Ọrẹn ọke mia tuẹn owian ọkobaro rhọ, akpenyerẹn mẹ nọ wẹnẹren izede mi vwe fiẹrorhọ. (Eph. 3:20) Ọrẹn, wu na sabu rhe roro kpahen oborẹ ọrana ọ phia lele. Ji mẹ tuẹn ikuegbe na nẹ ọtonrhọ rhe.

E vwiẹre mẹ uvuẹn Berlin, Germany, ibiamo ezẹko ọke uvweri akpọ ephian ọgbọreva ye ọ ghwai tonrhọ ẹgbukpe 1939. Ọke uvweri na ọ joma hin ne uvuẹn ẹgbukpe 1945, na ha ẹropleni donron ibọmbu ghwọghọ i Berlin. Uvwre ọke oghwọghọ na, na ji ghwọghọ udumu ame jeghwai torhẹ ye ọke ame a zẹ riẹ ekete ibọmbu o vwo te. Nẹ ame i sabu vwo omefuon, ame ni zẹ riẹ Erfurt ro rhiẹ amwa re vwiẹ izu mẹ.

Izu mẹ ọ guọlọ urhomẹmro na rhẹ oruru. O se ẹbe egba irherhe sansan i yare jeghwai ni ẹga sansan so, ọrẹn oborẹ ọ mẹrẹnren ọ vuọn yen evwa-an. Uvwre ẹgbukpe 1948, Iseri Jehova awanva ni ghwoghwo te oghwa ame. Izu mẹ no seri aye ruẹ oghwa jeghwai nọ enọ buebun. O te unọke owu-u, izu mẹ nọ ta mẹ ọrhẹ omizu mẹ ọkokamu ọgbọtọ, “Mi mẹrẹn urhomẹmro na ne!” O jiri-i, mẹmẹ, izu mẹ, ọrhẹ omizu mẹ ọgbọtọ ne riẹ uyono obẹ Erfurt.

Uvuẹn ẹgbukpe 1950 ame ni rharhumu kwa riẹ Berlin, ame ni kwomakugbe ukoko i Berlin-Kreuzberg. Ọke ame a kwa riẹ ekete ọrọrọ uvuẹn Berlin, ame ne riẹ iyono uvuẹn ukoko re se Tempelhof. Ọke oru, izu mẹ no bromarhame, ọrẹn ni mie ruẹ sikẹnsikẹn. Mesoriẹ?

Fọkiẹ ofa, mi vwa sabu ruẹ riaro omamọ-ọ. Dedevwo mie riẹ aghwoghwo omẹ ẹgbukpe eva, ọrẹn mie ghwoghwo rẹn ohworho owuorowu-u. Ekwakwa i wẹnẹren ọke mia mẹrẹn imizu erọrọ ri dje uduefigbere ọrhẹ atamwu phia rẹn i Jehova. E fiẹ ezẹko rhẹ ekanron uvuẹn ọko i Nazi yanghene obẹ East German. Awọrọ i gbobọhiẹn ugbomọphẹ aye, nyoma aye a bẹbẹ kpare ẹbe ukoko na riẹ East Germany. Udje aye o teri mẹ ẹhẹn omamọ. Ni mie roro taghene  aye i rhe fiẹ arhọ ọrhẹ ugbomọphẹ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn fọkiẹ i Jehova ọrhẹ imizu ukoko na, nọyẹ o fori ne mi wian kpahen ofa mẹ.

