1. Me yẹ ẹmro na “urhomẹmro” o mevirhọ?

“Marhẹ wu ru mẹrẹn urhomẹmro na?” “E vwiẹruọ uvuẹn urhomẹmro na?” “Ẹgbukpe emwa wu ha uvuẹn urhomẹmro na ne?” Ọkezẹko, a nọruọn aruẹ enọ enana ne, yanghene wu nọ awọrọ dẹ ne. Me yẹ ẹmro na “urhomẹmro” o mevirhọ? Ana sabu haye dje imwẹro ọwan, oborẹ a ga ogame ọwan lele, ọrhẹ oborẹ e nyerẹn akpọ ọwan lele. Ihworho ri ha “uvuẹn urhomẹmro na” i rhe oborẹ i Baibol na o yonorin, aye ne ji nyerẹn lele iruemru-urhi ri havwiẹ. Omarana, aye ne vwo ugbomọphẹ nẹ iyono ẹga efian, ji riamerhen obọdẹn akpọ vwana.—John 8:32.

2. Lele oborẹ ọ ha John 13:34, 35, me yọ kiki lẹrhẹ ohworho vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro na?

² Me yọ lẹrheruọ kiki vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro na? Ọkezẹko omamọ uruemru ro gberẹ ihworho i Jehova. (1 Pet. 2:12) Yanghene ẹguọlọ aye i dje wẹn. Ihworho buebun i djokarhọ ẹguọlọ ọnana uvuẹn uyono ọrukaro aye i rhere, habaye ọrana yẹ aye i mai karorhọ ghwẹ ẹmro ra haphia. Ọnana o vwo gbe ọwan unu-u, fọkime Jesu ọ tare taghene ene rhe idibo yi nyoma ẹguọlọ aye i vwo kpahen omamọ aye. (Se John 13:34, 35.) Ọrẹn, ọrana ọvo o te re ne vwo esegburhomẹmro ọgbogbanho-on.

3. Me yọ nọ sabu phia orhianẹ a bọn esegburhomẹmro ọwan kpahen ẹguọlọ Ilele Kristi?

³ Esegburhomẹmro ọwan ọnọ vrẹn ẹguọlọ Olele Kristi re ihworho Osolobrugwẹ e dje phia. Mesoriẹ? Gbe rorie taghene omizu ukoko na tobọ te ọkpako ukoko, yanghene ọkobaro no ruẹ ọdandan ọghwaghwa. Orhianẹ omizu uvuẹn ukoko na no ru ruo sọ vwo? Yanghene omizu owu no rhiẹ ọnyikọ efian ji ta taghene e vwo urhomẹmro na-a. Aruẹ ekwakwa  erana i rha phia, wu na dobọ ogame i Jehova ji? Uyono na yẹ: Wu rha bọn esegburhomẹmro ọnọ kpahen oborẹ ihworho e ruẹ lele ukperẹ ono rhiẹ onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ i Jehova, ọnọ họhọ taghene wa bọn oghwa ọnọ rhẹ otọre ọwọrọ. Ọke wa bọn esegburhomẹmro ọnọ, o fo ne wu ha ekwakwa elolọhọ jerẹ oborẹ wu rorori ruiruo-o, ọrẹn ha iyẹnrẹn ri mwu ẹro ọrhẹ imwẹro ri fiotọre ruiruo. O fori ne wu dje rẹn oma taghene i Baibol na o vwo urhomẹmro ri sekpahen Jehova.—Rom. 12:2.

4. Lele oborẹ ọ ha Matthew 13:3-6, 20, 21, me yẹ ihworho ezẹko i ruru ọke ra damu esegburhomẹmro aye ni?

⁴ Jesu ọ tare taghene ihworho ezẹko ine rhiabọ dede urhomẹmro na rhẹ “aghọghọ,” ọrẹn esegburhomẹmro aye ono seriotọre ọke ọdamuni ọrhọ homaphia. (Se Matthew 13:3-6, 20, 21.) Ọkezẹko aye e rorie taghene aye ina mẹrẹn ebẹnbẹn ọke aye erhe lele i Jesu-u. (Matt. 16:24) Yanghene ọkezẹko aye e roro taghene ne rhiẹ Olele Kristi, o mevirhọ ọrẹ aye ine nyerẹn akpọ ro vwo ebrurhọ rọ vabọ ebẹnbẹn. Ọren, uvuẹn akpọ ọkon ọnana ene vwo ebẹnbẹn. Erhirhiẹ ọwan ọnọ sabu wene, rọ nọ lẹrhẹ aghọghọ ọwan seriotọre ibiọke.—Ps. 6:6; Eccl. 9:11.

