ.” (1 Cor. 15:6) Mesoriẹ i Jesu ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i vwoma avwaye? Nọ yẹ aye owian ọmemerhen ọnana: “Are i nyarhẹn, nẹ are i ye ruẹ idibo ihworho uvuẹn egbamwa na ephian.”—Se Matthew 28:18-20.

² Idibo i Jesu ri rhon ẹmro ọnẹyen ẹdẹ ọrana, ni me rhiẹ usuẹn ihworho erukaro ri tuẹn ukoko Ilele Kristi na rhọ. Owian ọrukaro rẹ ukoko ọrana ọ wianren yẹ ọrọ ha userhumu rẹn ihworho buebun rhiẹ idibo i Kristi. * Inyenana, o vwo ikoko Ilele Kristi buebun uvuẹn akpọ na, owian ọrukaro rẹ aye a ji wian yẹ ọrẹ aye a lẹrhẹ ihworho rhiẹ Ilele Kristi. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana kpahenrhọ enọ ẹne enana: Mesoriẹ owian re ruẹ idibo ọghanren? Me yo surhobọmwu ne ruẹ idibo? Ilele Kristi ephian yi na sabu ruẹ idibo? Mesoriẹ owian re ruẹ idibo ọ guọlọ erhionrin?

3. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn John 14:6 ọrhẹ 17:3, mesoriẹ owian aghwoghwo na ọghanren?

³ Mesoriẹ owian re ruẹ idibo ọghanren omamọ? Fọkime idibo i Jesu ọvo yi na sabu rhiẹ igbehian Osolobrugwẹ. Habaye, ihworho ra nyalele i Jesu e ruẹ akpenyerẹn aye rhomẹrhọ vwana, aye i ji vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ obaro na. (Se John 14:6; 17:3.) Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ yẹrẹ ọwan owian ọghoghanren, ọrẹn rhẹ ọwan ọvo ya wian owian ọnana-a. Ọnyikọ Paul nọ ya kpahen omayen ọrhẹ inyikọ erọrọ: “Ame e lele Osolobrugwẹ wian kugbe.” (1 Cor. 3:9) Ghini uphẹn ọduado yi Jehova ọrhẹ Jesu i harẹn ituakpọ ri vwa gba!

4. Me ya na sabu yono nẹ udje Ivan ọrhẹ Matilde?

⁴ Owian re ruẹ idibo ọnọ sabu rhua aghọghọ ọduado vwe ọwan. Roro kpahen udje Ivan ọrhẹ aniẹ re se Matilde re rhirhiẹ Colombia. Aye i ghwoghwo rẹn idama owu re se Davier, ọye nọ ta rẹn aye: “Mi guọlọ ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn mẹ, ọrẹn mi vwa sabu ruie-e.” Davier ọ wọnrọn nọ sabu vwo igho, ọnana nọ lẹrhiẹ da imwu egbogbanhon, da enyo vrẹn oma, ọye ọrhẹ ọgbọtọ ro lele djọse re se Erika ye ji rhirhiẹ. Ivan nọ tare: “Ame na kọn bruie uvuẹn okogho rọ havwọ, ọnana no mevirhọ taghene ame ina ghwa idjighere inọke buebun uvuẹn izede ro vwo epẹtẹ. Ọke Erika ọ djokarhọ ewene uvuẹn uruemru ọrhẹ irueruo i Davier, nọ homaba uyono i Baibol na.” Ọke oru, Davier no tiobọnu imwu egbogbanhon ẹda, inyo ẹda vrẹn oma, ọrhẹ owọnren. Nọ ji rọnmọ Erika. Matilde nọ tare: “Ọke i Davier ọrhẹ Erika e bromarhame ẹgbukpe 2016, ame ni karorhọ oborẹ i Davier ọ ta, ‘Mi guọlọ ruẹ ewene, ọrẹn mi vwa sabu ruie-e.’ Oma ọmerhenren ame omamọ tẹ erhirhiẹ ame a viẹ.” O vwo ẹfro-o, oma ọmerhen ọwan omamọ ọke ra ha userhumu rẹn ihworho rhiẹ idibo i Kristi.

5. Me yẹ udjoghwẹ ọrukaro ra na kpare na sabu ruẹ idibo?

⁵ Ọwan a kpare udjoghwẹ ọrukaro re ne ruẹ idibo ọke arha guọlọ ihworho ri “guọlọ” yono kpahen i Jehova. (Matt. 10:11) Ọwan e djephia taghene ọwan ghini Iseri Jehova nyoma re ne ghwoghwo rẹn ihworho ra mẹrẹnren ephian. Ọwan e djephia taghene ọwan obọdẹn Ilele Kristi, arha nyalele akama i Kristi ne ghwoghwo.

6. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan fikparobọ uvuẹn owian aghwoghwo na?

⁶ Ihworho ezẹko i vwo omwemẹ aye ine yono kpahen i Baibol na, ọrẹn awọrọ a guọlọ yono ukukaro-o. Ọwan na damoma ha urhebro rẹn aye nẹ aye i yono riarorhọ. Na sabu ghwoghwo rhẹ efikparobọ, o fori na dabu mwuegbe. Sanọ irhomu-ẹmro ezẹko ri ne je ihworho wu vware na. Gba djiroro oborẹ wu na ha urhomu-ẹmro na phia lele.

7. Marhẹ ene ru tuẹn aghwoghwo rhọ rhẹ ohworho, mesoriẹ ọghanren na kerhọ jeghwai dje ọghọ phia rẹn ere ghwoghwo riẹn?

⁷ Jerẹ udje, wu na sabu nọ ọrovwoghwa na: “Wu na sabu ta mẹ oborẹ wu roro kpahen urhomu-ẹmro ọnana? Ebẹnbẹn buebun ra dẹrughwaroghwẹ ọke ọnana a hobọte ihworho buebun. O mwuruon ẹro taghene igọmẹti akpọ na ina sabu ti ebẹnbẹn ituakpọ nie? Orho ru, wu na sabu ta kpahen Daniel 2:44. Yanghene wu na sabu nọ: “Me yọ nọ sabu ha userhumu  rẹn emiemọ mọrọn emọ ri vwo omamọ uruemru? Mi guọlọ rhe oborẹ wu rorori.” Orho ru gba ta kpahen Deuteronomy 6:6, 7. Ne wu ki sanọ ekete i Baibol, kiki roro kpahen ihworho wa guọlọ seyi riẹn. Roro kpahen oborẹ aye ina mẹrẹn erere te aye i rhe yono oborẹ i Baibol na ọ ghini ta. Erhe lele aye tẹmro, o fori na kerhọ aye jeghwai dje ọghọ phia rẹn iroro aye. Nyoma izede ọrana, ana sabu vwẹruọ aye rhọ, aye ni na ji kerhọ ọwan.

8. Mesoriẹ o fo na rha ghwẹrioma riẹ ẹrharhumu bru?

⁸ Bọmọke ohworho ono ki kwe yono i Baibol na, ana rha damoma nekpẹn yen ọrẹ ẹrharhumu bru. Mesoriẹ? Fọkime ihworho ezẹko i vwe rhirhiẹ oghwa ọke ra na rharhumu ghwoghwo te ekete aye-e. Habaye, wu na sabu ghwẹrioma ọgbọ buebun bọmọke ọrovwoghwa na ọnọ yọ ọke wu ne lelie yono i Baibol na. Karorhọ taghene ewawọ ọnọ do phẹrẹ ọke arha kpọtiẹ ọke ephian. Omaran ọ ji havwọ, ohworho rọ tuẹn uyono ẹnya rhọ obọ ọnọ sabu vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ọrhẹ i Jesu rhọ, orhianẹ e lelie yono i Baibol na ọke ephian.

9-10. Mesoriẹ a ta taghene Ilele Kristi ephian ya guọlọ eri guọlọ yono kpahen i Jehova?

⁹ Ilele Kristi ephian yi vwo owian ra na guọlọ eri guọlọ yono kpahen i Jehova. Ana sabu ha owian ọnana vwanvwọn owian ra guọlọ ọmọvwerhe ro vruru. Izede ọgo? Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn ọmọvwerhe owu rọ ha ẹgbukpe esa ro vruru. Ihworho ri bun te 500 yi guọleriẹ. Obẹtaye ọke aye a guọlọ ọmọ na vrẹn inọke 20 ne, owuọwan usuẹn erẹ a guọlọ ọmọ na no mẹrenriẹn uvuẹn ikebi owu.  Ohworho ọrana o kwe ne jirie fọkiẹ ọmọ na rọ mẹrẹnren na-a. Nọ tare: “Ihworho buebun yi guọlọ ọmọ na mẹrẹn.”