Mi sabu fiẹ ofa mẹ kparobọ bibiesuọn ọke mie vwobọrhọ aghwoghwo oghẹnrensan uvuẹn ẹgbukpe 1955. Uvuẹn ileta owu ra ya rhẹ ọbe re se Informant, * Omizu Nathan Knorr no ghwoghwori taghene aghwoghwo oghẹnrensan ọnana yẹ ẹkwaphiẹrhotọre rọ maido rẹ ukoko na o ru ne. Ọye nọ tare taghene ighwoghwẹmro na i rhe vwobọrhọ ye, “ono rhiẹ ubiamo rọ mai rhomu uvuẹn owian aghwoghwo na uvuẹn ọsoso akpọ na.” Ọrana ghini oborẹ ọ phiare! O jiri-i, ni mi homakpahontọre rẹn i Jehova, mẹmẹ ọrhẹ ọsẹ mẹ ni bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1956. Ọrẹn o jiri-i, ni mi dẹrughwaroghwu orhienbro ọghoghanren ọrọrọ.

Mi rheri taghene o fori ne mi tuẹn owian ọkobaro rhọ, ọrẹn ni mie gbeghẹrẹ. Ni mi kiki ye yono eyẹsuọ uvuẹn i Berlin, eyi ọnana o sekpahen ọrẹ a dẹ jeghwai rhẹ ekwakwa rẹn ẹkwotọre erọrọ. Ọke oru, ni mi wian rhọ ibiesuọn uvuẹn owian mẹ ne mi sabu vwo irherhe rhọ ji rhiẹ ọwena. Omarana, uvuẹn ẹgbukpe 1961, ni mi ha owian obẹ Hamburg, ekete rọ maido rẹ ikuna e gbo rhọ obẹ Germany. Fọkime mi vwo ẹguọlọ kpahen owian na omamọ, ni mie gbeghẹrẹ rhọ mi ne fiobọrhọ owian ọkobaro. Me mi ne ruo?

Oma ọ merhenren mẹ taghene i Jehova ọ ha imizu ri vwo ẹguọlọ sa mẹ erhumu ha ogame ọnẹyen karo. Igbehian mẹ buebun ri tuẹn owian ọkobaro rhọ i dje omamọ udje mẹ. Habaye, Omizu Erich Mundt, re ji mwu riẹ ekanron, ọ ji ha userhumu mẹ hẹroso i Jehova. Ọ ta mẹ taghene imizu ri hẹroso oma aye uvuẹn ekanron na, a sabu mevi gbanhon uvuẹn ogame i Jehova-a. Ọrẹn, eri hẹroso i Jehova vuọnvuọn yi fuevwan jeghwai ha userhumu rẹn ukoko i Jehova.

Habaye, Omizu Martin Pöetzinger ro rhiẹ owuọwan usuẹn Ugboma Usuon na ọke oru, nọ ji ha urhebro rẹn imizu na, nyoma rọ ta, “Uduefigbere yẹ emru rọ mai ghanren wu na sabu sẹroriẹ!” Ọke mia dabu roro kpahen ẹmro erana, ni mi tiobọnu owian mẹ jeghwai tuẹn owian ọkobaro rhọ uvuẹn June 1963. Ọrana yẹ orhienbro rọ mai merhoma mi bru ne! Ibiamo eva a vrẹn hin, bọmọke mi ki tuẹn owian ọkpokpọ ẹ guọlọ rhọ, na ha use mẹ ne mi ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan. Emrẹ ẹgbukpe ezẹko, Jehova no ruẹ oborẹ mi vwe fiẹrorhọ. Na ha use mẹ riẹ Isukuru i Gilead iklasi ọrẹ 44.

Uyono ọghoghanren owu mi yono mie Omizu Nathan Knorr ọrhẹ Lyman Swingle yẹ: “Wu vwe kiki fiobọrhotọre uvuẹn owian ọnọ-ọ.” Aye i ha urhebro rẹn ame nẹ ame i daji uvuẹn owian na ọrhọ tobọ bẹn dede. Omizu Knorr nọ tare: “Me wu na tẹnrovi? Itele, ogbere, gbinẹ ọfiamu? Gbinẹ wu na djokarhọ erhan, idodo, ọrhẹ ihworho ra ghọghọ? Vwo uruemru re vwo ẹguọlọ kpahen ihworho!” Ẹdẹ owu ọke Omizu Swingle o dje kpahen oborẹ ọ lẹrhẹ imizu ezẹko sẹrerhumuji owian aye, no terie ẹhẹn omamọ, amioviẹ no koko ukẹruiẹ. Nọ dobọ ẹmro ẹta ji vwẹre bọmọke ẹhẹn yen o ki zien. Oborẹ ọ phiare ọ teri mẹ ẹhẹn omamọ, ji lẹrhe mẹ brorhiẹn taghene mi lẹrhẹ ofa ruẹ i Kristi yanghene imizie ri vwo atamwu-u.—Matt. 25:40.

