1. Ewene ego yi homaphia uvuẹn ekete ezẹko ẹgbukpe ezẹko rhe na?

ẸGBUKPE buebun rhe ne, ihworho buebun uvuẹn akpọ na i vwo imwẹro kpahen aruẹ ogame owu yanghene ọrọrọ. Ọrẹn ẹgbukpe ezẹko rhe na, ewene ọduado ọ homaphia ne. Ihworho buebun e vwo ẹga aye a nya-a. Itiọrurhomẹmro, uvuẹn ẹkwotọre ezẹko ihworho buebun e dje oma aye rhẹ eri vwe vwo ẹga aye a nya. *—Matt. 24:12.

2. Mesoriẹ ihworho ezẹko e vwo utuoma kpahen ẹga?

² Mesoriẹ ihworho buebun ọke ọnana a ta taghene aye e vwo ọdamẹ kpahen ẹga-a? * Ihworho ezẹko ina sabu lẹrhẹ akpẹriọ ọrhẹ ọfiamu rhiẹ ukọ rẹn aye. (Luke 8:14) Ezẹko erhe vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ o nyerẹ-ẹn. Awọrọ i vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ, ọrẹn aye e roro taghene o serhọ ne kwomakugbe ẹga-a, ọ ji kparehaso iyono isayẹnsi. Aye ina sabu rhon igbehian aye, ere yono aye, yanghene iyẹnrẹn erọrọ ra ta taghene ekwakwa i varhe, ọrẹn aye i vwe rhon kpahen iroro ri na lẹrhẹ aye vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ. Awọrọ i vwo utuoma kpahen ilori ẹga ri vwo ufiuvwele igho ọrhẹ omẹgbanhon. Uvuẹn ekete ezẹko, igọmẹti o gberẹ ughwru rhẹ irueruo ẹga.

3. Me yẹ urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ru?

³ Jesu o fiẹrorhọ taghene ọwan ine “ruẹ idibo ihworho uvuẹn egbamwa na ephian.” (Matt. 28:19) Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn aruẹ ihworho enana yono kpahen Osolobrugwẹ  jeghwai rhiẹ Ilele Kristi? Ana vi karorhọ taghene oborẹ ohworho ọ kpahenrhọ iyẹnrẹn esiri na lele, o surhobọmwu ekete rọ ghwanren. Jerẹ udje, ihworho ri nẹ Europe rhe, i ghwai kerhọ ọke re ghwoghwo rẹn aye jerẹ oborẹ ihworho ri nẹ Asia rhe ina kerhọ-ọ. Mesoriẹ? Uvuẹn Europe, ihworho buebun i rhe kpahen i Baibol na, aye i ji rhe taghene Osolobrugwẹ yọ ma i kemru kemru. Ọrẹn uvuẹn Asia, ibiẹ ihworho ọvo yi rhe kpahen iyono i Baibol na, habaye aye e vwo imwẹro kpahen Ọmemama-a. Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan te ẹhẹn ihworho ra vware uvuẹn owian aghwoghwo na, o toro ekete aye i nurhe-e.

4. Mesoriẹ o fo ne vwo uruemru ro serhọ?

⁴ Vwo Uruemru ro Serhọ. Kẹgbukpe kẹgbukpe, ihworho buebun ri vwe riẹ ẹga a ghwẹriẹ rhiẹ Iseri Jehova. Buebun aye i vwo iruemru sansan ọrhẹ utuoma kpahen omeru rẹ ihworho re riẹ ishọshi e djephia. Awọrọ i vwo orharhere iruemru ro fori nẹ aye i sẹrerhumuji. Nyoma userhumu i Jehova, o mwurun ọwan ẹro taghene ana mẹrẹn ihworho ri “vwo omamọ ẹhẹn ri ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ.”—Acts 13:48; 1 Tim. 2:3, 4.