¹⁰ Ihworho buebun i họhọ ọmọvwerhe ọrana. Aye i vru ne. Fọkime aye e vwo ifiẹrorhọ-ọ, aye i guọlọ userhumu. (Eph. 2:12) Ilele Kristi ri vrẹn iduduru ẹrẹnren ye vwobọrhọ owian ra guọlọ ihworho enana. Ọkezẹko wu mẹrẹn ohworho rọ guọlọ yono i Baibol na-a. Ọrẹn ighwoghwẹmro erọrọ ra wian okogho owu na, ina sabu mẹrẹn ohworho rọ guọlọ yono kpahen irhomẹmro i Baibol na. Oghwoghwẹmro owu ọrhọ mẹrẹn ohworho ro kwe rhiẹ odibo i Kristi, kohworho kohworho ro vwobọrhọ aghwoghwo na nọ ghọghọ.

11. Ọrhọ tobọ rhianẹ wu vwa ha i Baibol yono ohworho vwana-a, izede erọrọ ego ye wu ne ru sabu ruẹ idibo?

¹¹ Ọrhọ tobọ rhianẹ wu vwa ha i Baibol yono ohworho vwana-a, wu na ji sabu ruẹ idibo nyoma izede erọrọ. Jerẹ udje, wu na sabu rhiabọ dede ihworho ri rhiẹ Aghwẹlẹ Uvie obọ, yanghene rhiẹ ugbehian aye. Nyoma izede ọrana, wu na sabu lẹrhẹ aye rhe taghene ẹguọlọ yo dje ọwan rhẹ Ilele Kristi urhomẹmro. (John 13:34, 35) Ẹkpahenrhọ kpeke wu haphia ọke re ruẹ uyono, ọnọ sabu yono era rhiẹ uyono obọ oborẹ aye ine ru dje imwẹro aye phia izede ọghọ. Wu na sabu lele oghwoghwẹmro ọkpokpọ wian uvuẹn aghwoghwo jeghwai yonie oborẹ ono ru ha i Baibol na ghwoghwo rẹn ihworho. Wu rhe ruẹ ọrana, wu na sabu yonie nọ hẹrokele i Kristi.—Luke 10:25-28.

12. Ọwan i guọlọ ena oghẹnrensan na ki sabu ruẹ idibo? Dje yi fiotọre.

¹² O fo ne roro taghene ene vi vwo ona oghẹnrensan na ki sabu yono awọrọ kpahen i Jesu-u. Mesoriẹ? Roro kpahen udje i Faustina ro rhirhiẹ Bolivia. Ọke ro lele Iseri Jehova yono, ọ vwọ sabu se ọbe-e. Vwana, o rhe oborẹ e se ibiesuọn ne. O bromarhame ne, oma ọ ji merhiẹn ro no yono awọrọ. O yono awan isionrin i Baibol na kọkprughwre kọkprughwre. Dedevwo Faustina o ji rhe oborẹ e se omamọ jerẹ ihworho rọ ha i Baibol yono-o, ọ sabu ha userhumu rẹn ihworho awan erhan mwuovwan omebrurhame ne.—Luke 10:21.

13. Ọrhọ tobọ rhianẹ e vwo ewian buebun, ebrurhọ ego ya na mẹrẹn ọke re ruẹ idibo?

¹³ Ilele Kristi buebun i vwo ewian eghoghanren buebun aye a hẹrote. Ọrẹn, aye e ji fi ọke rhotọre ha i Baibol na yono awọrọ, oma ọ ji merhen aye ọke aye e ruie. Djokarhọ udje i Melanie ro rhirhiẹ Alaska. Ọye ọvo yọ hẹrote ọmọyen ọgbọtọ rọ ha ẹgbukpe ẹrẹnren.  O vwo owian rọ wian ọke ephian, habaye ọ ji hẹrote ọsẹ ye ro vwo emiamo itu. Melanie ọvo yẹ Oseri Jehova rọ ha amwa ọrana. Ọ nẹrhomo vwe i Jehova ọke ephian nọ yẹ ye omẹgbanhon rọ nọ sabu ye ghwoghwo uvwre ọke erinrin, fọkime ọ ghini guọlọ mẹrẹn ohworho rẹ ọye ọnọ ha i Baibol na yono. Ọke oru, nọ mẹrẹn i Sara rẹ oma ọmerhenren ọke ro yono taghene Osolobrugwẹ o vwo odẹ omobọ. O jiri-i, Sara no rhiabọ dede uyono i Baibol. Melanie nọ tare: “Dedevwo oma ọ rhọ mẹ owuọwọn i Fraide, oma ọmerhen mẹ ọrhẹ ọmọ mẹ ọgbọtọ ọke ame i rhe ye yono i Sara. Oma ọmerhen ame ọke ame arha guọlọ ẹkpahenrhọ rẹn enọ i Sara, ọ ghini merhen ame oma taghene o rhiẹ ugbehian i Jehova bibiesuọn ne.” Sara o fiudugbere dẹrughwaroghwu ẹkparehaso, nyajẹ ishọshi rọ nya vwo, jeghwai bromarhame.