Ọke a yẹ ame owian ame, imizu ezẹko ra wian uvuẹn Oghọn Ukoko na nọ ame ekete re djerẹ ame nya. Aye a ta omamọ ẹmro kpahen ẹkwotọre awọrọ a nya, ọrẹn ẹkpahenrhọ aye no wenerin ọke mia ta rẹn aye taghene mie riẹ: “Congo (Kinshasa).” Aye ni dunuji jeghwai ta: “Oh, Congo! Jenẹ i Jehova rhẹ owẹwẹ i rhirhiẹ ye!” Ọke ọrana, e fiuvweri jeghwai kpe ihworho omamọ uvuẹn Congo (Kinshasa). Ọrẹn, ni mia karorhọ oborẹ mi yonorin uvuẹn Gilead. Ọke ame a ruotọre nẹ Gilead uvuẹn September 1967 o jiri-i, mẹmẹ, Heinrich Dehnbostel, ọrhẹ Claude Lindsay ni riẹ Kinshasa ro rhiẹ esiri amwa i Congo.

Ọke ame e te Kinshasa, ame ni yono edjadjẹ i French emrẹ ibiamo esa. Ọke oru, ame ni riẹ Lubumbashi, ro rhiẹ Elisabethville bi, rọ kẹrẹ  ughwru i Zambia rọ ha obọrẹ o riotọre uvuẹn i Congo. Ame ni kwa riẹ oghwa owu rẹ imishọnari e rhirhiẹ rọ ha erhẹrhẹ amwa na.

Ra mẹriẹn taghene e ji ghwoghwo okogho buebun uvuẹn Lubumbashi-i, oma ọmerheren ame taghene ame yẹ ihworho erukaro ri ghwoghwo rẹn ihworho buebun uvuẹn amwa na. O jiri-i, ame ni vwo emọ uyono i Baibol buebun vrẹn oborẹ ame ina sabu yono. Ame i ji ghwoghwo rẹn ihworho ra wian uvuẹn ọfisi igọmẹti yanghene elọkpa. Ihworho na buebun i dje ọghọ phia rẹn uyono i Baibol ọrhẹ owian aghwoghwo na. Edjadjẹ ihworho na a mai djẹ yẹ Swahili, omarana, mẹmẹ ọrhẹ Claude Lindsay ni ji yono edjadjẹ ọrana. O jiri-i, na kparerẹ ame riẹ ukoko rọ djẹ edjadjẹ i Swahili.

Dedevwo ame i rhiẹromẹrẹn ekwakwa irhorhomu buebun, ọrẹn ame i ji dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Ọgbọ buebun, ame a nya vwa isodja yanghene elọkpa ri morọn ekpọghọ ri ji da inyo vrẹn oma ne, aye na mọrenfian banren ame. Ọke owu, elọkpa buebun ri kpare ekpọghọ ni me gbozighi uvuẹn ekete ame ruẹ uyono ukoko uvuẹn oghwa imishọnari na, aye ni kparerẹ ame riẹ ogba elọkpa, jeghwai ha ame siyẹ otọre ogbegbe te emrẹ ughwọdjọ ikpe ason aye i ki tiobọnu ame.