5. Marhẹ imizu ukoko na buebun e ru djephia taghene aye i rhe urhomẹmro na?

⁵ Imizu ukoko na buebun e djephia taghene aye i rhe urhomẹmro na. Izede ọgo? Imwẹro aye o vwo wene-e, orhianẹ omizu uvuẹn ukoko na o ruru aye oborẹ ọ darẹ aye, yanghene o vwobọrhọ irueruo ri vwe fo. (Ps. 119:165) Aye i rha dẹrughwaroghwu edamuni, esegburhomẹmro aye nọ gbanhanrhọ. (Jas. 1:2-4) Marhẹ ene ru vwo aruẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon ọrana?

6. Me yẹ Ilele Kristi erukaro na i bọn esegburhomẹmro aye kpahen?

⁶ Ilele Kristi erukaro na i bọn esegburhomẹmro aye kpahen irherhe Eyaya Ọfuanfon na ọrhẹ iyono i Jesu Kristi, nọyẹ “urhomẹmro ro sekpahen iyẹnrẹn esiri na.” (Gal. 2:5) A bọn urhomẹmro ọnana kpahen ọsoso uyono Ilele Kristi, tobọ te irhomẹmro ri sekpahen izobo otan ọrhẹ ẹrhọmọnuhwu i Jesu. O mwu ọnyikọ Paul ẹro taghene iyono enana urhomẹmro. Mesoriẹ? Fọkime ọ ha Eyaya Ọfuanfon na dje yi fiotọre nyoma “ekete ra rionbọrhọ taghene o fori nẹ i Kristi ọ rioja jeghwai rhọmọnuhwu.” (Acts 17:3) Ilele Kristi erukaro na i rhiabọ dede iyono erana, ji hẹrosuẹ ẹhẹn ọfuanfon na nọ ha userhumu rẹn aye vwẹruọ Ẹmro Osolobrugwẹ. Aye i djephia rẹn oma aye taghene a bọn iyono enana kpahen Eyaya Ọfuanfon na. (Acts 17:11, 12; Heb. 5:14) Aye a bọn esegburhomẹmro aye kpahen iroro ọrhẹ edamẹ aye ọvo-o, yanghene aye a ga i Jehova fọkime ọrana ọnọ lẹrhẹ oma merhen aye orhianẹ aye i kwomakugbe imizu ukoko na-a. Ukpomaran, aye i bọn esegburhomẹmro aye kpahen “irherhe rọ gbare kpahen Osolobrugwẹ.”—Col. 1:9, 10.

7. Me yẹ esegburhomẹmro re vwo kpahen i Baibol na ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ru?

⁷ Irhomẹmro ri ha Baibol na i vwe wene-e. (Ps. 119:160) Jerẹ udje, aye i wene orhianẹ omizu o ru rẹ ọwan sọ yanghene o ruẹ ọdandan ọghwaghwa-a. Aye i vwe wene orhianẹ a dẹrughwaroghwu ebẹnbẹ-ẹn. Omarana, o fori na dabu rhe iyono i Baibol na, ji vwo imwẹro taghene aye urhomẹmro. Esegburhomẹmro ọgbogbanhon re vwo kpahen i Baibol  na ọnọ ha userhumu rẹn ọwan mevigbanhon uvuẹn erhirhiẹ ọdamuni, jerẹ oborẹ ọtan ọ mọrọn owọ uvuẹn urhie rọ wọnrọn. Marhẹ wu ne ru bọn imwẹro wu vwori taghene wu rhe urhomẹmro na gbanhon?

