1-2. (a) Mesoriẹ ono jo gbe ọwan unu ọke igọmẹti ọrhọ dobọ ogame ọwan ji? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

UVUẸN ẹgbukpe 2018, ighwoghwẹmro ri bun vrẹn 223,000 e rhirhiẹ ekete ra dobọ owian Uvie na ji, yanghene ekete ẹkparehaso ọgbogbanhon ọ havwọ. Ọnana o gbe ọwan unu-u. Jerẹ oborẹ e yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, Ilele Kristi urhomẹmro i fiẹrorhọ taghene ana kparehaso aye. (2 Tim. 3:12) O toro ekete ọwan e rhirhiẹ-ẹ, igọmẹti ọnọ sabu dobọ ogame ra harẹn Jehova Osolobrugwẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ ji kpregede.

² Orhianẹ igọmẹti ro sun ekete we rhirhiẹ i brorhiẹn aye ina dobọ ogame ra harẹn i Jehova ji, nọ oma enọ enana: ‘Ẹkparehaso o mevirhọ taghene Jehova o vwo utuoma kpahen ọwan? Ẹkparehaso na o mevirhọ taghene arha sabu ga i Jehova ghwomara-an? O fori ne mi kwa riẹ ẹkwotọre mi na sabu vwo ugbomọphẹ ga i Jehova? Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana ta kpahen enọ erana. Ene ji yono kpahen oborẹ ene ru rha ga i Jehova ọke arha dobọ owian Uvie na ji ọrhẹ ifi ra na kẹnoma riẹn.

3. Lele oborẹ ọ ha 2 Corinthians 11:23-27, ẹkparehaso ọgo yẹ ọnyikọ Paul ọ dẹrughwaroghwu, me ye yono nẹ udje yi?

³ Orhianẹ igọmẹti ọ dobọ owian Uvie na ji, ana sabu roro taghene ọwan e vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ ghwomara-an. Ọrẹn, karorhọ taghene ẹkparehaso o vwo djephia taghene Jehova o biomevwan kpahen ọwa-an. Jerẹ  udje, roro kpahen ọnyikọ Paul. Ọye o vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ. O vwo uphẹn rọ ya ileta 14 uvuẹn obọrẹ a ha edjadjẹ i Greek ya uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na, jeghwai rhiẹ ọnyikọ harẹn egbamwa na. Ọrẹn ọ dẹrughwaroghwu ẹkparehaso ọgbogbanhon. (Se 2 Corinthians 11:23-27.) Udje ọnyikọ Paul o djephia taghene Jehova ọ ha uphẹn rẹn idibo yi na kparehasuẹ aye.

4. Mesoriẹ akpọ na o vwo utuoma kpahen ọwan?

⁴ Jesu o dje oborẹ ọsoriẹ ana kparehaso ọwan. Ọ tare taghene ene vwo utuoma kpahen ọwan, fọkime ọwan a ha usuẹn akpọ na-a. (John 15:18, 19) Ẹkparehaso o vwo djephia taghene a sabu mẹrẹn ebrurhọ i Jehova-a. Ukpomaran, o djephia taghene ọwan e ruẹ oborẹ orhomurun!

5. Ituakpọ ina sabu dobọ ogame i Jehova ji? Dje yi fiotọre.

⁵ Ituakpọ ghemeghe i sabu fioba rhẹ ogame i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon na-a. Ihworho buebun i damoma ne, aye i jeghwai sefughwẹ. Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvwre uvweri akpọ ephian ọreva ye. Uvwre ọke ọrana, igọmẹti uvuẹn ẹkwotọre buebun i kparehaso ihworho Osolobrugwẹ omamọ. Ẹko i Nazi obẹ i Germany ọrhẹ igọmẹti Australia, ọrẹ Canada, ọrhẹ ẹkwotọre erọrọ ni dobọ owian Iseri Jehova ji. Ọrẹn, djokarhọ oborẹ ọ phiare. Uvuẹn ẹgbukpe 1939 ọke uvweri na ọ tonrhọ, ighwoghwẹmro ri te 72,475 yi ha uvuẹn akpọ na ephian. Iyẹnrẹn o djephia taghene ọke uvweri na o toba uvuẹn ẹgbukpe 1945, Jehova nọ ha ebrurhọ phia, ighwoghwẹmro na ni bun te 156,299. Uchunu ighwoghwẹmro na ni bunrhọ bunrhọ!