5. Me yọ lẹrhẹ ihworho kpahanrhọ aghwoghwo ọwan ọgbọ buebun?

⁵ Vwo Uruemru Esiri Jeghwai ha Ona Ruiruo. Ọgbọ buebun ihworho a kerhọ aghwoghwo ọwan, orhiẹ fọkiẹ oborẹ a tare-e, ọrẹn fọkiẹ izede ra tariẹ lele. Oma ọ merhen aye orhianẹ e vwo uruemru esiri, ọdamẹ kpahen aye, jeghwai ha ona ruiruo ọke re lele aye tẹmro. Ọwan i vwa gba aye kerhọ ọwa-an. Ukpomaran, ọwan a damoma rhe oborẹ ọ lẹrhẹ aye ha aruẹ ukẹro ọrana ni ẹga. Jerẹ udje, ọwan i mẹrẹnvwrurhe ne taghene ihworho ezẹko e vwo uruemru re lele epha ta kpahen ẹga-a. Awọrọ e roro taghene o dje ọghọ phia na nọ ohworho oborẹ o rorori kpahen Osolobrugwẹ-ẹ. Ofa ọ ji ruẹ awọrọ orhianẹ a mẹrenrẹn aye re lele Iseri Jehova yono i Baibol na kugbe. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, ọwan a damoma vwẹruọ iroro aye.—2 Tim. 2:24.

6. Marhẹ ọnyikọ Paul o ru djephia taghene o wene lele erhirhiẹ ihworho rọ vware, marhẹ ene ru hẹrokelie?

⁶ Me ya na sabu ru orhianẹ ohworho ra vware ọ guọlọ na ha ẹmro jerẹ “Baibol,” “emama,” “Osolobrugwẹ,” yanghene “ẹga” ruiruo-o? Ana sabu wene ona aghwoghwo ọwan jerẹ ọnyikọ Paul. Ọke i Paul o lele itu i Jew tẹmro, ọ ha Eyaya Ọfuanfon na ruiruo. Ọrẹn ọke ro lele egba irherhe itu i Greek tẹmro uvuẹn Areopagus, ọye ọ ta taghene ẹmro rọ tare i nẹ i Baibol na rhe-e. (Acts 17:2, 3, 22-31) Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Paul? Wu rha vwa ohworho ro vwo vwo omamerhomẹ kpahen i Baibol na, o fo ne wu ta taghene ẹmro wa ta na o nẹ i Baibol na rhe-e. Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene ofa ọ ruẹ ohworho fọkime we lelie yono i Baibol na kugbe, damoma dje ekete i Baibol sansan riẹn izede awọrọ ina ja sabu djokarhọ, jerẹ ifonu.

7. Jerẹ oborẹ e dje rhẹ 1 Corinthians 9:20-23, me ye ne ruo na sabu họhọ i Paul?

⁷ Dabu Vwẹruọ Ihworho na ne wu ji Kerhọ Aye. O fori na dabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ ihworho ra vware e vwo aruẹ iroro aye i vwori na. (Prov. 20:5) Rharhumu roro kpahen udje i Paul. Ọ ghwanranren uvwre itu i Jew. Ọrẹn, no wene ona aghwoghwo yi lele erhirhiẹ ihworho ri vwe rhiẹ itu Jew, ri vwe rhe kpahen i Jehova ọrhẹ i Baibol na. Ọkezẹko, ana guọlọ iyẹnrẹn erọrọ yanghene nekpẹn userhumu mie awọrọ ri te edje ne uvuẹn ukoko na, neneyo a sabu vwẹruo iroro ihworho ri ha uvuẹn okogho re ghwoghwo.—Se 1 Corinthians 9:20-23.

8. Me yẹ izede owu re ne ru tẹmro nẹ i Baibol na rhe?

 ⁸ Ẹkẹ ọwan ọrẹ ana guọlọ ihworho ri vwo “omwemẹ.” (Matt. 10:11) Na sabu ru ọnana, o fori na nọ ihworho oborẹ aye i vwo imwẹro kpahen jeghwai dabu kerhọ ẹkpahenrhọ aye. Omizu ọhworhare owu ro rhirhiẹ England, ọ nọ ihworho nẹ aye i ta riẹn oborẹ ọnọ yẹ orọnmo omamerhomẹ, oborẹ ana mọrọn emọ lele, yanghene oborẹ ene ru nyerẹn ghele osehiẹn. Ọrhọ kerhọ ẹkpahenrhọ aye hin, nọ ta, “Me wu roro kpahen urhebro ọnana ra yare emrẹ ẹgbukpe rọ joma te 2,000 ne?” Omizu na nọ nyoma ifonu ọnẹyen dje ekete i Baibol ezẹko rẹn ihworho na, ọrẹn ọ vwọ hunute i Baibol na-a.

9. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ihworho ri vwa guọlọ ta kpahen Osolobrugwẹ?

⁹ Ana sabu te ẹhẹn ihworho ri vwe vwo omamerhomẹ kpahen Osolobrugwẹ nyoma re ne lele aye tẹmro kpahen ekwakwa rẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen. Jerẹ udje, emama i Jehova o gbe ihworho buebun unu. Omarana, ana sabu ta: “Ọkezẹko wu djokarhọ taghene ekwakwa otu isayẹnsi e ruẹ, i nẹ ekwakwa ra maren rhe. Jerẹ udje, ihworho ri ruẹ imaikrofonu i rurie lele oborẹ a ma erhọ na lele, habaye eri ruẹ ikamẹra i rurie lele oborẹ a ma ikẹro na lele. Me ọyẹ tobọ ekwakwa ra maren? Wu na ta taghene aye i kpare varhe, onyakpọ yọ maren aye, gbinẹ emru ọrọrọ?” Wu rha dabu kerhọ ẹkpahenrhọ aye hin, wu na sabu ta riaro: “Ọke ẹjinia e yono kpahen oborẹ a ma erhọ na lele, ana sabu roro kpahen ohworho aye a hẹrokele. Oborẹ ọyẹbe owu ọ yare ọ merhenren mẹ oma omamọ, nọ tare: ‘Ohworho rọ ma orhọ na, o vwo rhon? Ohworho rọ ma ukẹro na, ọ vwọ mẹrẹn ude? . . . Ọye yẹ Ohworho rọ ha irherhe rẹn ihworho!’ Otu isayẹnsi ezẹko i kwerhọ ẹmro ọnana jeghwai vwo imwẹro kpahen emama ne.” (Ps. 94:9, 10) Ana sabu dje ividio owu rẹn aye nẹ jw.org^® rọ ha “Interviews and Experiences” uvuẹn ifi ividio na “Viewpoints on the Origin of Life.” (Hiẹn riẹ PUBLICATIONS > VIDEOS.) Yanghene ana sabu yẹ aye ibroshọ na Was Life Created? yanghene The Origin of Life—Five Questions Worth Asking.

10. Marhẹ ene ru tẹmro rẹn ohworho rọ vwọ guọlọ ta kpahen Osolobrugwẹ?

¹⁰ Ihworho buebun i guọlọ vwo omamọ obaro akpọ. Ọrẹn, ofẹn o mwu aye taghene ana ghwọghọ akpọ na phẹlẹphẹlẹ. Oniruo okinhariẹ owu obẹ Norway nọ tare taghene, ihworho ri tare taghene aye a guọlọ  tẹmro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ, i vwo omamerhomẹ aye ina ta kpahen erhirhiẹ akpọ na. Ọrhọ mroma ihworho hin, nọ ta: “Marhẹ wu rorori taghene obaro akpọ na ono rhirhiẹ? Ifiẹrorhọ ọwan ọ ha obọ ihworho re sun isuensun oseghe, otu isayẹnsi gbinẹ ọwọrọ?” Ọrhọ kerhọ ẹkpahenrhọ aye hin, no se yanghene hunute ekete i Baibol rọ tare taghene ene vwo omamọ obaro akpọ. Oma ọ merhen ezẹko kpahen ive i Baibol na taghene evwata ine rhirhiẹ akpọ na bẹmẹdẹ obaro na.—Ps. 37:29; Eccl. 1:4.