Uvuẹn ẹgbukpe 1969, na ta mẹ taghene mi rhiẹ oniruo okinhariẹ. Uvuẹn okinhariẹ ọrana uvuẹn Africa, mi nya ugbo iseseri uvuẹn izede egbo ri vwo epẹtẹ. Uvuẹn amwa owu ame i rhirhiẹre, ọrilele ase owu ọrhẹ emọyen ni semerhẹn obotọre ekpa mẹ tẹ urhiọke. Oborẹ ọrilele na o kpokpiri mẹ te uvuẹn igidi urhiọke, ọ sẹre mẹ ẹro dẹ-ẹ. Mi karorhọ owuọwọn ezẹko  ro mẹmẹ ọrhẹ imizu na e siyẹ kinhariẹ erhanren jeghwai ta kpahen irhomẹmro ri ha uvuẹn i Baibol na.

Obẹnbẹn ọduado owu ame i dẹrughwaroghwu yẹ ọrẹ imizu ezẹko a gemai ruẹ taghene aye Iseri Jehova, ọrẹn aye a hobọtua ẹko ihworho re se Kitawala. * Ezẹko usuẹn aye i bromarhame jeghwai tobọ rhiẹ ekpako ukoko dede. Buebun ihworho enana, a sabu phiẹ imizu ri fuevwan uvuẹn ukoko na rhọ-ọ. (Jude 12) Ọrẹn, Jehova no ti ihworho enana nẹ ukoko yi, jeghwai ha userhumu rẹn awọrọ ri vwo omwemẹ nẹ aye i kwomakugbe ukoko na.

Uvuẹn ẹgbukpe 1971, na kparerẹ mẹ riẹ Oghọn Ukoko rọ ha Kinshasa, avwaye mia hẹrote ewian sansan jerẹ, ileta ra ya rhe, ẹbe ukoko sansan i guọlọre, ọrhẹ ẹmro sansan ri sekpahen ukoko. Uvuẹn Oghọn Ukoko na, mi yono oborẹ a ha ekwakwa ekokamo ri ha uvuẹn ẹkwotọre ọduado owu hẹrote ewian ri ha uvuien. Ọgbọ buebun ileta ame i dje vwe ikoko sansan nyoma ẹropleni i vwe kiki te aye obọ-ọ. Ana kpare ileta enana nẹ ẹropleni ruẹ uvuẹn owọ rọ nọ sabu daji ikprughwre buebun uvuẹn ame fọkiẹ elakwa ri gbanrhọ owọ na. Ọrẹn, ame i sabu wian owian na udabọ ebẹnbẹn enana ọrhẹ erọrọ.

O gberi mẹ unu oborẹ imizu na i ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre emẹvwa eduado lele, dedevwo aye e vwo igho bu-un. Aye i ha oghwa egẹngẹn bọn ibiukpe, aye i ha eyareya ruẹ ugbomoghwa jeghwai kpitien ha ruẹ ekete re siyẹ. Aye i ha ọkpọ ruẹ usimo oghwa na, jeghwai ha ere ruẹ imẹdjẹ ọrhẹ ikpemẹku aye i ha rhurhu oberun oghwa na. Aye i ha erhan ruẹ ifi. Oma ọ merhen mẹ ọke mia mẹrẹn imizu na ra wian gbanhan nẹ aye i sabu fi ebẹnbẹn kparobọ. Ni mi me vwo ẹguọlọ kpahen aye omamọ. Ọdare mẹ ọke mie nẹ avwaye riẹ owian ọkpokpọ ọrọrọ!