6. Me yẹ ekwakwa irhorhomu ri na sabu phia ọke arha dobọ owian Uvie na ji? Dje udje yi.

⁶ Ukperẹ ẹkparehaso ọnọ lẹrhẹ ọwan zofẹn ra na ga i Jehova, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan fiudugbere rha ga ye. Jerẹ udje, esa ọrhẹ ane owu ri vwo ọmọ ọhworhare ọkokamu, e rhirhiẹ ẹkwotọre igọmẹti ọ dobọ owian Iseri Jehova ji. Ukperẹ aye ine tirierhumu fọkiẹ ofẹn, esa ọrhẹ ane na ni tuẹn owian ọkobaro rhọ. Ane na nọ tobọ tiobọnu owian ra kwa omamọ osa riẹn. Esa ye nọ tare taghene urhi na ọ lẹrhẹ ihworho buebun guọlọ rhe kpahen Iseri Jehova.  Omarana, ọ vwọ rhọ bẹn rọ nọ tuẹn uyono i Baibol rhọ-ọ. Urhi na ọ ji hobọte awọrọ. Ọkpako ukoko owu rọ ha ẹkwotọre ọrana, nọ tare taghene ihworho buebun ri nyaji Jehova vwo bi ne, ni rharhumu tuẹn uyono ẹnya ọrhẹ aghwoghwo rhọ.

7. (a) Me ye yono nẹ Leviticus 26:36, 37? (b) Me wu ne ruo orhianẹ igọmẹti ọ dobọ ogame i Jehova ji uvuẹn ẹkwotọre wu havwọ?

⁷ Evwreghrẹn ọwan i rha dobọ ogame ọwan ji, aye ne fiẹrorhọ taghene ana zofẹn ra na ga i Jehova. Habaye, ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ ihworho buebun mọrenfian banren ọwan, dje elọkpa rhiẹ eghwa ọwan, gba ọwan riẹ ẹghware yanghene mwu ezẹko usuẹn ọwan riẹ ekanron. Aye i fiẹrorhọ taghene ofẹn ono mwu ọwan fọkime aye i fiẹ imizu ọwan ezẹko rhẹ ekanron. Ọwan i rha lẹrhẹ aye fiẹ ofẹn rhẹ ẹhẹn ọwan, ana sabu “dobọ” ogame i Jehova ji. Ọwan i vẹnẹ ihworho re dje rhẹ Leviticus 26:36, 37. (Seyi.) Ọwan i kwe nẹ ofẹn ọ lẹrhẹ ọwan tirierhumu ra na ha ẹga rẹn i Jehova-a. Ọwan i hẹroso i Jehova, omarana a vwa rha zofẹ-ẹn. (Isa. 28:16) Ọwan a nekpẹn ọkpọvi Jehova nyoma ẹrhomo ẹnẹ. Fọkime Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan, e rheri taghene onyakpọ owuorowu tobọ te igọmẹti rọ mai vwo omẹgbanhon, ọ sabu lẹrhẹ ọwan dobọ ogame i Jehova jẹ-ẹ.—Heb. 13:6.

8-9. (a) Orhienbro omobọ ọgo yẹ urhomu ekrun yanghene owuowọnwan ine bru rẹn oma aye? (b) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ohworho brorhiẹn ro serhọ?

⁸ Orhianẹ igọmẹti ẹkwotọre wu havwọ ọ dobọ owian Iseri Jehova ji, wu na sabu rhe roro sẹ wu na kwa riẹ ẹkwotọre ọrọrọ ro vwo ugbomọphẹ ẹga. Ọnana orhienbro omobọ, ọwọrọ ọ sabu brorhiẹn na wẹ-ẹn. Ihworho ezẹko e ki brorhiẹn, aye ina sabu yono kpahen oborẹ Ilele Kristi erukaro na i ruru ọke a kparehaso aye. Ọke evwreghrẹn i Stephen e fie kpe hin, idibo na ezẹko ri ha Jerusalem ni zẹ riẹ Judea, Samaria tobọ te emwa iseseri ezẹko jerẹ Phoenicia, Cyprus, ọrhẹ Antioch. (Matt. 10:23; Acts 8:1; 11:19) Ọrẹn, awọrọ ina sabu djokarhọ taghene ọke a kparehaso Ilele Kristi erukaro na hin, ọnyikọ Paul no brorhiẹn taghene ọ zẹ nẹ ekete ra kparahasuẹ ihworho re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na-a. Ukpomaran, no fiẹ arhọ ye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn nọ sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, jeghwai bọn imizu ri ha emwa ẹkparehaso ọgbogbanhon na ọ havwọ gbanhon.—Acts 14:19-23.