11. Mesoriẹ o fo na ha ena sansan tuẹn ẹmro rhọ, marhẹ ene ru hẹrokele udje i Paul rọ ha Romans 1:14-16?

¹¹ O fori na ha ena sansan ruiruo ọke re ghwoghwo rẹn ihworho ra vware. Mesoriẹ? Fọkime ohworho owuowu ọ vẹnẹren. Oborẹ ono je ohworho owu o vwo je ọreva ye-e. Ihworho ezẹko a sabu ta kpahen Osolobrugwẹ yanghene i Baibol na, ọrẹn awọrọ i vwa guọlọ ta kpahiẹ-ẹn. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, o fori na ha kuphẹn kuphẹn ghwoghwo rẹn aruẹ ihworho ephian. (Se Romans 1:14-16.) Itiọrurhomẹmro, o fori na karorhọ taghene Jehova yọ lẹrhẹ urhomẹmro na dua uvuẹn ọmudu ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ ọgbare.—1 Cor. 3:6, 7.

12. Me ye ne ruo na sabu ghwoghwo rẹn ihworho uvuẹn Asia ri vwe vwo imwẹro kpahen Ọmemama na?

¹² Uvuẹn akpọ na ephian, ighwoghwẹmro buebun a vwa ihworho ri nẹ Asia rhe, tobọ te ihworho uvuẹn ekete ezẹko rẹ igọmẹti o gberẹ ughwru rhẹ irueruo ogame. Uvuẹn ẹkwotọre buebun uvuẹn Asia, ihworho buebun e vwo imwẹro taghene Ọmemama ọ havwiẹ-ẹ. Ezẹko i guọlọ yono, omarana aye ne rhiabọ dede uyono i Baibol ogege, ọrẹn awọrọ a guọlọ yono ogege-e. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn aye? Ighwoghwẹmro ezẹko ri te edje ne, a sabu tuẹn aghwoghwo rhọ nyoma izede ikuegbe ro dje ọdamẹ phia, orho serhọ, aye ne surhu ẹmro na mwu iruemru-urhi Baibol ri ha userhumu rẹn aye ne.

13. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ihworho guọlọ yono kpahen i Baibol na? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹³ Ẹghwanren ri ha uvuẹn i Baibol na ra na sabu ha ruiruo kẹdẹkẹdẹ, yo kiki tiẹ ihworho buebun uhrun. (Eccl. 7:12) Uvuẹn New York, omizu ọmase owu ro rhiẹ ọpha ruẹ ihworho ra djẹ edjadjẹ i Chinese, nọ tare: “Mia damoma vwo ọdamẹ kpahen ihworho na jeghwai kerhọ aye. Mi rhe rhon taghene aye i kwa rhe obọ, mi na sabu nọ: ‘Marhẹ obonẹ ọ havwọ? Wu mẹrẹn iruo ne? Ihworho amwa na a dabu leluo rhe nyerẹn?’” Ọkezẹko, ọnana ọ sabu lẹrhiẹ tuẹn aghwoghwo rhọ. Orho serhọ, omizu na nọ ta: “Me wu rorori taghene ọnọ ha userhumu wẹn sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ? Mi na sabu dje isẹ owu ro nẹ i Baibol rhe wẹn? Ọrhọ ta: ‘Na tuẹn owọnren rhọ ọ họhọ ọke re rhie ugbo ame firhọ; Bọmọke unuẹkọ na ọnọ homaphia, gba nya nẹ avwaye.’ Wu rorori taghene urhebro ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ?” (Prov. 17:14) Aruẹ ikuegbe enana ina ha userhumu rẹn ọwan rhe sẹ ohworho na ono rhiabọ dede ọwan ọke ọrọrọ.

14. Marhẹ omizu ọhworhare owu rọ ha ekete iseseri uvuẹn obọrẹ ọren ọ va nẹ sa o ru ha userhumu rẹn ihworho ri tare taghene aye e vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ?