Uvuẹn ẹgbukpe 1974, ne djeri mẹ riẹ Oghọn Ukoko rọ ha Nairobi, Kenya. Ame i vwo ewian buebun, fọkime Oghọn Ukoko i Kenya ọ hobọtua owian aghwoghwo na uvuẹn ẹkwotọre ikpe erọrọ ri kẹreriẹ, a dobọ owian aghwoghwo na ji uvuẹn ẹkwotọre ezẹko usuẹn aye. Ọgbọ buebun e dje mẹ riẹ ẹkwotọre enana, maido Ethiopia ro rhiẹ ekete rẹ imizu ukoko na buebun a dẹrughwaroghwu ẹkparehaso egbogbanhon. E sehiẹn imizu buebun jeghwai mwu aye rhẹ ekanron ọrẹ erhierhi; a tobọ kpe ezẹko dede. Ọrẹn, aye i vwo edirin fọkime aye i vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ọrhẹ omomaye.

Uvuẹn ẹgbukpe 1980, emru aghọghọ nọ phia mẹ, ọke mia rọnmọ Gail Matheson ro nẹ ẹkwotọre i Canada rhe, mẹmẹ ọrhẹ Gail yi ha iklasi owu uvuẹn Isukuru i Gilead. Ame a ya ileta vwe owuowọnwan. Gail ọ ga ẹrhẹ imishọnari uvuẹn Bolivia. Ọke ẹgbukpe 12 a vrẹn hin, ame ni rharhumu mẹrẹn owuowọnwan obẹ New York. O jiri-i, ame ni rọnmọren uvuẹn Kenya. Oma ọ merhen mẹ taghene Gail o roro oborẹ ono ru ruẹ ọhọre i Jehova, jeghwai vwo ẹhẹn otemẹ. Ọye omamọ ane ọrhẹ userhumu oghẹnrensan ha mẹ.

Uvuẹn ẹgbukpe 1986, ne djeri mẹ ọrhẹ Gail riẹ owian okinhariẹ jeghwai rha ga ẹrhẹ Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko. Owian okinhariẹ na o ji surhobọmwu ọrẹ mia ga uvuẹn ẹkwotọre buebun rẹ Oghọn Ukoko i Kenya ọ hẹrote.

Mi karorhọ ọke mie mwuegbe harẹn omẹvwa owu obẹ Asmara (rọ ha Eritrea) uvuẹn ẹgbukpe 1992, ọke ra dobọ owian Uvie na ji uvuẹn okogho ọrana. Ọrẹ omemwurhọ, ekete ra sẹrorẹ ekwakwa ikebi rhọ ọvo yẹ ame i sabu mẹrẹn, otafe oghwa na ọ tobọ rhoma ghwẹ uvuien. Uvuẹn ẹdẹ omẹvwa na, o gberi mẹ unu ọke mia mẹrẹn oborẹ imizu na i ru dẹriẹ uvuẹn oghwa na rhiẹ ekete ro fori ra na ga i Jehova. Ekrun buebun ni kpare ewẹn irhorhomu rhe, jeghwai ha izede ona rhurhu kemru kemru ri vwe serhọ. Ame ni dabu riamerhen omẹvwa ọduado na ro vwo ihworho ri te 1,279.

Owian okinhariẹ na ọ rhua ebẹnbẹn ezẹko rhe fọkiẹ eghwa sansan rẹ ame e rhirhiẹ. Ọke  owu, ame e rhirhiẹ oghwa ro vwo erhumu rọ kẹrẹ urhiẹ; ọke ọrọrọ, ame ne rhirhiẹ oghwa ra ha iteru ru rẹ ihworho ra wian e rhirhiẹ, ro vwo ekete re kpitaghwẹ rọ vrẹn emrẹ isihanghwẹ 300 (nọyẹ imita 100). Ọrẹn otoro ekete ame i havwọ-ọ, oborẹ ọ mai je ame yẹ ọke ame i lele ekobaro ọrhẹ ighwoghwẹmro sansan ghwoghwo kugbe. Ọke a yẹ ame owian ọrọrọ, ame ni nyajẹ igbehian eghoghanren buebun rẹ ame i vwo ẹguọlọ kpahen omamọ vwo.