8. Jerẹ oborẹ ọ ha 2 Timothy 3:14, 15, marhẹ Timothy o ru vwo imwẹro taghene ọye o rhe urhomẹmro na?

⁸ Timothy o vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene ọye o rhe urhomẹmro na. Marhẹ o ru brorhiẹn ọrana? (Se 2 Timothy 3:14, 15.) Izie ọrhẹ izie ọduado yi yonirien kpahen “eyaya ọfuanfon na.” Ọrẹn, Timothy o vi yono omayen kpahen eyaya na. Omarana, no vwo “imwẹro” taghene eyaya na yẹ urhomẹmro na. Ọke oru, Timothy, izie ọrhẹ izie ọduado ni yono kpahen iyono Ilele Kristi. Itiọrurhomẹmro, oma ọmerhen Timothy kpahen ẹguọlọ rẹ idibo Jesu i dje riẹn, no vwo oruru rọ nọ kwomakugbe aye ji vwo ẹhẹn rọ nọ hẹrote imizu na. (Phil. 2:19, 20) Timothy ọ bọn iroro yi kpahen onyakpọ-ọ, ọrẹn ọ bọnriẹn kpahen irhomẹmro ri lẹrheriẹ tikẹrẹ i Jehova. Omarana, o fori wu dabu roro kpahen oborẹ wu yonorin kpahen Jehova uvuẹn i Baibol na.

9. Irhomẹmro eghoghanren esa ego yo fori wu vwo imwẹro kpahen?

⁹ Ukukaro, o fori ne wu vwo imwẹro kpahen irhomẹmro eghoghanren esa. Ọrukaro, o fori wu vwo imwẹro taghene Jehova yọ ma ekwakwa ephian. (Ex. 3:14, 15; Heb. 3:4; Rev. 4:11) Ọreva, o fori wu vwo imwẹro taghene i Baibol na ẹmro Osolobrugwẹ rẹn ituakpọ. (2 Tim. 3:16, 17) Ọresa, o fori wu mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova o vwo ẹko ihworho ra ga ye otọre usun i Kristi, aye yẹ Iseri Jehova. (Isa. 43:10-12; John 14:6; Acts 15:14) Ne wu sabu vwo imwẹro kpahen ekwakwa enana, o mevirhọ taghene wu ne rhe ọsoso i Baibol na-a. O fori ne wu ha ‘omẹgbanhon iroro’ ọnọ bọn imwẹro wu vwori gbanhon taghene wu rhe urhomẹmro na.—Rom. 12:1.

10. Haba ọrẹ ene rhe urhomẹmro na, me yo ji fo ne ru?

¹⁰ Ogege wu rhe rhe irhomẹmro eghoghanren esa ri sekpahen Osolobrugwẹ, Baibol na ọrhẹ ihworho Osolobrugwẹ ne, o fori ne wu ha irhomu-ẹmro i Baibol enana e dje irhomẹmro na rẹn awọrọ. Mesoriẹ? Fọkime re rhiẹ Ilele Kristi na, e vwo owian re ne yono ihworho ri guọlọ kerhọ irhomẹmro rẹ ọwan i yonorin na. * (1 Tim. 4:16) Ra damoma re ne yono awọrọ kpahen irhomẹmro na, nọ lẹrhẹ imwẹro ọwan kpahen irhomẹmro na gbanhanrhọ.

11. Udje ọgo yẹ ọnyikọ Paul o dje rhotọre jerẹ oyono?

¹¹ Ọke rẹ ọnyikọ Paul o yono ihworho, ọye o rurie “nẹ aye i sabu vwo imwẹro kpahen Jesu nyoma Urhi Moses ọrhẹ Emẹraro na.” (Acts 28:23) Marhẹ ene ru hẹrokele ọnyikọ Paul ọke re yono awọrọ? Ene vi ru vrẹn ọrẹ ene yono aye irhomẹmro i Baibol na ọvo. Ana vi ha userhumu rẹn ihworho ọwan e lele yono, nẹ aye i roro kodo kpahen i Baibol na. Ọwan i guọlọre nẹ aye rhiabọ dede urhomẹmro na, rhẹ fọkime aye i vwo ẹguọlọ kpahen ọwa-an, ọrẹn fọkime aye i mẹrẹnvwrurhe ne taghene oborẹ aye yono na urhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ.

12-13. Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye daji uvuẹn urhomẹmro na?