¹⁴ Me ya na sabu ta rẹn ihworho ri ta rẹn ọwan taghene aye e vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ? Omizu ọhworhare owu ro ghwoghwo ọke jijiri ne uvuẹn ekete iseseri uvuẹn obọrẹ ọren ọ va nẹ sa, nọ tare:  “Ohworho ọrhọ ta, ‘Mie vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ,’ ọravwọ ọ haye ta taghene ọ vwọ ga egagọ-ọ. Omarana, ọgbọ buebun ni mie kwe jeghwai ta riẹn taghene isolobrugwẹ rẹ ituakpọ i maren, isolobrugwẹ kpekpa. Ni mie ji se Jeremiah 16:20: ‘Onyakpọ ọnọ sabu ru isolobrugwẹ harẹn omayen, ọrẹn aye ghini rhẹ isolobrugwẹ-ẹ?’ Ni mia nọ yen: ‘Marhẹ ene ru rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre Osolobrugwẹ urhomẹmro na ọrhẹ isolobrugwẹ efian?’ Ni mia dabu kerhọ ye, orho ru, ni mie se Isaiah 41:23: ‘Ta rẹn ame oborẹ ọnọ phia obaro na, neneyo ame i rhe taghene are isolobrugwẹ.’ Orho ru, ni mie dje riẹn oborẹ i Jehova ọ ta kpahen obaro na ne.”

15. Me ya na sabu yono nẹ udje omizu owu ro rhirhiẹ ẹkwotọre i East Asia?

¹⁵ Omizu ọhworhare owu obẹ East Asia, ọ ha ona ọnana ruiruo ọke ro ruẹ ẹrharhumu bru. Nọ ta: “Mie dje idje ẹghwanren i Baibol rẹn aye, aruẹmẹrẹn i Baibol ri rugba ne, ọrhẹ irhi re suẹn ọsoso akpọ na. Orho ru ni mie dje rẹn aye oborẹ ọsoso idje enana i ru surhobọmwu Ọmemama ro nyerẹn. Ohworho orho kwe taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn, ni mie dje riẹn oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen Jehova.”

16. Lele oborẹ ọ ha Hebrews 11:6, mesoriẹ o fo nẹ emọ uyono i Baibol ọwan i vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ Baibol na, marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn aye vwo yi?

¹⁶ Arha ha i Baibol na yono ihworho ri ha ẹkwotọre ri vwe vwo ẹguọlọ kpahen ẹga, o fori na rha bọn imwẹro aye gbanhan taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn. (Se Hebrews 11:6.) O ji fo na ha userhumu rẹn aye vwo esegburhomẹmro kpahen i Baibol na. Fọkiẹ ọnana, ọwan ni ne rhe yono aye iyono eghoghanren ezẹko ọgbọ buebun. Uvwre ọke ra ha uyono na phia, o fori na ta kpahen imwẹro ri djephia taghene i Baibol na ghini Ẹmro Osolobrugwẹ. Ọnana ọnọ sabu surhobọmwu aruẹmẹrẹn i Baibol, isayẹnsi, ekwakwa ri phia vrẹn ne, yanghene ẹghwanren ra ha ruiruo.

17. Marhẹ ẹguọlọ ọwan ono ru hobọte ihworho?

¹⁷ Ọwan a ha userhumu rẹn ihworho rhiẹ idibo i Kristi nyoma ẹguọlọ re djephia rẹn aye, sẹ aye e riẹ ẹga yanghene aye i vwa nya-a. (1 Cor. 13:1) Ọke re yono aye, ẹkẹ ọwan ọrẹ ene dje rẹn aye taghene Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọ ji guọlọ nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Kẹgbukpe kẹgbukpe, ihworho ri vwe vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova bi ọrhẹ ihworho ri vwo ibiẹ ẹguọlọ kpahiẹn bi, e bromarhame fọkime aye i me yono kpahen Osolobrugwẹ ne. Omarana, vwo uruemru ro serhọ, jeghwai vwo ọdamẹ kpahen aruẹ ihworho ephian. Kerhọ aye. Damoma vwẹruọ aye. Nyoma udje ọnọ, yono aye nẹ aye i rhiẹ idibo i Kristi.