Uvwre ehion ẹgbukpe 1980 riẹ ọtonrhọ ẹgbukpe 1990, ne ruẹ owian Uvie na lele urhi uvuẹn ẹkwotọre buebun ri ha otọre oniso Oghọn Ukoko rọ ha Kenya. Omarana, na ha Oghọn Ukoko ọrhẹ ọfisi sansan mwu. Uvuẹn ẹgbukpe 1993 ne djerẹ ame ya ga obẹ ọfisi rọ ha Addis Ababa uvuẹn Ethiopia, ro rhiẹ ekete imizu a wian uvuẹn odjahen bi, ọrẹn vwana igọmẹti o kweri na haye mwu ne.

Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn owian na uvuẹn Ethiopia. Imizu buebun ni vwobọrhọ owian ọkobaro. Nẹ ẹgbukpe 2012 rhe, ighwoghwẹmro buebun e vwobọrhọ owian ọkobaro na kẹgbukpe kẹgbukpe. Habaye, isukuru Uvie na sansan ra haphia i rhiẹ emru userhumu rẹn aye ne, a ji bọn Aghwẹlẹ Uvie ri vrẹn 120 rhẹ avwaye ne. Uvuẹn ẹgbukpe 2004, Oghọn Ukoko na nọ kwa riẹ ekete ọkpokpọ, habaye Aghwẹlẹ Omẹvwa uvuẹn avwaye ọ ji rhua ebrurhọ buebun rhe.

Uvuẹn ẹgbukpe buebun ri vrẹnren na, mẹmẹ ọrhẹ Gail i vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ imizu na uvuẹn Ethiopia. Ẹguọlọ ọrhẹ uruemru esiri aye ọ ghini hobọte mẹ. Vwana emiamo o kpokpo ame, fọkiẹ ọnana ne djerẹ ame ya ga obẹ Oghọn Ukoko rọ ha uvuẹn Central Europe. A dabu hẹrote ame avwaye, ọrẹn uhrun imizu na obẹ Ethiopia o ji ti ame.

Ame i rhiẹromẹrẹn oborẹ i Jehova o ru lẹrhẹ owian yen ru riaro ne. (1 Cor. 3:6, 9) Jerẹ udje, ọke mie tu ghwoghwo rẹn itu i Rwanda ri rhiẹ Congo ma guọlọ erẹnmo, o vwo oghwoghwẹmro owuorowu uvuẹn ẹkwotọre i Rwanda-a. Vwana o vwo imizu ri vrẹn 30,000 uvuẹn ẹkwotọre ọrana ne. Uvuẹn ẹgbukpe 1967, Congo (Kinshasa) o vwo ighwoghwẹmro ri te 6,000. Ọrẹn vwana aye i bun te 230,000 ne, ihworho ri vrẹn oduduru owu yi rhiẹ Ẹkarorhọ Uhwu Jesu ẹgbukpe 2018. Uvuẹn ọsoso ẹkwotọre rẹ Oghọn Ukoko i Kenya ọ hẹrote, uchunu ighwoghwẹmro ri ha uvuien i me bun ghwẹ 100,000 ne.

Jehova ọ ha imizu sansan sa mẹ erhumu ẹgbukpe rọ vrẹn 50 ne, ne mi sabu vwobọrhọ owian ọkobaro. Dedevwo ibiẹ ofa ọ ji ro mẹ, ọrẹn mi yono oborẹ a hẹroso i Jehova ne. Oborẹ mi rhiẹromẹrẹn obẹ Africa ọ ha userhumu mẹ vwo erhionrin ọrhẹ ẹhẹn otemẹ. Mẹmẹ ọrhẹ Gail i dabu vwo ẹguọlọ kpahen imizu na re dje uruemru re dede epha phia, edirin ọrhẹ ẹruẹhaso kpahen i Jehova. Uruemru esiri Jehova ọ ghini da mẹ ẹro omamọ. Itiọrurhomẹmro, ebrurhọ i Jehova ọ ghini vrẹn kemru kemru mi fiẹrorhọ.