⁹ Me yẹ iyẹnrẹn enana i yonirin ọwan? Urhomu ekrun na yo no brorhiẹn sẹ aye ina kwa. Nẹ aye i ki brorhiẹn, o fori nẹ urhomu ekrun i nẹrhomo jeghwai roro kpahen erhirhiẹ ekrun aye ọrhẹ oborẹ ẹkwa na ọnọ hobọte ekrun aye lele. Sekpahen oghwẹmro ọnana, Olele Kristi owuowu yọ nọ “kpare ohwan ọnẹyen.” (Gal. 6:5) O fo na ha awọrọ guẹnzọn fọkiẹ orhienbro aye-e.

10. Ọkpọvi ego yẹ Oghọn Ukoko ọrhẹ ekpako na ina haphia?

¹⁰ Marhẹ wu ne ru sabu rha ga i Jehova arha dobọ owian Uvie na ji? Oghọn Ukoko ono tiobọnu ọkpọvi rẹn ekpako ukoko kpahen oborẹ aye ine ru mẹrẹn ẹbe aye ine yono, kugbe oborẹ aye ine ruẹ uyono ọrhẹ aghwoghwo lele. Orhianẹ Oghọn Ukoko na ọ sabu ha ọkpọvi rẹn ekpako ukoko na-a, ekpako ukoko ni na ha userhumu rẹn ihworho ukoko na ephian sabu rha ha ogame rẹn i Jehova. Aye ine tiobọnu ọkpọvi nẹ i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na  rhe.—Matt. 28:19, 20; Acts 5:29; Heb. 10:24, 25.

11. Mesoriẹ o mwu ọwan ẹro taghene ene vwo i Baibol ọrhẹ ẹbe ukoko ri na bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhon, marhẹ ene ru sẹrorẹ i Baibol ọrhẹ ẹbe ukoko na?

¹¹ Jehova o vive rẹn idibo yi taghene ọnọ yẹ aye i kemru kemru aye i guọlọre nẹ aye i sabu bọn esegburhomẹmro aye gbanhon. (Isa. 65:13, 14; Luke 12:42-44) Omarana, jenẹ o mwuo ẹro taghene ukoko yi ono ruẹ kemru kemru na sabu ha urhebro wu guọlọre wẹn. Me wu na sabu ru? Arha dobọ owian Uvie na ji, kwaphiẹ ekete ro serhọ rhotọre, ne wu ti Baibol ọrhẹ ẹbe ukoko na erọrọ wu vwori nu. Wu vwe fi ekwakwa eghoghanren enana rhẹ ekete ra na kiki mẹrẹn aye-e, sẹ eri ha ifonu yanghene ẹbe. Owuowọnwan ọnọ vi kpare idjaghwẹ neneyo ọ sabu ru esegburhomẹmro ọnẹyen gbanhon.

12. Marhẹ ekpako ukoko ine ruẹ uyono lele neneyo awọrọ i ja rha djokarhọ ye?

¹² Me yọ nọ phia rẹn uyono ukoko ra nya? Ekpako na ine ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre iyono ẹnya neneyo ihworho i ja rha djokarhọ ye. Aye ina sabu ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre nẹ ẹko ekokamu i rhe ruẹ uyono, habaye aye ina ji sabu rhe wene ọke ọrhẹ ekete ra ha ruẹ uyono na ọke ephian. Wu na sabu sẹrorẹ imizu ukoko na nyoma wu na tẹmro bibiesuọn ọke we rhe riẹ uyono na yanghene ọke wa ghwẹrioma rie. Wu na ji sabu sẹ osẹme ihworho ina ja djokarhọ riẹ uyono na.