¹² Emiemọ i guọlọ ha userhumu rẹn emọ aye daji uvuẹn urhomẹmro na. Emiemọ ina sabu roro taghene emọ aye i rhe vwo omamọ igbehian uvuẹn ukoko na, aye ine ru riarorhọ. Ọrẹn, are i rha guọlọ taghene emọ are i vwo imwẹro kpahen urhomẹmro na, o fori nẹ aye vwo oborẹ ọ ghwẹ ugbehian. O fori nẹ aye vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ, ji vwo imwẹro kpahen oborẹ i Baibol na o yono.

¹³ Orhianẹ emiemọ i guọlọre nẹ emọ aye i yono urhomẹmro na kpahen Osolobrugwẹ, emiemọ ni ne dje udje na nyoma aye ine yono i Baibol. Aye ina vi ha ọke e roro kodo kpahen oborẹ aye i yonorin. Omarana, aye ni na sabu yono emọ aye nẹ aye hẹrokele aye. O fori nẹ aye i yono emọ aye oborẹ a ha ekwakwa ukoko na o fomu phia ruiruo, jerẹ oborẹ aye e yono ohworho rẹ aye a ha i Baibol na yono. Aye i rhe ru omaran, aye ni na sabu ha userhumu rẹn emọ aye vwo ọdaremẹro kpahen Jehova ọrhẹ ihworho rọ nyoma aye ghẹrẹ ọwan, nọyẹ “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.” (Matt. 24:45-47) O fo nẹ emiemọ i yono emọ aye i Baibol na ọvo-o. Aye i ha userhumu rẹn aye vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon nyoma aye ine yono aye kpahen “ekwakwa ikokodo  Osolobrugwẹ,” lele uchunu ẹgbukpe aye e havwọ.—1 Cor. 2:10.

14. Mesoriẹ o fo ne yono kpahen aruẹmẹrẹn i Baibol? (Se ekpeti na “Wu na Sabu Dje Aruẹmẹrẹn Enana Fiotọre?”)

¹⁴ Oghọn ọghoghanren owu uvuẹn i Baibol na rọ ha userhumu rẹn ọwan vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon kpahen Jehova yẹ aruẹmẹrẹn. Aruẹmẹrẹn ego yi ruẹ esegburhomẹmro ọnọ gbanhon ne? Wu na sabu rionbọ rhẹ aruẹmẹrẹn ri sekpahen “ẹdẹ ri koba na.” (Matt. 24:3, 7; 2 Tim. 3:1-5) Aruẹmẹrẹn erọrọ ego yi na sabu bọn imwẹro ọnọ gbanhonrhọ? Jerẹ udje, wu na sabu dje fiotọre oborẹ aruẹmẹrẹn ri ha Daniel urhomu-ẹmro 2 yanghene Daniel urhomu-ẹmro 11 i ru te orugba vrẹn ne, ọrhẹ oborẹ aye ine ru te orugba obaro na? * Wu rha bọn esegburhomẹmro ọnọ kpahen i Baibol na, esegburhomẹmro ọrana ọ vwọ ghwọghọ-ọ. Roro kpahen imizu ọwan ri rioja ẹkparehaso ọgbogbanhon uvuẹn Germany ọke re fiuvweri Akpọ Ephian II. Dedevwo aye a ghwai vwẹruọ aruẹmẹrẹn i Baibol ri sekpahen ẹdẹ ri koba na-a, ọrẹn aye i vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon kpahen ẹmro Osolobrugwẹ.

15-17. Marhẹ i Baibol eyono o ru bọn imizu ọwan gbanhon ọke i Nazi ọ kparehasua aye?

¹⁵ Uvuẹn Usun i Nazi Germany, ne mwu imizu ri te uriusionrin buebun riẹ ekanron. Hitler ọrhẹ ohworho ọduado owu re se Heinrich Himmler uvuẹn usun na, i vwo utuoma kpahen Iseri Jehova omamọ. Omizu ọmase owu nọ tare taghene Himmler ọ ta rẹn ẹko imizu emẹse ri ha ekanron taghene: “Jehova are o suẹn obẹ odjuwu, ọrẹn ame ye suẹn otọrakpọ na! Ame ine dje rẹn are ihworho ri na daji jijiri, sẹ are ri rhiẹ Iseri Jehova gbinẹ ame ri rhiẹ i Nazi!” Me yọ ha userhumu rẹn imizu na sẹrorẹ esegburhomẹmro aye?