14. (a) Marhẹ owian aghwoghwo na o ru họhọ owian re kpe irhenrin? (b) Marhẹ ẹmro i Paul ra ya rhẹ 2 Timothy 4:1, 2 ọ hobọto lele?

¹⁴ Orhianẹ wa ji mẹrẹn ohworho rọ guọlọ rhiẹ odibo uvuẹn ekete we ghwoghwo-o, wu vwe fiobọrhotọre-e. Jesu ọ tare taghene owian re ruẹ odibo ọ họhọ owian re mwu irhenrin. Ikpirhenrin a ghwọghọ ọke buebun aye e ki mwu irhenrin. Ọgbọ buebun, aye a wian nẹ ason te igidi urhiọke, ọkezẹko aye a tobọ ghwa owọ riẹ ekete iseseri. (Luke 5:5) Omaran ọ ji havwọ, ighwoghwẹmro ezẹko a ji ghwọghọ inọke buebun guọlọ ohworho rọ guọlọ yono i Baibol na uvuẹn ọke  ọrhẹ ekete sansan. Mesoriẹ? Neneyo aye i sabu mẹrẹn ihworho buebun. Ihworho re dje omẹdamu phia a mẹrẹn erere, fọkime aye a mẹrẹn ihworho ri vwo omamerhomẹ kpahen aghwoghwo na. Wu na sabu damoma ghwoghwo uvwre ọke wu na mẹrẹn ihworho yanghene uvuẹn ekete wu na sabu mẹrẹn aye?—Se 2 Timothy 4:1, 2.

15. Mesoriẹ o fo ne vwo erhionrin ọke arha ha uyono i Baibol phia?

¹⁵ Mesoriẹ o fo ne vwo erhionrin ọke arha ha i Baibol yono ihworho? Fọkime o fori na ha userhumu rẹn ọravwọ yono i Baibol na, jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ o yonorin. O fori na ha userhumu rẹn ọmọ uyono na vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ro vwo i Baibol na. Haba ọrẹ ene yonie oborẹ i Jesu ọ guọlọ mie idibo yi, o ji fo na ha userhumu riẹn rhe oborẹ ono ru nyerẹn akpọ obọdẹn Olele Kristi. O fori ne vwo erhionrin kpahiẹn na sabu yonie oborẹ ono ru ha iruemru-urhi Baibol ro yonorin ruiruo. Emọ uyono i Baibol ezẹko a sabu wene iroro ọrhẹ iruemru aye uvwre ibiamo ezẹko; awọrọ i guọlọ ọke jijiri.

16. Me wu yono nẹ udje i Raúl?

¹⁶ Imishọnari owu obẹ i Peru o rhiẹromẹrẹn erere ra mẹrẹn erhe vwo erhionrin. Nọ tare: “Mi ha ẹbe eva yono i Raúl ne. Ọrẹn, ọ bẹn riẹn ro no ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn yen. Ọ vwọ mẹrẹn ufuoma uvuẹn orọnmiẹ-ẹn, o dumi irhonrin omamọ, emọyen i vwa ji họghọ riẹ-ẹn, fọkiẹ orharhere uruemru ro vwori. Ọ rhiẹ uyono ọke ephian, omarana ni mia ji rharhumu bruie ne mi sabu ha userhumu riẹn ọrhẹ ekrun ọnẹyen. Ẹgbukpe esa a vrẹn hin nẹ ọke mia tu mẹriẹn, no mwuovwan ro no bromarhame.”

17. Me ya na ta kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Jesu ọ ta rẹn ọwan na “nyarhẹn . . . ye ruẹ idibo ihworho uvuẹn egbamwa na ephian.” Na sabu wian owian ọnana, ana rha tẹmro rẹn ihworho rẹ iroro aye i vẹnẹ erẹ ọwan, tobọ te ere vwe riẹ ẹga owuorowu yanghene eri vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ ọ havwiẹ-ẹ. Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ ta kpahen oborẹ ene ru ghwoghwo rẹn aruẹ ihworho enana.