13. Me wu na sabu yono mie imizu ri ha Russia ọrhẹ ẹkwotọre erọrọ?

¹³ Sekpahen owian aghwoghwo na, erhirhiẹ ekete owu ọnọ sabu vẹnẹ ekete ọrọrọ. Ọrẹn, ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ji vwo omamerhomẹ ra na ta rẹn awọrọ kpahen Uvie yi, omarana, ana guọlọ izede re ne ghwoghwo. (Luke 8:1; Acts 4:29) Ọgba irherhe owu re se Emily B. Baran, nọ ta kpahen Iseri Jehova ri ha Russia ọrhẹ ẹkwotọre erọrọ: “Ọke igọmẹti ọ ta rẹn Iseri Jehova nẹ aye i ja rha ta kpahen esegburhomẹmro aye, aye ne ghwoghwo rẹn ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ aye, erẹ aye e lele wian ọrhẹ igbehian aye. Erhe mwu Iseri Jehova rhẹ ekanron fọkime aye e ghwoghwo, aye ne riẹ ekanron na ye ghwoghwo rẹn awọrọ ri ha uvuien.” Udabọ ẹkparehaso na, imizu ukoko na a dobọ aghwoghwo ji-i. Orhianẹ a dobọ owian Uvie na ji uvuẹn ekete we rhirhiẹ, wu na sabu hẹrokele udje aye!

14. Ufi ọgo yẹ Psalm 39:1 ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma riẹn?

¹⁴ Jomarhotọre ni iyẹnrẹn wa nẹ rẹn awọrọ so. Uvwre ọke ra dobọ owian na ji, o fori ne rhe taghene ọrana “ọke re ne  kudu.” (Eccl. 3:7) Ana vi sẹrorẹ iyẹnrẹn eghoghanren, jerẹ edẹ imizu ọwan uvuẹn ukoko na, ekete ra vwoma, oborẹ e ruẹ owian aghwoghwo na lele, ọrhẹ oborẹ e ru mẹrẹn ẹbe ra ha ruẹ iyono. Ọwan i vwa nẹ iyẹnrẹn enana rẹn igọmẹti-i; yanghene ta kpahen aye rẹn ihworho ekrun yanghene igbehian ọwa-an. Erhe se rhẹ ufi ọnana, ana sabu fi arhọ imizu ọwan rhẹ erhirhiẹ imwofẹn.—Se Psalm 39:1.

15. Me yẹ Echu ọnọ damoma ru ọwan, marhẹ ene ru kẹnoma rẹn ufi ọnana?

¹⁵ Wu vwa ha uphẹn rẹn ebẹnbẹn ekokamu ni ghale ọwa-an. Echu o rheri taghene oghwa rọ ghalẹre ọ sabu meviẹ-ẹ. (Mark 3:24, 25) Ọnọ rhọ damoma fi ohra rhẹ uvwre ọwan. Nyoma izede ọnana, no fiẹrorhọ taghene ọwan ina rha wọnrọn omoma ọwan ukperẹ ana wọnrọn hasuiẹ.

16. Omamọ udje ọgo yẹ omizu Gertrud Poetzinger o djephia?

¹⁶ Ilele Kristi ri te edje ne ina damoma nẹ aye i je rhe se rhẹ ufi ọnana. Roro kpahen udje imizu emẹse awanva ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha, omizu Gertrud Poetzinger ọrhẹ Elfriede Löhr. E fi rẹ aye awanva ọrhẹ imizu emẹse erọrọ rhẹ ekanron uvuẹn ọko ọrẹ Nazi. Gertrud nọ rioma kpahen Elfriede ọke rọ ha ẹmro phia rọ ha udu rhẹ imizu emẹse na erọrọ aghwẹ uvuẹn ọko na. Ọke oru ofa nọ ruẹ Gertrud, nọ nẹrhomo vwe Jehova nọ ha userhumu riẹn. Nọ yare: “O fori ne rhe taghene awọrọ i vwo omẹgbanhon yanghene ena ghwẹ ọwan.” Marhẹ o ru fi omẹriọ ọnana kparobọ? Gertrud nọ tẹnrovi omamọ iruemru erẹ Elfriede. Nyoma izede ọnana, nọ sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Elfriede. Ne tiobọnu aye awanva ọke oru, aye ni jeghwai fuevwan ga i Jehova bọmọke aye i ki wian owian aye hin uvuẹn otọrakpọ na. Arha damoma kwaphiẹ ẹghwọ re vwori rhẹ imizu ọwan rhọ, a ha uphẹn rẹn emru owuorowu nọ ghalẹ ọwa-an.—Col. 3:13, 14.