¹⁶ Emọ Uyono i Baibol na i rheri taghene Uvie Osolobrugwẹ ọ tuẹn usun rhọ ne uvuẹn ẹgbukpe 1914. Ẹkparehaso ọgbogbanhon aye i dẹrughwaroghwu orho gbe  aye unu-u. Ọrẹn, ihworho i Jehova i vwo imwẹro taghene o vwo usun owuorowu rọ nọ sabu lẹrhẹ egbemwuo i Jehova je fikparobọ-ọ. Hitler ọ sabu tiẹ ogame urhomẹmro nie yanghene ha usun ro gbanhon ghwẹ Uvie Osolobrugwẹ ha mwu-u. Imizu ọwan i vwo imwẹro taghene usun i Hitler ono toba.

¹⁷ Imwẹro rẹ imizu na i vwori ghini urhomẹmro. O jiri-i, usun i Nazi no seri, habaye, Heinrich Himmler rọ tare taghene “ame ye suẹn otọrakpọ na” nọ zẹ fọkiẹ arhọ ye. Ọke rọ zẹ, nọ mẹrẹn Omizu ọhworhare owu re se Lübke, ro rhiẹ owu usuẹn imizu ri ha ekanron rẹ ọye o rheri. Himmler rẹ ẹhẹn yen o seriotọre omamọ ne, nọ nọ omizu Lübke: “Ọmọ Oyono i Baibol, me yọ phia vwana?” Omizu Lübke nọ dabu dje fiotọre rẹn Himmler taghene Iseri Jehova i rheri taghene usun i Nazi ono se, Iseri Jehova ni ne vwo ugbomọphẹ. Himmler rọ ta erharhere ẹmro buebun kpahen Iseri Jehova bi, orho vwo oborẹ ọnọ ta ghwomara-an. O jiri-i, Himmler no kpe omayen hwu. Me ye yono nẹ ọnana? Oborẹ e yono nẹ i Baibol na ọrhẹ aruẹmẹrẹn ri ha uvuien, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan bọn esegburhomẹmro ọgbogbanhon rọ nọ jọ ghwọghọ, ọnọ ji lẹrhẹ ọwan fiudugbere uvuẹn ọke ebẹnbẹn.—2 Pet. 1:19-21.

18. Jerẹ oborẹ e dje rhẹ John 6:67, 68, mesoriẹ o fo ne vwo “irherhe rọ gbare ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe” ri Paul ọ ya kpahen?

¹⁸ O fori nẹ owuowọnwan o dje ẹguọlọ ro rhiẹ oka Ilele Kristi urhomẹmro phia. Ọrẹn, a ji guọlọ “irherhe rọ gbare ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe.” (Phil. 1:9) Orhiomara-an, ana sabu rhiẹ ihworho rẹ “aruẹ aphẹrẹ iyono ephian ọ kpara sa kpara rie, nyoma ọphiẹrhọ ituakpọ,” ọrhẹ inyikọ efian. (Eph. 4:14) Ọke idibo buebun uvuẹn ọke inyikọ na a sẹrerhumuji Jesu, ọnyikọ Peter no djẹ imwẹro ọgbogbanhon phia nyoma rọ ta taghene i Jesu o “vwo ẹmro rọ yẹ ohworho arhọ i bẹmẹdẹ.” (Se John 6:67, 68.) Dedevwo Peter ọ ghwai rhe iyẹnrẹn ephian kpahen ẹmro erana-a, ọrẹn ọ sẹrorẹ atamwu ọnẹyen fọkime o rhe urhomẹmro ro sekpahen i Jesu ne. Wu na ji sabu bọn imwẹro wu vwo kpahen iyono i Baibol na gbanhon. Wu rhe ru omaran, esegburhomẹmro ọnọ nọ nọ gbanhonrhọ, wu na ji bọn esegburhomẹmro awọrọ gbanhon.—2 John 1, 2.