17. Mesoriẹ o fo na kẹnoma rẹn omẹkpare?

¹⁷ Kẹnoma rẹn omẹkpare. Arha nyalele ọkpọvi ro nẹ obẹ imizu ukoko na ri mwuovwan rhe, ana kẹnoma rẹn ebẹnbẹn. (1 Pet. 5:5) Jerẹ udje, uvuẹn ẹkwotọre owu ra dobọ owian Uvie na ji, imizu ra hẹrote owian na ni ha ọkpọvi rẹn ighwoghwẹmro na taghene aye i vwe tiobọnu ẹbe owuorowu ọke aye e ruẹ aghwoghwo kpregede-e. Ọrẹn, omizu ọhworhare owu ro rhiẹ ọkobaro orho kwe nyalele ọkpọvi ọrana-a, nọ ghalẹ ẹbe ukoko na. Me yo nerhumie rhe? O jiri-i, ọke ọye ọrhẹ imizu na erọrọ e ghwoghwo hin, elọkpa ni nọren aye enọ. Nọ họhọre taghene elọkpa na i lelirẹ aye  jeghwai ha ẹbe ukoko na rẹ aye i ghalẹre na. Me ye yono nẹ udje ọnana? O fori na nyalele ọkpọvi ọrhọ tobọ rhianẹ ọkpọvi na ọ serhọ rẹn ọwa-an. Oma ọ merhen i Jehova ọke arha nyalele ọkpọvi imizu rọ ha mwu ni kobaro uvwre ọwan.—Heb. 13:7, 17.

18. Mesoriẹ o fo na kẹnoma rẹn uruemru re jurhi ri vwe fiemru?

¹⁸ Wu vwe jurhi ri vwe fiemru-u. Ekpako i rhe jurhi ri vwe fiemru, aye na lẹrhẹ ekwakwa bẹn rẹn awọrọ. Omizu ọhworhare re se Juraj Kaminský nọ karorhọ oborẹ ọ phiare ọke ra dobọ owian Uvie na ji obẹ ẹkwotọre re se Czechoslovakia bi: “Ọke re fiẹ imizu ra hẹrote owian na ọrhẹ ekpako na buebun rhẹ ekanron, imizu ezẹko ra kobaro uvuẹn ikoko na ọrhẹ okinhariẹ na ne jurhi ri vwe fiemru rẹn ighwoghwẹmro na, aye na ta rẹn aye oborẹ aye ine ruo ọrhẹ oborẹ aye ine je ruo.” Jehova ọ yẹ ọwan omẹgbanhon re ne brorhiẹn omobọ rẹn awọrọ-ọ. Ohworho ro jurhi ri vwe fiemru rẹn imizu na, ọ vwọ hẹrote aye-e, ukpomaran ọ damoma ro no sun aye.—2 Cor. 1:24.

19. Udabọ omẹdamu Echu, uduefigbere ọgo yẹ 2 Chronicles 32:7, 8 ọ yẹrẹ ọwan?

¹⁹ Ọvwreghrẹn ọwan, Echu re se Dẹbolo ọnọ rhọ kparehaso idibo i Jehova. (1 Pet. 5:8; Rev. 2:10) Echu ọrhẹ ihworho yi ina damoma aye ina dobọ ogame i Jehova ji. Ọrẹn, o fo nẹ ofẹn ọ lẹrhẹ ọwan ja ga i Jehova-a! (Deut. 7:21) Jehova rhẹ ọwan i gba havwiẹ, ọnọ ji rha hobọtua ọwan arha tobọ dobọ owian Uvie na ji.—Se 2 Chronicles 32:7, 8.

20. Orhienbro ọgo yo fori ne wu bru?

²⁰ O fori ne brorhiẹn jerẹ Ilele Kristi erukaro na, ọke aye a ta rẹn ihworho re suẹn taghene: “Sẹ orhomurun uvuẹn ikẹro Osolobrugwẹ nẹ ame i kerhọ are ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ, are i brorhiẹn yen rẹn oma are. Ọrẹn harẹn ame, ekwakwa ame i mẹrẹnren jeghwai rhon ame i sabu dobọ ẹta ye jẹ-ẹ.”—Acts 4:19, 20.